24.05.2012.
Što nam znači pobjeda Karanikolića
Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Što nas čeka
- Akcija stadion/ Okrugli stol
- Poziv na prosvjed protiv transporta životinja
- Eko zona dijeli LED žarulje
- Globalni trendovi u zaštiti ljudskih prava i uloga UN-a/ Predavanje
- Zarez broj 335.
- Voda ili profit/ Javna tribina
- Kamo vode dokumenti?/ Tribina
- Biciklopopravljaona četvrtkom
- → Više
- Vilim Matula / Siniša Labrović: Postdiplomsko obrazovanje
- Šesti Festival židovskog filma
- Što intendant može promijeniti?
- Čovjek na Zemlji 2012.
- 15. Festival alternativnog kazališnog izričaja
- "Moj bosonogi prijatelj" i "Draquila" u Dokukinu
- Kultura u Močvari
- Marija Braut/ Mario Rozić – Novi Zagreb jučer i danas
- → Više
Trg Burze
- Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris
- Natječaj za Projekte građana unutar programa Europa za građane
- Natječaj za financijske potpore projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Natječaj Zagrebačke županije za udruge za zaštitu okoliša
- Natječaj Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine
- Financijska potpora za projekte za održivi razvoj otoka
- UNESCO International Fund for Cultural Diversity 2012
- Natječaj za neobjavljenu SF&F priču na temu demokracije
- → Više
- Henkel Art.Award. 2012
- Izložba fotografija na "Pedalafestu"/ Izložba
- Doniraj emotivnu baštinu Prajdovoj izložbi prekinutih queer veza
- Natječaj za izlaganje u Galeriji VN u 2013.
- doFuraj svoj film! 2012 - poziv
- Re-Thinking Humanities and Social Sciences
- Snimi kratki biciklistički video i osvoji Veliku pedalu!
- Nagrada Julija Benešića - natječaj
- → Više
Deutsche welle
- Politika Nacionalizmi u europskoj čekaonici
- Panorama Finale Eurosonga bez "Neba"
- Gospodarstvo Smije li Grčka uopće napustiti eurozonu?
- Kultura Djela najpoznatijeg njemačkog umjetnika na okupu
- Priča dana Hannelore ili Angela? Koju Nijemci više vole?
Pošto kilo specijalističkog mozga?
Spomenka Avberšek, čelnica Samostalnog sindikata zdravstva u tome ne vidi ništa sporno, a Rajko Ostojić, SDP-ov kandidat za ministra zdravstva, najavljuje borbu za ukidanje nepravednog sustava.
"Po završetku studija na Medicinskom fakultetu u Zagrebu željela sam upisati specijalizaciju iz kirurgije. Kako je specijalizaciju u Zagrebu gotovo nemoguće dobiti ako liječnik nema vezu, zaposlila sam se kao asistentica na fakultetu. Nakon godinu dana je otvoren natječaj za specijalizante u Općoj bolnici Vinkovci i iako to nije bio moj prioritet, u tom trenutku nisam imala izbora pa sam se odlučila preseliti", prisjeća se Kristina Šemanjski, sada tridesettrogodišnja specijalizantica kirurgije koja je, budući da se dio specijalizacije striktno mora odraditi u klinici, nakon godinu i pol dana provedenih u svojoj matičnoj ustanovi, specijalizaciju nastavila u Zagrebu na Klinici za kirurgiju Opće bolnice Sveti Duh. "Nekoliko mjeseci kasnije se u Svetom Duhu otvorio natječaj za prijem specijalizanta kirurgije, a kako sam u Klinici bila zadovoljna radnom okolinom, prilikama za napredak, i kako sam željela upisati poslijediplomski studij, Kristini Šemjanski je dano na znanje da će morati platiti odštetu budući da je zajedno s ugovorom potpisala i bjanko zadužnicu na 500 000 kuna koje mora vratiti ukoliko prekrši ugovor nastavak specijalizacije u Zagrebu mi se učinio kao logičan izbor".
No, po raskidu ugovora kojeg je potpisala prije početka specijalizacije, a kojim se obvezala da će po njezinu završetku ostati raditi još deset godina u Općoj bolnici Vinkovci, Kristini je dano na znanje da će morati platiti i odštetu budući da je zajedno s ugovorom potpisala i bjanko zadužnicu na 500 000 kuna koje mora vratiti ukoliko prekrši ugovor. Srećom u nesreći, liječničin dug spustio se na 132 000 kuna, odnosno na onaj iznos kojeg je kako specijalizantica vinkovačke bolnice primila za devet mjeseci koje je odradila na klinici u Zagrebu.
Slučaj Kristine Šemanjski tek je jedan u nizu od njih nekoliko desetaka, a kako hrvatsko zdravstvo pati od nedostatka specijalizanata, broja liječnika koji krše ugovor je u stalnom porastu. Restriktivni ugovori kojim bolnice žele zadržati liječnike sve do rujna ove godine bili su potpisivani uz različite uvjete. U većini bolnica ugovoreni rok do stupanja na snagu novog Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine ispunjavao je obveze odrađivanja specijalizacije nakon završetka staža najmanje dvostruko duže od njegovog trajanja. Kako se ugovor potpisivao na deset godina, to je značilo da liječnici u bolnicama koje su financirale njihovu specijalizaciju nakon staža moraju raditi još četiri, a u nekim bolnicama još šest godina. "Takvi uvjeti su bili vrlo nepovoljni za mladog specijalista. Hrvatska liječnička komora se zalagala za pravednije odnose i godinama smo savjetovali svoje članove da kod potpisivanja ovakvih ugovora moraju imati u vidu da je njihovo kasnije jednostrano raskidanje povezano s brojnim neugodnostima", objašnjava prim. Hrvoje Menigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore. Kako objašnjava dr. Josip Jelić, bivši dopredsjednik Komore, stari ugovori su na preporuku ministra zdravstva Darka Milinovića reducirani, i prema postojećem Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, liječnik je sada dužan ostati raditi u bolnici još onoliko godina koliko mu traje specijalizacija. "Stari uvjeti su bili prezahtjevni i liječnik nije morao pristajati na njih, no često nije imao drugog izbora", dodaje Jelić koji smatra kako su nove ugovorne obveze korektne.
No, unatoč smanjenom roku kojeg je liječnik dužan odraditi u matičnoj bolnici po završetku specijalizacije, i potencijalne kršitelje ugovora skrojenih po novom pravilniku također očekuje naplata drakonskih penala, iako su sav novac kojeg su primili tijekom trajanja staža zapravo već vratili kroz uloženi rad u tim istim bolnicama. Predsjednica Udruge pravnika u zdravstvu Snježana Cerjan napominje kako postoje slučajevi u kojima zdravstvene ustanove pokušavaju takve situacije riješiti i na, po Snježana Cerjan: "Imam slučaj u praksi gdje je jedna ustanova drugoj u zamjenu za specijalizanta dala medicinski aparat" mlade liječnike, povoljnije načine. "Postoje slučajevi u kojima se dvije ustanove dogovore o kupoprodaji specijalizanta - nova ustanova u koju prelazi liječnik tako staroj plati njegovu specijalizaciju. Imam slučaj u praksi gdje je jedna ustanova drugoj u zamjenu za specijalizanta dala medicinski aparat", objašnjava Cerjan.
Ukoliko se praksa razmjene ne sprovede u djelo, liječnici i ustanove često završavaju pred sudom ne bi li utvrdili realnu visinu troškova specijalizacije. Kristina Šemanjski je angažirala odvjetnicu kada je shvatila da joj je Opća bolnica Vinkovci u dug uračunala i 60 000 kuna koja je primila od Opće bolnice Sveti Duh. Zbog ove greške njen se dug u jednom trenutku popeo na 200 000 kuna, no na obostrano zadovoljstvo, ona je uskoro ispravljena pa je Šemanjski zaključila da bi od odlaska na sud imala više štete nego koristi. No, to joj odviše ne olakšava trenutnu životnu situaciju. "Bit će mi jako teško otplatiti dug jer imam stambeni kredit i samohrana sam majka. Specijalizantska plaća mi je još uvijek mala pa sam se nadala da ću dug moći otplatiti kad položim ispit ili da ću moći platiti u ratama. Daju mi rok od dvije godine - moram sve platiti odmah ili 80 000 kuna odmah, a 52 000 kuna za godinu i pol plus zatezne kamate", kaže Šemanjski i napominje da se nadala nagodbi s vinkovačkom bolnicom. "Osjećala sam moralnu obvezu da im taj iznos odradim u dežurstvima, no na to nisu pristali", objašnjava mlada liječnica. "Činjenica je da sam taj ugovor potpisala i svjesno ga prekršila. Ali nije mi jasno zašto on mora postojati. Okolnosti u životu se mijenjaju i nitko ne može reći što ga čeka za par godina".
Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva, u postojećem načinu naplate kršenja ugovora ne vidi ništa sporno. "Svaka bolnica unaprijed zna koji joj specijalisti trebaju pa ih šalje strogo namjenski specijalizaciju i ne može se dogoditi da liječnik nakon završene specijalizacije koja državu košta oko 250 000 - 300 000 kuna kaže doviđenja", ističe čelnica sindikata, koji se, usput rečeno, bori za prava zdravstvenih radnika. Na konstataciju kako su sva sredstva koja su primili liječnici i odradili, Avberšek odgovara: "Ako su ih ustanove plaćale onda neka vrate ta Rajko Ostojić: "Primjeri u kojima jedna bolnica plaća drugoj transfer specijalizanta još su paradoksalniji budući da jednima i drugima troškove specijalizacije plaća HZZO, odnosno svi građani" sredstva i odu gdje god hoće. Ja želim red, rad i disciplinu u sustavu zdravstva jer je zdravstvo javno dobro u kojem se moraju poštivati sva pravila". Drugačijeg mišljenja je dr. Rajko Ostojić, kandidat Kukuriku koalicije za fotelju ministra zdravstva. Ostojić smatra kako se postojećim ugovorima vrši diskriminacija i mišljenja je kako je postojeći način naplate prekida ugovora izrazito težak udar na mladog liječnika. "Primjeri u kojima jedna bolnica plaća drugoj transfer specijalizanta još su paradoksalniji budući da jednima i drugima troškove specijalizacije plaća HZZO, odnosno svi građani", napominje Ostojić ne zaboravivši dodati, u maniri predizborne kampanje, kako će se on osobno zalagati za uvođenje pravednijeg sustava. "Sadašnji sustav nije konzekventan, nije transparentan i očito nije za sve jednak. To je, zbog politike kakva se vodi HZZO-u zadnjih godina, nažalost praksa i u nizu drugih slučajeva u zdravstvu", napominje Ostojić.
Za razliku od drugih struka, u kojima je zaposlenik, ukoliko nađe povoljnije radno mjesto, slobodan dati otkaz, odseliti se i prihvatiti bolje radne uvjete, u medicini su liječnici zbog postojanja ovakvih ugovora praktički primorani ostati na prvotnom radnom mjestu. "Fakultet dugo traje i težak je, posao je jako odgovoran i naporan, i onda nas se na kraju još kažnjava sa strogim uvjetima. Vjerujem da postoje puno bolji načini da se mladi liječnici primame u manje gradove. To su više represivne metode nego li stimulativne i ako je to politika zapošljavanja mladih ljudi na manje atraktivnim lokacijama, onda je jako loša jer se ljudima tako krše ljudska prava", zaključila je Šemanjski.
Vezane vijesti
Brišete dug kriminalcima, obrišite i Monteru
Radnici Montera pozvali su državne institucije da spase tvrtku inače će u kolektivni štrajk glađu
Objavljeno: 25.05.2012.
Montirana sudbina "Montera" + FOTOGALERIJA!
Unatoč ogromnoj besperspektivnosti radnika i njihovoj neizvjesnoj sudbini, ohrabrujuće je vidjeti da se napokon počinju formirati…
Objavljeno: 14.05.2012.
Civilno društvo - prostori za suradnju
Pogledajte videozapise Skripte TV sa tribine Civilno društvo - novi prostori za suradnju, održane 12. travnja 2012. u Kući ljudskih prava.
Objavljeno: 20.04.2012.
Nova vlast mora "pritisnuti gumb"
Sandra Benčić i Marina Škrabalo, koordinatorice Platforme 112, ocjenjuju prve rezultate Milanovićeve vlasti u uspostavi vladavine…
Objavljeno: 12.04.2012.
Kerumovi zaposlenici provalili u Turbo limač
U prostorije trgovine Turbo Limač smještene u splitskom Joker centru, koju su zauzele radnice zbog neisplaćene tri plaće i otpremnine,…
Objavljeno: 21.02.2012.
POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE
Zatvorite ratne zločince
Hrvatska i dalje nije procesuirala svoje ratne zločince. Štoviše, umjesto toga su se ključne političke ličnosti obrušile na presude međunarodnih sudova, stoji u izvještaju Amnesty Internationala
Sistematska diskriminacija Roma
Romi u Europskoj uniji nisu dovoljno uključeni u društvo i žive u lošijim uslovima nego njihovi susjedi, ocjenjuje Agencija za osnovna prava
U pripremi rezolucija o homofobiji
Zastupnici Europskog parlamenta su na jučerašnjoj raspravi izrazili zabrinutost zbog niza otkazivanja Prideova diljem Europe
Beograd Pride najavljen za listopad
Organizacijski odbor Beograd pride 2012 najavio je da će ovogodišnja Parada ponosa biti održana 6. listopada
Ponovno zabranjen Pride u Moskvi
Pripadnici ruske LGTB zajednice još su 2006. predali prvi zahtjev za održavanjem Pridea, ali svi njihovi pokušaji završili su tako što bi ih rastjerivala policija
Tužna statistika
Gotovo 13 posto mladih ljudi u svijetu je bez posla, a njihov status se vjerojatno neće promijeniti naredne četiri godine, stoji u izvješću Međunarodne organizacije rada
Otkazana ukrajinska Povorka ponosa
Zbog ultradesničarskih prijetnji, policija je savjetovala organizatorima da odustanu od Povorke pola sata prije nego što je trebala započeti
dodaj komentar 20 komentara
I onda ljudi očekuju normalne doktore...
Sjetimo se da ti specijalizanti ne rade samo za sebe, nego i za ljude koji se koriste zdravstvenim uslugama. Tužna je činjenia da gospođa Avberšek neće morati platiti zdravstvenu brigu koju će joj neki specijalizant ukazati, dok se istovremeno bori za to da mu smanji životne i karijerne prilike ili ga barem uvali u ogroman dug...
Nije čudo što nam je radništvo u banani, kad se ovakve guzičetine od sindikalista "bore" za njihova prava.
(slobodni ljudi su sretni, a sretni ljudi bolje rade: postižu bolje rezultate i manje su nemarni. Ako je doktor sretan veća je šansa da ćete i vi biti sretni ...)
specijalizaciju plaća bolnica koja se financira iz proračuna i onda to uloženo treba vratit, ugovorima se obvezuju da ne zapale kad završe sa specijalizacijom, sporno je koliko dugo moraju bit pod ugvorom.
Prije svega, liječnik na specijalizaciji nije na nekakvoj edukaciji u drugoj ustanovi po svojoj volji tijekom koje od poslodavca prima plaću a ne radi, već normalno radi svoj posao i za rad prima plaću. Specifičnost je u odnosu na druge struke to što Zakon propisuje da je tijekom svog razvoja dužan kako bi mogao iole nešto normalno raditi dužan proči određeni put rada uz nadzor koji se naziva specijalizacija. Kada Vam neka druga firma plati tečaj stranih jezika, onda to predstavlja dobru volju firme i naravno da Vas veže ugovorom.
Drugo, sve su te ustanove u kojima liječnici rade u sustavu zdravstva u "vlasništvu" HZZO-a pa je apsurdno da nastaje dug pri prijelasku iz jedne u drugu bolnicu. I samo da ne bude zabune, onih 10% ljudi koji odu privatnicima, i dalje LIJEČE HRVATSKE GRAĐANE pa dakle vrše ono što društvo od njih očekuje i to ne bi trebalo kod bilo koga stvarati mozgovni zaplitaj jer ako je normalno da pravnik čije je školovanje platila država prijeđe iz sustava sudstva u odvjetničko društvo (čitaj:privatnu firmu), ne vidim zašto je to problem kod doktora.
Treće, problem hrvatskog zdravstva nije doktor u privatnoj firmi nego loša organizacija zdravstva, a nažalost Rajko Ostojić kojega kao liječnika i kolegu izuzetno cijenim kao niti drugi pandani ne umije razlučiti kruške od jabuka. Nije, dragi Rajko, problem to da doktori rade privatno. Jer privatna firma zapošljava ljude, plaća poreze, prireze, skida ljude sa budžeta a isti ti kolege skupa sa sestrama i administracijom iz malih privatnih sustava plaćaju poreze na svoje velike prihode da bi administracija u državnoj upravi mogla mirno spavati... zar ne? Ako želiš napraviti dobro sustavu zdravstva, treba omogućiti ljudima da rade privatno, jer to donosi kvalitetu, brzinu usluge, a novac mijenja vlasnika pa i država tu omasti brk... a da ne govorimo da bi pametno bilo napokon liberalizirati sustav osiguranja kako bi napokon u ovoj drzavi mogao dugorocno preuzimati rizik liječenja jer država to u financijskom smislu ne zna i neće znati!
Zamjena doktorovog ugovora za aparat? Pa kaj vas nije sram napisati tako nešto? Čovjek za stroj - pa to je zabranjeno još od srednjeg vijeka!
I na kraju još jedan sitan detalj... Kada se potpisuje ugovor o radu sa bolnicom, redovito vam bolnica gura na potpis još jedan ugovor, koji nije radnopravni ugovor ( a što ste jedino zakonom dužni potpisati nakon što ste pobijedili na natječaju) nego građanskopravni. Trik je u tome da se radnopravnim ugovorom ne može zavezati doktora kao psića za ustanovu, a nažalost dodatnim građanskopravnim ugovorom se to lako riješi jer nažalost kolege ne znaju da to nisu obavezni potpisati.
Sramotno je da svi gledate na doktore kao na štetočine ali uskoro će se svima nama desiti ono što se desilo i u Češkoj : iza 01.07.2011. očekujte stampedo kvalitetnih kadrova prema sjeverozapadnoj granici. Pod istim transparentom koji su i česi imali : "Hvala, mi odlazimo!"
I samo da bude jasno, ja sam specijalist i nemam obaveza više prema nikome.... jedini razlog što sam ovo napisao je beskonačna ljudska glupost koju se u dobrom dijelu prethodnih komentara može nazrijeti..... nisu, gospodo, doktori vaši neprijatelji. Već oni koji Vam peru mozgove.
predstavlja ljude koji istina rade u sustavu zdravstva ali ne rade redovito radno vrijeme
ne rade iza 16.00, nikada subotom, nedjeljom, praznikom, nikada noću, nikada hitno, za svoje odluke ne snose nikakvu realnu odgovornost, ni ljudsku ni pravnu
u normalnoj zemlji ne bi smjela uopće komentirati a kamoli odlučivati o pravima i problemima
ljudi koji donose odluke, koje mogu značiti život ili smrt
Sad ja znam da je teško živjeti uz plaću od makar 10000 kuna i kredit za stan i za auto i dvoje djece i da to nije ono što je prije nekih 50 godina bilo, kad su doktori imali čak i kućne pomočnice. I da ti je još teže kad vidiš da vlasnik kvartovskog kafića mlati veće pare od tebe dr.spec.med....
Ali postoji i onih koji za 2000 mjesečno režu parizer sa 4 dana slobodno mjesečno, postoji i hrpa visoko obrazovanih koji čekaju posao godinama, onih koji imaju 7 dana godišnjeg i rade od 7 do 18 u korporacijama za manju plaću.
Pa eto, kad smo kod radničkih prava pišite o pravima blagajnica u konzumu,kerumu i sličnima, pišite o radu visoko obrazovanih u korporacijama, o njihovim obvezama i plaćama, o radu u državnim
službama,etc. Kad smo kod zdravstva pišite o potrošnji lijekova, općoj nacionalnoj hipohondriji.
A ovaj članak je napisan vjerojatno zbog poznanstva novinarke i dotične liječnice.
pa ako nije na edukaciji zašto se specijalizacija plaća?
Dakle, da ne bi bilo zabune, ja sam doktor koji je studirao 6 godina, volontirao godinu dana (za 0 kuna,starce žicao za dzeparac, sam si platio državni ispit 800kn). Onda, jedno objašanjenje, liječnik bez specijalizacije NE može raditi (osim kao znanstvenik ili trgovački putnik u farmaceutskoj firmi), dakle, specijalizacija nije stvar izbora ili tečaj stranog jezika u nekoj firmi pa da možeš fino reći: Ne, hvala. E sad, samo je pitanje toga da li si iz neke fine doktorske familije pa te čeka specijalizacija po izboru u nekoj od većih bolnica u većem gradu ili si jadnik koji mora otići u neku manju sredinu i da bi dobio specijalizaciju (dakle, posao) potpisati sve što ti gurnu pod nos, između ostalog i nuzugovor koji ide direktno na tvoju štetu.
Još bih samo naglasio dvije važne stvari koje neki očito ne shvaćaju:1. za vrijeme specijalizacije liječnik cijelo vrijeme radi za svoju plaću, jedino što radi (ili bi trebao raditi) uz nadzor specijaliste
2 Vidim da mnoge brine finanacijski aspekt, dakle, svaka specijalizacija se plaća iz državnog proračuna tj, Ministarstvo zdravstvo odobrava bolnici raspisivanje natječaja i primanje određenog liječnika te isplaćuje novčani iznos u tu svrhu (plaća za liječnika, naknada mentoru i dr. troškovi).Odlaskom liječnika bolnica gubi kadar, ali tehnički gledano ne i novce jer su svi troškovi podmireni od strane MZa.
Pacta sunt servanda.
Ipak, mislim da bi prije zaključenja ovakvih ugovora bilo potrebno utvrditi stvarnu cijenu specijalizacije, te da ugovor ne bi smio glasiti na iznos veći od cijene specijalizacije u svakom konkretnom slučaju za sebe.
Slažem se da bi bilo najbolje kad bi specijalizant imao 30 000 kuna plaću, ja bi mu je prvi dao! ali to će imat tek kad i ja koji imam dva fakulteta budem zaradjivao vise od 4000 kn kao do sad!
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.