Posve netransparentan proces ulaska u EU, u kojem nitko nema pojma o čemu uopće i s kojim polazištima Hrvatska pristupno pregovara, ovih dana kulminira novom idejom vladajućih: da referendum o ulasku, jer građane se o tome nažalost pitati mora, raspišu tek nakon što potpišu pristup Uniji!
IZJAVA ZA JAVNOST POVODOM NAPADA NA GRUPU ROMA U ZAGREBAČKOM NASELJU PREČKO
Organizacije potpisnice izjave:
Amnesty International Hrvatske, Cesi, CERD, Forum za slobodu odgoja, Forum Roma Hrvatske, Udruga romskog prijateljstva - LUNA
U noći s četvrtak na petak, petorica mladića napala su desetak Roma u zagrebačkom naselju Prečko. Na sreću nema stradalih, ali kako izvještava Jutarnji list (26.6.2009.), ovaj napad na Rome od strane skinheadsa četvrti je po redu službeno zabilježeni napad na romsku nacionalnu manjinu u ovoj godini.
Osuđujemo svako nasilje, a pogotovo zločin iz mržnje - zločin koji su počinitelji počinili motivirani nekom od osobina žrtve kao što je boja kože, vjera, nacionalnost, seksualna orijentacija i sl. Zločin iz mržnje najbrutalnija je pojavnost netrpeljivosti i diskriminacije (u RH Zakon o suzbijanju diskriminacije je na snazi od 1.1.2009.).
Napominjemo da su Romi u vrlo nepovoljnom položaju u društvu te da su žrtve zločina iz mržnje najčešće ugroženije od sličnih slučajeva koji se ne zasnivaju na predrasudama. Nadalje, namjera napadača je i zastrašivanje što u ovom kontekstu (napada na pripadnike romske nacionalne manjine kao ranjive skupine) ima dodatnu težinu.
Zahtjevamo brzu i efikasnu istragu policijskih službenika te procesuiranje ovog nemilog događaja kao kaznenog djela, a ne prekršajnog.
Podsjećamo da je Republika Hrvatska izgubila dva spora pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu zbog nedjelotvornosti predistražnog postupka.
U slučaju Šečić protiv Hrvatske prošlo je sedam godina, pošto je više osoba pretuklo pripadnika romske manjine, a da nije završen predistražni postupak i djelotvorna istraga. U presudi Europskog suda za ljudska prava (2007.) navedeno je kako je neprihvatljivo da je policija, svjesna da je događaj najvjerojatnije motiviran etničkom mržnjom, dopustila da istraga traje više od sedam godina, a da nije ništa ozbiljno učinila da bi otkrila ili kazneno gonila počinitelja.
U drugom slučaju, Beganović protiv Hrvatske koji je objavljen prije 4 dana, Europski sud za ljudska prava je presudio da hrvatske vlasti i sudovi nisu ispunili obvezu efikasne istrage te nisu odgovarajuće istražili niti procesuirali napadače. U oba slučaja Sud podsjeća da kada se istražuju izgredi nasilja, državne vlasti imaju dodatnu dužnost poduzeti razumne korake kako bi raskrinkale svaki rasistički motiv i utvrdile jesu li u tim događajima mogle ulogu odigrati etnička mržnja i predrasude.
Upravo i na temelju tih odluka Europskog suda za ljudska prava, CMS je apelirao na MUP da u novom prijedlogu Zakona o policijskim poslovima i ovlastima u čl. 14. ugradi mehanizam po kojemu je policijski službenik dužan posebno obzirno postupati sa žrtvama zločina iz mržnje koji je prepoznat u Kaznenom zakonu. Štoviše, predlažili smo da se u taj Zakon ugradi i zaseban članak koji obvezuje policijskog službenika koji se susreće sa zločinom iz mržnje, da učini dodatne napore prilikom istrage i prikupljanja dokaza vezanih uz motiv zločina iz mržnje. MUP se nije očitovao kako o ovom tako niti o jednom od 30-tak komentara upućenih na pojedine članke Zakona.
Očekujemo da se u što kraćem roku pronađu počinioci i rasvjetle motivi napada u gore navedenom slučaju, te da se upozori i naglasi ozbiljnost i posljedice koje zločin iz mržnje ostavlja na cjelokupnu zajednicu.
Nakon Njemačke, Švicarske i New Yorka sada su se i u Austriji rasplamsale rasprave oko gradnje džamija
Burna reakcija zadarskih branitelja na poziv da pomognu radu REKOM-a još je jednom potvrdila kako su neznanje i međunacionalno nepovjerenje često jači od želje da se sazna istina o žrtvama
Pripadnici krimnalističke policije posjetili su koordinatora Inicijative mladih za ljudska prava zbog nedavnog postavljanja spomen-ploče žrtvama Oluje
Rudi Rizman: Prilagođavanje sveučilišta ekonomskom izvoru proizvodi generacije strojeva umjesto državljana sposobnih za samostalno razmišljanje
Iako je u posljednjih pet godina ekshumirano više od 4.000 posmrtnih ostataka, u Hrvatskoj se još 1.997 osoba vode kao nestale, dok je za njih 439 još uvijek otvoren zahtjev za traženje posmrtnih ostataka
Zagrebački anarhist još uvijek nije dobio putovnicu i ne može se vratiti u Hrvatsku. Konzulat u Beogradu mu navodno ne može pomoći
U Hrvatskoj se opet, kao i u početku sedamdesetih i u ratnim devedesetima, obitelj poima kao "unutrašnja rezerva", na uštrb žene. Čija križa plaćaju ono što nije ona zakuhala
Dodaj komentar