Toni Gabrić 07.02.2012.

Lijepa naša bez pisanog traga

Toni Gabrić Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja priznalo da je bivši MZOPUG godinama dodjeljivao udrugama milijune kuna proračunskog novca, a da ne postoje apsolutno nikakvi pisani tragovi o ocjenama predloženih projekata i projektnih izvještaja. Najveći dobitnik bio je HDZ-ovac Ante Kutle. Hoće li na scenu stupiti DORH?

Što nas čeka

Mecso

Trg Burze

Deutsche welle

Nedovoljna politička osuda

Fotografija članka
"Unatoč pozitivnim pomacima Hrvatska je tek na polovici puta u procesuiranju ratnih zločina", rečeno je na konferenciji nevladinih udruga koje prate sudske postupke za ratne zločine

"Unatoč pozitivnim pomacima Hrvatska je tek na polovici puta u procesuiranju ratnih zločina, a njezino pravosuđe još uvijek ispravlja greške iz '90 godina kada se teški ratni zločini, počinjeni s hrvatske strane, nisu procesuirali, a osumnjičenim pripadnicima srpskih vojnih i paravojnih formacija sudilo uglavnom nekritički i u odsutnosti", istaknuto je na press konferenciji triju nevladinih udruga za ljudska prava i suočavanje s prošlošću čiji su monitori, od 2004. godine do kraja 2009. pratili 68 sudskih postupaka, što je 77 posto svih predmeta koji su u u Hrvatskoj, u tom razdoblju, vođeni za ratne zločine.

Hrvatsko je pravosuđe u 2009. godini učinilo značajne pomake u procesuiranju ratnih zločina, ali sve je to još uvijek nedostatno, a nema ni prave političke volje i strategije za učinkovitije procesuiranje, ističe se u godišnjem izvješću Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, Građanskog odbora za ljudska prava i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek.

"Oko 670 okrivljenika još uvijek je bez presude, a golem broj zločina nije još ni istražen", kazala je voditeljica Dokumente Vesna Teršelić.

„Od 703 kaznene prijave još uvijek su 402 predmeta u predistražnoj fazi i to su sve koraci koji još predstoje. I, ova je godina u pravosuđu opet bila obilježena ispravljanjem pogrešaka iz pravosuđa '90-tih, kada je u brojnim neprofesionalnim i etnički pristrano vođenim postupcima velik broj osoba osuđen u odsutnosti", dodala je Teršelič.

Predstavnici nevladinih udruga pozitivnim ocjenjuju odluku Državnog odvjetništva iz 2004. godine o obnovi nekih postupaka iz '90-tih , neki su, ističe Mladen Stojanović iz osječkog Centra za mir nenasilje i ljudska prava, obnovljeni, a neki već i završeni.

„Naime, tada su ukupno u odsutnosti, u 118 predmeta, osuđene 464 osobe. Državno je odvjetništvo krajem 2008. i početkom 2009. napravilo svojevrsnu internu reviziju tih predmeta te podnijelo zahtjeve za obnovu postupka za 80 osuđenika, a radi se o 14 kaznenih predmeta. Neki, na taj način, obnovljeni postupci su već završeni i svi su završeni odbijajućim presudama ili obustavama. Naime, Državno je odvjetništvo odustajalo od optužbe ili kazneno djelo prekvalificiralo u oružanu pobunu pa se primjenjivao Zakon o općem oprostu."

Obeštećenja po standardima EU

U izvješću se negativno ocjenjuje ponašanje Hrvatskog Sabora i izravno miješanje u djelovanje sudske vlasti u slučaju Branimira Glavaša osuđenog za ratne zločine u Osijeku, koji je zahvaljujući upravo saborskoj uskrati odobrenja za njegovo pritvaranje (zastupnički imunitet) pobjegao u BiH gdje i danas izbjegava pravdi. Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić kaže da su se u povodu tog slučaja obratili i Ustavnom sudu.

„Zahtjev smo podnijeli još 2008. godine, a odgovor od Ustavnog suda smo dobili tek prije par dana. Ustavni sud se proglasio nenadležnim!? Ne čini mi se da Ustavni sud može biti 'nenadležan' u slučaju kad se zakonodavno tijelo miješa u područje sudske vlasti. Činjenica je," zaključuje Pusić, "da politička osuda zločina, kasni za pravosudnom."

Katarina Kruhonja iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, založila se da se kroz ustavne promjene utvrdi da zastupnički imunitet ne može štititi od progona za kaznanena djela sa zatvorskom kaznom dužom od 5 godina, što važi i za ratne zločine.

„Iskustvo koje smo imali s okrivljenim Glavašom svi znamo i ne slažemo se s argumentima, pozicije i opozicije, da to u Ustavu ne treba mijenjati jer da je to 'bio jedan politički skandal koji se više neće dogoditi'. Mi mislimo da to treba izmijeniti."

Nevladine udruge ukazuju i na nepravdu prema obiteljima koje su zatražalie odštetu za ubijene članove obitelji, a sudovi uglavnom odbijaju njihove zahtjeve prije nego što je presuđeno za ratni zločin, pa ljudi, koji su izgubili svoje najbliže, umjesto naknade moraju još plaćati i sudske troškove. Traže od Sabora da kroz zakone osigura puno obeštećenje svih žrtava ratnih zločina.

„U najmanju ruku očekujemo da će se u obeštećenju svih žrtava rata ići do standarda koji je već zacrtan zakonom koji će stupiti na snagu onog dana kad Hrvatska postane članicom EU. Mislimo da se obitelji i preživjeli svih ratnih zločina od '91. do '95. moraju, u najmanju ruku, obeštetiti na taj način i u tome očekujemo uključivanje i Sabora i Vlade, jer mislimo da je pravni put, koji je otvoren zakonskim promjenama iz 2003 .godine, stranputica, a ne put priznavanja patnji žrtve i obeštećenja", kaže Vesna Teršelić.

Prijavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

01.02.

Najsmrtonosnija godina za izbjeglice

Više od 1500 osoba utopilo se ili je nestalo u Sredozemlju 2011. godine, objavilo je Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR)

31.01.

Štrajkaši Jadrankamena žele novu tvrtku

Radnici Jadrankamena iz Pučišća na Braču, koji su u općem štrajku, pokrenuli su aktivnosti na utemeljenju nove tvrtke za koju će od države tražiti da joj dodijeli koncesiju za vađenje kamena

27.01.

Nužno je dokidanje duple smjene

Višnja Ljubičić: Žene ne mogu biti aktivne u političkom i poslovnom svijetu dok god odrađuju duplu smjenu - na poslu i kod kuće.

25.01.

Svaka treća osoba ili nezaposlena ili ispod granice siromaštva

Međunarodna organizacija rada sumnja da će nezaposlenost početi padati prije 2016. te ujedno očekuju još jednu recesiju razvijenih zemalja u prvoj polovini ove godine

24.01.

Privedite pravdi odgovorne za ubojstvo Milana Levara

Desetak aktivista Amnesty Internationala jučer su Jasmini Dolmagić, zamjenici državnog odvjetnika, uručili pisma i peticiju građana kojom se traži razrješavanje slučaja ubojstva Milana Levara

23.01.

Rumunji traže ostavku predsjednika i vlade

Prosvjedi koji u Rumunjskoj traju već drugi tjedan dio su međunarodne borbe protiv ugnjetavanja prava radnika i uvođenja neizdržljivih mjera štednji

20.01.

Sloboda u opadanju

Samo 12 zemalja svijeta napredovalo je prošle godine na području političkih prava i građanskih sloboda, a 26 ih bilježi pad