Tamara Opačić strip Eduard Pranger  30.01.2012.

Oko za oko, Gotovina za krst + STRIP

Tamara Opačić, strip Eduard Pranger Sve dok i jedna i druga strana ne shvate da je jedina veza između sportskog i ratnog natjecanja ta što na račun živaca, ali i života onih koji oba sraza promatraju iz pristojne udaljenosti zarađuju tek malobrojni pojedinci, mržnja će se u nas još dugo vremena imati koječime hraniti.

Što nas čeka

Mecso

Trg Burze

Deutsche welle

Pun k'o šipak

Fotografija članka
Uprava splitskog zatvora sprema se iseliti iz kancelarija kako bi se mogle pretvoriti u ćelije, a strahuje se od veće akcije USKOK-a koja bi dovela nove 'klijente'
Svaki centimetar zatvora pretvara se u ćelije. Uprava zatvora se gotovo iselila iz svojih kancelarija, čak su nabavljeni kontejneri u kojima su trebali biti smješteni, ali još nije došlo tako gusto pa je seoba na čekanju, kazao nam je jedan donedavni stanar zatvora na splitskom predjelu Bilice.

Na Bilicama je kapacitet 150 osoba, a trenutačno je u ćelijama smješteno 270 ljudi. Ćelija ima oko 55, tako da u njima ima od dvije do čak deset osoba. Ženski odjel formiran je u dijelu zatvora kojim su se prije koristili pravosudni policajci. Šest garsonijera, koje su služile za njihov smještaj, pretvoreno je u ćelije za pritvorenice koje sad imaju, u sklopu novoizgrađenih soba, i kupaonice s kadama i toplom vodom.

U podrumu zatvora napravljeno je naknadno pet do šest ćelija, a stara gimnastička dvorana predviđena je za tzv. hitne slučajeve. U njoj se nalazi desetak razmontiranih kreveta na kat, koji čekaju u slučaju nužde da se na njih smjeste novi pritvorenici. Na Bilicama je trenutačno najveća fobija neko novo USKOK-ovo uhićenje, pogotovo dilera ili švercera, koje znači najmanje pet novih pritvorenika, s kojima doslovno nemaju kamo.

Maloljetnici dijele ćelije s okorjelim kriminalcima

Od ukupnog broja više od 200 je pritvorenika, dok su ostali na izvršenju kazne. Prijašnji, veći dio zatvora, predviđen za one na odluženju kazne, odavno je pretvoren u pritvorski. Poseban problem je i smještaj unutar ćelija, jer osobe koje su okrivljenici u istom predmetu u istrazi, gotovo u pravilu ne smiju biti u istoj ćeliji niti se sretati u šetnji.

Odjel za maloljetnike ne postoji, nego se oni smještaju s punoljetnim kolegama. Na Bilicama se tako događalo da su u istoj ćeliji otac, optuženi robovlasnik i svodnik i malodobni sin, optužen za razbojstvo, te majka i 14-godišnja kći, optužene za krađu.

Nerijetko se događa tijekom inspekcija zatvora da nam se pritvorenici ili zatvorenici obrate vezano uz njihov slučaj, a ne žale se na smještaj i prehranu, tako da sam im, ne jednom, znao davati pravne savjete, kazao nam je sudac Zoran Matulović, zamjenik šefa Kaznenog odjela Županijskog suda u Splitu, o obilascima kaznene ustanove na Bilicama. Obilasci se obavljaju jednom tjedno, a u nadležnosti su predsjednika Županijskog suda, koji može obvezati nekog od svojih sudaca Kaznenog odjela.

Iz svoga dugogodišnjeg iskustva mogu kazati kako se na tretman i prehranu najmanje žale. Najčešće imaju primjedbe na dostavu stvari izvana, ali ona je ograničena zakonom i kućnim redom zatvora. Prilikom kontrole obiđemo sve ćelije - kazao je Matulović.

Prebukiranost zatvora je očita prilikom svakog posjeta klijentima. Pravosudni čuvari čine sve što je moguće, ali probleme je nemoguće uočiti jer često dugo čekamo na susret s branjenikom. Upravo je duljina trajanja pritvora činjenica koja uvjetuje takvu gužvu, kazao je odvjetnik iz Splita Dragan Mijoč, koji je istaknuo kako je sustav grijanja u zatvoru toliko dobar da mu usred zime klijenti na susret dođu u kratkim hlačama i ljetnoj obući. Sa druge strane, ljeti nema hlađenja, osim ventilatora u ćelijama.

Koliko je ponekad apsurdno sudsko izricanje pritvora, što je glavni uzrok gužve, možda najbolje pokazuje slučaj 82-godišnjeg pritvorenika, optuženog za ubojstvo. Njega je Vrhovni sud uporno vraćao u pritvor, a čovjek je jedva hodao, tako da su ga pri svakom izlasku na sud čuvari morali gotovo nositi. Za njega se nabavljala i posebna kašasta hrana. U pritvoru je ostao čak i nakon što je pao niza stepenice i slomio ruku...
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 2 komentara
  1. Mr. Montenegro15.01.2009. 22:28
    Deder prestani s tom sramotom hrvatskog naroda - sramota nosi osobno ime. Jesil ti i inace tako dosljedan, pa Dubrovnik zoves "sramotom crnogorskog naroda"? Kao i Karadzica..
  2. MONTENEGRO13.01.2009. 21:38
    Lora je osramocena tijekom rata, od hrvatskih vojnih policajaca (zapovjednik Duic & comp) i trebalo bi ju zatvoriti i proglasiti zasticenim spomenikom.tko ima pravo ikoga vise tu tamniciti,nakon toliko tada ucinjenih zvjerstava,na sramotu hrvatskog naroda?
Dodaj komentar

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

31.01.

Štrajkaši Jadrankamena žele novu tvrtku

Radnici Jadrankamena iz Pučišća na Braču, koji su u općem štrajku, pokrenuli su aktivnosti na utemeljenju nove tvrtke za koju će od države tražiti da joj dodijeli koncesiju za vađenje kamena

27.01.

Nužno je dokidanje duple smjene

Višnja Ljubičić: Žene ne mogu biti aktivne u političkom i poslovnom svijetu dok god odrađuju duplu smjenu - na poslu i kod kuće.

25.01.

Svaka treća osoba ili nezaposlena ili ispod granice siromaštva

Međunarodna organizacija rada sumnja da će nezaposlenost početi padati prije 2016. te ujedno očekuju još jednu recesiju razvijenih zemalja u prvoj polovini ove godine

24.01.

Privedite pravdi odgovorne za ubojstvo Milana Levara

Desetak aktivista Amnesty Internationala jučer su Jasmini Dolmagić, zamjenici državnog odvjetnika, uručili pisma i peticiju građana kojom se traži razrješavanje slučaja ubojstva Milana Levara

23.01.

Rumunji traže ostavku predsjednika i vlade

Prosvjedi koji u Rumunjskoj traju već drugi tjedan dio su međunarodne borbe protiv ugnjetavanja prava radnika i uvođenja neizdržljivih mjera štednji

20.01.

Sloboda u opadanju

Samo 12 zemalja svijeta napredovalo je prošle godine na području političkih prava i građanskih sloboda, a 26 ih bilježi pad

17.01.

Presuda protiv segregacije Roma

Osnovna škola u slovačkom naselju Šarisské Michaľany mora desegregirati romske razrede, navode Amnesty International i Centar za građanska i ljudska prava