Koordinacija je neformalna demokratska mreža, osnovana sa namjerom bolje zaštite prava djece. Naš cilj je unaprijediti kvalitetu života djece, ali i njihovih roditelja i obitelji, objašnjava Blanka Šegović. Osnovana je 2004. godine, a broji 30 udruga koje na razne načine rade s djecom ili u korist djece. Temeljni i konačni cilj ove mreže jest bolja zaštita prava djece, a da bi to postigle, udruge su se udružile kako bi bile više vidljive i lakše ostvarile konkretne rezultate. Među ciljeve spada i bolja informiranost između udruga, jačanje kapaciteta udruga, jača suradnja među udrugama, ali i sa vladinim institucijama.

Jedan od konkretnih rezultata Koordinacije je i sistematizirani priručnik programa za djecu i mlade. Katalog je bio jedan od ciljeva, a sadrži popis programa i projekta koje udruge članice nude korisnicima, onima koje ih trebaju, školama, vrtićima, a i mogućim donatorima, kao npr. država. U katalogu su točno opisani projekti, ali i osobna karta udruga, objasnila je Šegović.

Loptanje zlostavljanom djecom

Kao jedna od iznimno bitnih ustanova u svrhu bolje zaštite djece ističe se i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, koja prije svega pruža pomoć zlostavljanoj i traumatiziranoj djeci. Gordana Buljan Flander, ravnateljica poliklinike, objašnjava razvoj ove jedinstvene ustanove. Poliklinika je nastala prije tri godine iz nevladine udruge Hrabri telefon, koji je, osim što je puno radio na podizanju javne svijesti, edukaciji stručnjaka te kao SOS linija za zanemarenu i zlostavljanu djecu, puno pridonio prijavljivanju velikog broja slučajeva zlostavljane i zanemarene djece. U jednom trenutku više nismo mogli pokriti sve te potrebe, te smo zatražili pomoć od Poglavarstva Zagreba sa željom da grad preuzme brigu o zlostavljanoj i zanemarenoj djeci, jer se prečesto događa da se institucije loptaju sa tom djecom. Grad je pokazao razumijevanje, što je rezultiralo otvaranjem ustanove koja danas broji 30 zaposlenih. Buljan Flander istaknula je kako se radi o jedinstvenoj poliklinici u čitavoj Europi, pošto ovdje dijete na jednom mjestu dobije kompletnu pomoć. Ono što mi pružamo je jedna multidisciplinarna obrada djeteta od strane psihologa, psihijatra, socijalnog radnika, defektologa, pedijatra i pravnika. I to sve besplatno, i za roditelje i za njihovu djecu.

Slaba participacija roditelja

No nažalost, u praksi izostaje pravovremena pomoć, pošto djeca koja imaju problema u ponašanju uglavnom te probleme nose iz obitelji. Šegović pojašnjava kako je takvih slučajeva puno više no što ih oni mogu procesuirati i pomoći im, tako da klinika, iako izvanredno važna, nažalost još uvijek ne može pokriti sve te potrebe. A osim djetetu, pomoć je potrebna i roditeljima, ističe Šegović. Naša udruga ima program za djecu sa problemom u ponašanju, ali u isto vrijeme i program za njihove roditelje i učitelje. Tako da dijete dobije zaštitu sa sve tri strane. Isto tako, pored predavanja i radionica, imamo i savjetovalište gdje može doći dijete, roditelj, učitelj, svi zajedno ili svaki za sebe. Takav program provode posljednjih osam godina u dvadesetak škola u Zagrebu, no to je opet samo kap u moru. Šegović ističe kako imaju kapacitete, sposobnosti i znanja da to rade barem tri puta više.

Gorana Hitrec iz udruge roditelja Korak po korak objasnila je svrhu njihova projekta Škola otvorena roditeljima: Taj projekt traje pola godine, a obuhvaća istraživanje na uzorku škola gdje smo anketirali roditelje i nastavnike želeći vidjeti u kojoj mjeri je participacija roditelja uopće prisutna u procesu školovanja, kakav oni imaju odnos prema vlastitoj participaciji te kakav je odnos nastavnika prema participaciji roditelja. Po završetku istraživanja planiraju se utvrditi preporuke za sudjelovanje roditelja u nastavi koje će se uputiti svim relevantnim sudionicima u procesu edukacije. A da je participacija roditelja slaba, mišljenje je Blanke Šegović. Roditelj je često isključivo zainteresiran za ocjenu koju će dijete donijeti kući. Ako je ocjena dobra, on više ne razmišlja o drugim stvarima.

Roda - Roditelj u akciji još je jedna u nizu udruga koja se trudi mijenjati društvo tako da ono postane osjetljivo na potrebe djece i roditelja. Kako kažu, cilj im je društvo usmjereno na djecu i podizanje svijesti o kompetentnom roditeljstvu. Ivana Zanze iz Rode ističe: Što se aktivnosti tiče mi kažemo da Roda raste kako rastu djeca. Dok smo se na početku najviše trudili u području zaštite i promicanju prava trudnica i rodilja kroz poboljšanje sustava porodiljnih dopusta, prirodniji pristup porodu i edukacije rodilja, kasnije su došle aktivnosti usmjerene na poboljšanje uvjeta u predškolskim i školskim ustanovama, humanizacija bolničkog liječenja djece, te kao najnoviji projekt „Autosjedalica uvijek i bez iznimke“, vezan za sigurnost djece u prijevozu automobilom, što predstavlja veliki problem u Hrvatskoj.

Pravobraniteljica kao dječji glasnogovornik

Nakon što je Hrvatska 1996. podnijela svoje prvo inicijalno izvješće o stanju prava djece, jedna od preporuka bila je ustanovljenje tj. osnivanje jednog takvog ureda, ombudsmana koji će, uvažavajući najširi spektar dječjih prava, biti njima na usluzi kao njihov glasnogovornik i zastupnik. Tako je 2003. je osnovan Ured Pravobraniteljice za djecu, na čijoj je funkciji danas Mila Jelavić. Namjera i svrha je bila osnivanje institucije koja će sustavno pratiti i promicati dječja prava, koja će pomagati u tome da se ostvari ono što je najbolje za djecu, kaže Mila Jelavić.

Tanja Radočaj, voditeljica zagrebačkog ureda UNICEF-a, UN-ove agencije koja se bavi zaštitom djece, osvrnula se na metode praćenja stanja zaštite dječjih prava. Iako koristimo statističke pokazatelje, kao i one koje pratimo kroz reforme pojedinih sustava, najvažniji je službeni dokument koji smo dobili od odbora za prava djeteta UN-a kada je razmatrao izvještaj RH, jer su njime utvrđene određene poteškoće i preporuke za njihove izmjene. Također, vlada je ove godine donijela novi nacionalni program djelovanja za djecu, pa je u sklopu toga rađena procjena stanja po pojedinim područjima, što je također jako opsežan dokument po kojem se također vidi da na svakom području ima jako puno prostora za napredovanje, rekla je Radočaj.

Blanka Šegović tvrdi kako se puno toga promijenilo nabolje, ali kako je u budućnosti potrebno raditi još puno više. Dječja prava možete podijeliti u 4 područja: pravo na preživljavanje, obrazovanje, sigurnost i sudjelovanje. Kada govorimo o preživljavanju tu treba jako puno promijeniti situaciju. Kod obrazovanja je situacija bolja, ali to još uvijek nije dovoljno, sve dok nam sva djeca ne završavaju osnovnu školu, ne možemo biti zadovoljni. Isto tako je premalen broj djece uključen u vrtiće. Pravo na sigurnost obuhvaća pravo da dijete raste u sigurnom okruženju i to je naročito važno. Tu dolazi i zlostavljanje i zanemarivanje, sve što nas muči. Mi želimo stvarno postići da nam djeca budu zaštićena što je moguće brže i bolje, zaključila je Blanka Šegović.

Radio emisija: Program dječje zaštite (7.6 MB)

^{Civildreta je projekt povećanja vidljivosti nevladinih organizacija, koji financijski potpomaže Academy for Educational Development, sredstvima US AID-a. Civildreta se realizira u suradnji Centra za mirovne studije, Radija 101 i H-Altera, op. ur.}