Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Kuća ljudskih prava uz potporu Savjeta za razvoj civilnog društva organizirala je jučer okrugli stol o prioritetima i perspektivama zatvaranja Poglavlja 23. Uz predstavnike organizacija civilnog društva, sudjelovali su i Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog Odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom, te Kristijan Turkalj, ravnatelj Uprave za Europsku uniju i međunarodnu suradnju Ministarstva pravosuđa.
Uvodno su organizacije civilnog društva okupljene u Inicijativi za praćenje i uključivanje u proces zatvaranja Poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna ljudska prava) predstavile osnovne zaključke svog Zajedničkog mišljenja o spremnosti RH za zatvaranje Poglavlja 23. Istom su prilikom izdvojili i 10 zahtjeva koje drže ključnim za njegovo zatvaranje, kako bi se građanima i građankama RH omogućio neometan pristup pravdi i pravosuđu te osigurala adekvatna zaštita njihovih ljudskih prava. U tom pogledu od posebnog su značaja izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
Iako je prošlo već mjesec dana od kako je Vlada RH donijela Plan aktivnosti za efikasno ispunjavanje mjera navedenih u Privremenom izvještaju EK o Poglavlju 23, a hrvatski dužnosnici u javnosti izvještavaju u postocima njegove ostvarenosti, hrvatska ga javnost, za razliku od europske diplomacije, još nije imala priliku vidjeti. Stoga su od prisutnih predstavnika Ministarstva pravosuđa, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ureda za ljudska prava Vlade RH te predsjednice Nacionalnog odbora za praćenje pregovora udruge zatražile da javnosti u cijelosti predstave Plan.
Smatraju kako je otvaranje procesa pregovora nužno radi pripreme građana i građanki za referendum na kojem bi trebali iskazati svoju spremnost za priključivanje Hrvatske Europskoj uniji, a koja se mora temeljiti na dobroj informiranosti i povjerenju u rad nacionalnih i europskih institucija. Stoga udruge nužnim smatraju hitno objavljivanje svih zatvorenih pregovaračkih poglavlja, akcijski plan za zatvaranje Poglavlja 23, akcijski plan za procesuiranje ratnih zločina, te kompletnu pravnu stečevinu EU.
10 prioritetnih zahtjeva organizacija civilnog društva za zatvaranje Poglavlja 23
1. Objava svih dokumenata koji se odnose na pregovore, a naročito zatvorena pregovaračka poglavlja, akcijski plan za zatvaranje Poglavlja 23, akcijski plan za procesuiranje ratnih zločina, te kompletna pravna stečevina EU na hrvatskom jeziku;
2. Učinkovit neovisan mehanizam nadzora reforme pravosuđa koji uključuje akademsku i stručnu zajednicu te civilno društvo, sa statusom neovisnog izvjestitelja Hrvatskom saboru i institucijama Europske unije, barem tijekom prve tri godine nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji;
3. Izmjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći koji će najsiromašnijim sugrađanima doista osigurati pristup pravdi i pravosudnim institucijama;
4. Ukidanje Zakona o golf igralištima;
5. Učinkovito sprečavanje sukoba interesa prelaskom s većinskog na dvotrećinsko odlučivanje barem na razini Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, ako već ne i prilikom imenovanja članova Povjerenstva;
6. Izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI), te Zakona o pučkom pravobranitelju kojima će se osigurati provedba testa javnog interesa od strane Pučkog pravobranitelja, uz usklađivanje Zakona o tajnosti podataka sa ZPPI-jem;
7. Izmjene kaznenog zakona koje će kaznena djela motivirana mržnjom, napade na branitelje ljudskih prava, zviždače i novinare tretirati kao kvalificirane oblike tih kaznenih djela, dekriminalizirati klevetu te kriminalizirati cenzuru u medijima;
8. Osigurati poštivanje prava nacionalnih manjina, koja se odnose na održiv povratak i zapošljavanje u javnim službama sukladno čl. 22 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. U svrhu održivog povratka treba hitno riješiti 11 slučajeva nezakonitih ulaganja u imovinu povratnika, produžiti rok stambenog zbrinjavanja te izjednačiti otkupne cijene stanova;
9. Učinkovitije procesuiranje ratnih zločina, osnivanjem fonda za naknadu štete za obitelji žrtava ratnih zločina i pokrivanjem troškova pravnih postupaka obitelji koji su izgubili sporove protiv RH, propisivanjem isključive nadležnost četiri županijska suda i četiri državna odvjetništva za prvostupanjske postupke, uz omogućavanje korištenja iskaza svjedoka danih istražiteljima Tužiteljstva MKSJ pred domaćim sudovima;
10. Ukidanje zabrane okupljanja na Markovom trgu, kako bi se građanima i građankama omogućilo slobodno izražavanje političkih stavova ispred zgrada Sabora, Vlade, Ustavnog suda i Predsjednika Republike.
Inicijativu čine: B.a.B.e. - Budi aktivna. Budi emancipirana, Centar za mir, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, CESI - Centar edukaciju, savjetovanje i istraživanje, CMS - Centar za mirovne studije, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, GOLJP - Građanski odbor za ljudska prava, GONG, Zelena akcija, Pravo na grad, Centar za LGBT ravnopravnost, KLJP - Kuća ljudskih prava, SDF - Srpski demokratski forum, Transparency International Hrvatska i ZINH - Zbor istraživačkih novinara Hrvatske. Dodatne informacije pružile su i Udruga žena Romkinja "Bolja budućnost", Bosanska nacionalna zajednica za Zagreb i Grad Zagreb, Inicijativa mladih za ljudska prava, Centar za LGBT ravnopravnost (organizacije članice: Zagreb Pride, Queer Zagreb i LORI - Lezbijska organizacija Rijeka).
Hrvatska i dalje nije procesuirala svoje ratne zločince. Štoviše, umjesto toga su se ključne političke ličnosti obrušile na presude međunarodnih sudova, stoji u izvještaju Amnesty Internationala
Romi u Europskoj uniji nisu dovoljno uključeni u društvo i žive u lošijim uslovima nego njihovi susjedi, ocjenjuje Agencija za osnovna prava
Zastupnici Europskog parlamenta su na jučerašnjoj raspravi izrazili zabrinutost zbog niza otkazivanja Prideova diljem Europe
Organizacijski odbor Beograd pride 2012 najavio je da će ovogodišnja Parada ponosa biti održana 6. listopada
Pripadnici ruske LGTB zajednice još su 2006. predali prvi zahtjev za održavanjem Pridea, ali svi njihovi pokušaji završili su tako što bi ih rastjerivala policija
Gotovo 13 posto mladih ljudi u svijetu je bez posla, a njihov status se vjerojatno neće promijeniti naredne četiri godine, stoji u izvješću Međunarodne organizacije rada
Zbog ultradesničarskih prijetnji, policija je savjetovala organizatorima da odustanu od Povorke pola sata prije nego što je trebala započeti
dodaj komentar 1 komentar
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.