Odluku slovenske vlade o vraćanju domicila za oko 26.000 'izbrisanih' neslovenaca, koji su pravo na boravak i ostala građanska prava izgubili 1992., ne podržava čak 85 posto Slovenaca.

Tih 85 posto Slovenaca se slaže s oporbenom desnicom da svaki takav slučaj treba tretirati individualno kako bi se izbjegla opasnost odštetnih tužbi, pokazalo je u četvrtak glasovanje na komercijalnoj televizijskoj postaji POP-TV nakon specijalne emisije u kojoj su sudjelovali političari i pravnici.

Ministrica unutarnjih poslova Katarina Kresal rekla je da će unatoč tome nastaviti s akcijom izdavanja rješenja "izbrisanima" kako bi se ispoštovao pravorijek ustavnog suda da je oduzimanje prava na boravište onim neslovencima koji 1991. nisu tražili ili nisu dobili slovensko državljanstvo bilo nezakonito i da oni o tome nisu dobili nikakvo rješenje na koje bi se pravodobno mogli žaliti i tako dobiti pravnu zaštitu.

Protiv ministrice unutarnjih poslova stranka bivšeg premijera Janeza Janše pokrenula je postupak opoziva preko parlamentarne interpelacije, a zastupnik Slovenske nacionalne stranke Bogdan Barovič izjavio je u emisiji da je njegova stranka spremna i na organiziranje referenduma o izbrisanima kako bi se zaustavilo izdavanje rješenja kojima im se vraća status.

Bivši slovenski premijer Alojz Peterle sugerirao je u emisiji da se pitanje "izbrisanih" opet potiče iz političkih ciljeva, te se upitao kako to da taj problem nisu riješile sve prijašnje vlade lijevog centra.

Do "brisanja" oko 26.000 neslovenaca iz registra stalnog stanovništva, čime su izgubili pravo na boravak i sva ostala građanska prava, došlo je 26. veljače 1992.

Ali, kako je u emisiji rekao zastupnik Socijalnih demokrata (SD) Miran Potrč, pravi problemi za njih počeli su nekoliko mjeseci kasnije kada je prva prijelazna vlada Janeza Drnovšeka prihvatila tumačenje tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Igora Bavčara da su se "izbrisani" svjesno odrekli i svojih stečenih prava i da ta prava više ne vrijede.