Preko međunarodnog uhidbenog naloga Interpola, koji sadrži napomenu ispisanu crvenim slovima "arrest" (uhititi) zbog čega ga neki zovu i "crvena tjeralica", Turska je zatražila njezino uhićenje zbog terorizma.

Vicdin Özerdem je u pratnji supruga i šestogodišnjeg sina 25. srpnja iz BiH pokušala ući u Hrvatsku, gdje je bila u posjetu Mostaru i Sarajevu. Osobnim se vozilom renault megane njemačkih registracijskih oznaka navečer vraćala preko međunarodnoga graničnog prijelaza Metković, gdje su je granični policajci odlučili zadržati jer su utvrdili kako je za njom raspisana tjeralica.

Novinarka je pokušala objasniti kako posjeduje tzv. refugee travel-dokument koji izbjeglicama i azilantima izdaju države od kojih ga te osobe zatraže i u kojima žive. Važno je također i to kako taj dokument azilantima omogućuje slobodno putovanje izvan države-davatelja azila, kao i mogućnost povratka u tu državu.

Özerdem je rođena u Istanbulu 1970. i danas ima status apatrida, jer nema državljanstvo Turske. Policiji je kazala kako joj je Njemačka odobrila politički azil, te da ima i prebivalište u Meinzu. Policija ju je privela sucu istrage Županijskog suda u Dubrovniku, gdje je istražnoj sutkinji Mariji Donatović-Dabelić u nazočnosti svoje braniteljice po službenoj dužnosti, dubrovačke odvjetnice Jele Obad-Cobenzl, izjavila kako se ne bavi terorizmom nego političkim novinarstvom te da je kritički pisala o režimu u Turskoj.

Kako smo doznali od Marije Vetme, glasnogovornice Županijskog suda, sutkinja je 26. srpnja odredila provjeru tvrdnje o azilu te je odredila ekstradicijski pritvor koji može trajati maksimalno 40 dana. U tom roku Turska u svojem zahtjevu o kojem odlučuje hrvatsko pravosuđe, mora za izručenje dostaviti detaljno obrazloženu "crvenu tjeralicu" Interpola.

U pravosudnim smo krugovima neslužbeno doznali kako je Özerdem izjavila da su je lažno optužili za terorizam jer se jednom prilikom u svojoj domovini slučajno zatekla nedaleko od mjesta gdje je eksplodirala podmetnuta paklena naprava koja je nanijela veću materijalnu štetu. Navodno je istražnoj sutkinji priznala i to kako je u turskom zatvoru provela pet godina. Također, navodno je rekla i to kako joj u Turskoj zbog neosnovanih optužbi za terorizam i pripadnost terorističkoj organizaciji prijeti doživotni zatvor.

Pravosudni izvori ističu da će o zahtjevu Turske odlučivati Županijski sudu koji mora odbiti zahtjev ako utvrdi kako kazneno djelo za koje se strani državljanin tereti nema status kaznenog djela i u hrvatskom zakonodavstvu. U slučaju žalbe nadležan je Vrhovni sud Hrvatske čija je odluka izvršna.