Obaminim potpisom izvan zakona su stavljeni svi napadi motivirani nečijom rasom, spolom, identitetom, bojom, spolnom orijentacijom ili mentalnim ili fizičkim nedostatkom, čime je završena dugogodišnja borba žrtva takvih zločina i njihovih obitelji.

"Danas smo učinili još jedan korak unaprijed", rekao je Obama. "Ovo je kulminacija borbe koja traje više od jednog desetljeća".

Demokrati su dugo zagovarali donošenje tog zakona, ali su republikanci uvijek blokirali svaki takav pokušaj jer su konzervativci stalno naglašavali da bi mogao dovesti do neravnopravne diskriminacije, primjerice, svećenika, koji protiv homoseksualnosti propovijedaju iz religijskih uvjerenja.

I Busheva se administracija protivila zakonu, koji je ipak izglasan zahvaljujući trudu senatora Edwarda Kennedyja, koji je umro ove godine.

Prethodni zakon protiv zločina iz mržnje pokrivao je samo diskriminaciju na temelju rase, boje, vjere ili nacionalnosti. Ovaj zakon, koji je već prošao u Kongresu, uvodi i spolnu orijentaciju, identitet i invalidnost.

"Nitko u Americi više se nikad ne bi smio bojati hodati po ulici, držeći ruku voljene osobe", rekao je Obama na primanju u Istočnoj sobi Bijele kuće.

"U korijenu, to nije samo pitanje naših zakona, nego kakvi smo mi kao ljudi", rekao je.

Usporedio je novi zakon za značajnim zakonima o ljudskim pravima, kojima je dokinuta rasna segregacija, a koje je predsjednik Lyndon Johnson potpisao 1968. godine.

"Kroz ovaj zakon zvona slobode zvon malo glasnije", citirao je Obama Johnsona te dodao: "To je obećanje Amerike, i preko buke mržnje i kaosa, i preko bola i tuge, mi još uvijek možemo čuti te ideale".