Jelena Svirčić 30.08.2010.

U oazu demokracije bez demokracije

Jelena Svirčić Posve netransparentan proces ulaska u EU, u kojem nitko nema pojma o čemu uopće i s kojim polazištima Hrvatska pristupno pregovara, ovih dana kulminira novom idejom vladajućih: da referendum o ulasku, jer građane se o tome nažalost pitati mora, raspišu tek nakon što potpišu pristup Uniji!

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Pun k'o šipak

Fotografija članka
Uprava splitskog zatvora sprema se iseliti iz kancelarija kako bi se mogle pretvoriti u ćelije, a strahuje se od veće akcije USKOK-a koja bi dovela nove 'klijente'
Svaki centimetar zatvora pretvara se u ćelije. Uprava zatvora se gotovo iselila iz svojih kancelarija, čak su nabavljeni kontejneri u kojima su trebali biti smješteni, ali još nije došlo tako gusto pa je seoba na čekanju, kazao nam je jedan donedavni stanar zatvora na splitskom predjelu Bilice.

Na Bilicama je kapacitet 150 osoba, a trenutačno je u ćelijama smješteno 270 ljudi. Ćelija ima oko 55, tako da u njima ima od dvije do čak deset osoba. Ženski odjel formiran je u dijelu zatvora kojim su se prije koristili pravosudni policajci. Šest garsonijera, koje su služile za njihov smještaj, pretvoreno je u ćelije za pritvorenice koje sad imaju, u sklopu novoizgrađenih soba, i kupaonice s kadama i toplom vodom.

U podrumu zatvora napravljeno je naknadno pet do šest ćelija, a stara gimnastička dvorana predviđena je za tzv. hitne slučajeve. U njoj se nalazi desetak razmontiranih kreveta na kat, koji čekaju u slučaju nužde da se na njih smjeste novi pritvorenici. Na Bilicama je trenutačno najveća fobija neko novo USKOK-ovo uhićenje, pogotovo dilera ili švercera, koje znači najmanje pet novih pritvorenika, s kojima doslovno nemaju kamo.

Maloljetnici dijele ćelije s okorjelim kriminalcima

Od ukupnog broja više od 200 je pritvorenika, dok su ostali na izvršenju kazne. Prijašnji, veći dio zatvora, predviđen za one na odluženju kazne, odavno je pretvoren u pritvorski. Poseban problem je i smještaj unutar ćelija, jer osobe koje su okrivljenici u istom predmetu u istrazi, gotovo u pravilu ne smiju biti u istoj ćeliji niti se sretati u šetnji.

Odjel za maloljetnike ne postoji, nego se oni smještaju s punoljetnim kolegama. Na Bilicama se tako događalo da su u istoj ćeliji otac, optuženi robovlasnik i svodnik i malodobni sin, optužen za razbojstvo, te majka i 14-godišnja kći, optužene za krađu.

Nerijetko se događa tijekom inspekcija zatvora da nam se pritvorenici ili zatvorenici obrate vezano uz njihov slučaj, a ne žale se na smještaj i prehranu, tako da sam im, ne jednom, znao davati pravne savjete, kazao nam je sudac Zoran Matulović, zamjenik šefa Kaznenog odjela Županijskog suda u Splitu, o obilascima kaznene ustanove na Bilicama. Obilasci se obavljaju jednom tjedno, a u nadležnosti su predsjednika Županijskog suda, koji može obvezati nekog od svojih sudaca Kaznenog odjela.

Iz svoga dugogodišnjeg iskustva mogu kazati kako se na tretman i prehranu najmanje žale. Najčešće imaju primjedbe na dostavu stvari izvana, ali ona je ograničena zakonom i kućnim redom zatvora. Prilikom kontrole obiđemo sve ćelije - kazao je Matulović.

Prebukiranost zatvora je očita prilikom svakog posjeta klijentima. Pravosudni čuvari čine sve što je moguće, ali probleme je nemoguće uočiti jer često dugo čekamo na susret s branjenikom. Upravo je duljina trajanja pritvora činjenica koja uvjetuje takvu gužvu, kazao je odvjetnik iz Splita Dragan Mijoč, koji je istaknuo kako je sustav grijanja u zatvoru toliko dobar da mu usred zime klijenti na susret dođu u kratkim hlačama i ljetnoj obući. Sa druge strane, ljeti nema hlađenja, osim ventilatora u ćelijama.

Koliko je ponekad apsurdno sudsko izricanje pritvora, što je glavni uzrok gužve, možda najbolje pokazuje slučaj 82-godišnjeg pritvorenika, optuženog za ubojstvo. Njega je Vrhovni sud uporno vraćao u pritvor, a čovjek je jedva hodao, tako da su ga pri svakom izlasku na sud čuvari morali gotovo nositi. Za njega se nabavljala i posebna kašasta hrana. U pritvoru je ostao čak i nakon što je pao niza stepenice i slomio ruku...
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 2 komentara
  1. Mr. Montenegro15.01.2009. 22:28
    Deder prestani s tom sramotom hrvatskog naroda - sramota nosi osobno ime. Jesil ti i inace tako dosljedan, pa Dubrovnik zoves "sramotom crnogorskog naroda"? Kao i Karadzica..
  2. MONTENEGRO13.01.2009. 21:38
    Lora je osramocena tijekom rata, od hrvatskih vojnih policajaca (zapovjednik Duic & comp) i trebalo bi ju zatvoriti i proglasiti zasticenim spomenikom.tko ima pravo ikoga vise tu tamniciti,nakon toliko tada ucinjenih zvjerstava,na sramotu hrvatskog naroda?
Dodaj komentar

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

01.09.

Džamija da, minaret ne

Nakon Njemačke, Švicarske i New Yorka sada su se i u Austriji rasplamsale rasprave oko gradnje džamija

31.08.

Žrtve se (ne) zaboravljaju

Burna reakcija zadarskih branitelja na poziv da pomognu radu REKOM-a još je jednom potvrdila kako su neznanje i međunacionalno nepovjerenje često jači od želje da se sazna istina o žrtvama

31.08.

Političko zastrašivanje

Pripadnici krimnalističke policije posjetili su koordinatora Inicijative mladih za ljudska prava zbog nedavnog postavljanja spomen-ploče žrtvama Oluje

30.08.

Akademski kapitalizam

Rudi Rizman: Prilagođavanje sveučilišta ekonomskom izvoru proizvodi generacije strojeva umjesto državljana sposobnih za samostalno razmišljanje

30.08.

Međunarodni dan sjećanja na nestale

Iako je u posljednjih pet godina ekshumirano više od 4.000 posmrtnih ostataka, u Hrvatskoj se još 1.997 osoba vode kao nestale, dok je za njih 439 još uvijek otvoren zahtjev za traženje posmrtnih ostataka

27.08.

Već šest mjeseci taoc birokracije

Zagrebački anarhist još uvijek nije dobio putovnicu i ne može se vratiti u Hrvatsku. Konzulat u Beogradu mu navodno ne može pomoći

27.08.

Žene prve žrtve krize

U Hrvatskoj se opet, kao i u početku sedamdesetih i u ratnim devedesetima, obitelj poima kao "unutrašnja rezerva", na uštrb žene. Čija križa plaćaju ono što nije ona zakuhala