Riječ je o ovlastima kakve danas ima USKOK kada je riječ o organiziranom kriminalu, odnosno sumnji na korupciju. MUP-u će to omogućiti Zakon o kaznenom postupku koji će stupiti na snagu 1. rujna, najavio je Krešimir Sikavica, načelnik Odjela za organizirani kriminal i korupciju, na konferenciji o softverskom piratstvu.

Nove ovlasti MUP-a nužne su za borbu protiv kriminala u današnje vrijeme, objasnio nam je Đuro Lubura, stalni sudski vještak za telekomunikacije, tehniku i metodologiju prisluškivanja.

"Dobro je da su novim Zakonom o kaznenom postupku ispravljeni neki od nedostataka starog zakona koji policiji nije davao mogućnost primjene mjera tajnog nadzora u slučajevima sumnje na kaznena djela vezana uz računalni kriminal, dječju pornografiju i neka od djela gospodarskog kriminala", ističe Đuro Lubura.

Naime, računalni kriminal i povreda intelektualnog vlasništva u 2010. iznosili su 23,3 posto udjela u gospodarskim kaznenim djelima, pokazuju statistički podaci MUP-a, dok je godinu ranije udio bio 12,3 posto. Točnije, u 2010. bila su 1453 djela računalnog kriminala i povrede intelektualnog vlasništva, 2009. 813, što znači da je porastao čak 79 posto! Samo u kategoriji računalnih prijevara broj se lani utrostručio (903 kriminalna djela) u odnosu na prethodnu godinu. Kada je riječ o dječjoj pornografiji na računalnom sustavu ili mreži, u 2010. zabilježena su 63 takva djela, 2009. 35, a 2008. 101 kazneno djelo dječje pornografije.

"No, osim dobrobiti, novim zakonom MUP dobiva savršen izgovor da zakonito prisluškuje bilo koga u državi, i to tek zbog sumnje na "sitno" djelo ilegalnog skidanja i reproduciranja glazbe ili filma s interneta", upozorava Lubura.

"Od 1. rujna znatno se produljuje moguće trajanje tajnog nadzora s maksimalnih sedam na 18 mjeseci za sve nove istrage. Također, zakon omogućuje policiji tajno prikupljanje podataka čak i ako sumnja u nedopuštenu uporabu autorskog djela ili izvedbe umjetnika. Pojednostavljeno, to znači da policija smije zatražiti sudski nalog za prisluškivanje, presretanje, prikupljanje i snimanje računalnih podataka ili tajni ulazak u stan radi snimanja čak i ako sumnja da netko sluša glazbu koju je nelegalno nabavio na internetu. Tako široke mogućnosti mogu dovesti do pretjerane uporabe tajnih mjera i uvelike narušiti Ustavom utvrđena prava i slobode građana", mišljenja je Đuro Lubura.

Najveći je problem što ne postoji nikakav neovisan nadzor nad radom policije koja svakom izmjenom zakona dobiva sve veće ovlasti zadiranja u privatnost, smatra Lubura.

"Nije stvar u ovlastima koje su policiji potrebne kako bi uspješno otkrivali i dokazivali kriminal, već u nemogućnosti da netko neovisan nadzire upotrebljavaju li svoje ovlasti zakonito i svrsishodno. Primjerice, policija smije bez naloga suda vidjeti s kime ste razgovarali ili razmijenili SMS i gdje ste se tada nalazili i tu ovlast koristi za oko 40 000 brojeva godišnje. Sustav koji ima zakonske ovlasti zadirati u Ustavom zajamčena ljudska prava i slobode ne smije počivati na osobnom poštenju i manjkavim internim procedurama nego na snažnom i neovisnom nadzoru kojeg danas, nažalost, nema. Osim stupanja na snagu novog Zakona o kaznenom postupku, očekuju nas i izmjene Kaznenog zakona pa će, prema nacrtu prijedloga, kazne za računalni kriminal porasti i do 10 godina zatvora, kao što je slučaju kad je riječ o računalnoj prijevari".