Idući ponedjeljak na Filozofskom fakultetu u Zagrebu sastat će se povjerenstvo za izradu prijedloga zakona koji bi trebao regulirati pitanje financiranja visokoškolskog obrazovanja.

Predsjednik povjerenstva pokušao je u javnosti prikazati taj sastanak kao jamstvo demokratskog dijaloga. Bez obzira na tu paradu, jasno je kako je ono politički sasvim impotentno. Njegov je sastanak inscenacija procesa dijaloga kako bi se prikrila činjenica da se on u ovakvom poretku uopće ne može voditi. Potvrđuje to resorni ministar, zajedno s premijerkom, koji sasvim konkretno najavljuje detalje novog zakona te obećava njegovo donošenje danima prije nego što se povjerenstvo uopće sastalo da raspravlja o svome prijedlogu.

Promjene koje ministrov zakon donosi su očekivano samo kozmetičke i tek se djelomično dotiču problema komercijalizacije visokoškolskog obrazovanja, dok se onog reprodukcije socijalnih nejednakosti kroz njegov sustav ne dotiču uopće. Taj zakon nije u interesu većine članova ovog društva i ne čini ništa da se sistemski olakša pozicija socijalno najosjetljivijih. Nikakvo zasnivanje stručnih povjerenstava to ne može sakriti. Zasad jedini prijedlog zakona koji efikasno može riješiti te probleme onaj je koji smo izradili mi. Od njega nećemo odustati.

PRIJEDLOG IZMJENE ZAKONA O ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

Sadašnji članak 86.

(4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija (studijskog programa) dijelom ili u cijelosti, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole, subvencionira se iz državnog proračuna.

(5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program. Troškove takvog studija u cijelosti ili dijelom snosi sam student, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole.

Naš prijedlog izmjena:

(4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme).

(5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program.

(6) Trošak redovitog i izvanrednog studija (studijskog programa) u cijelosti, NA PREDDIPLOMSKOJ, DIPLOMSKOJ I POSTDIPLOMSKOJ RAZINI, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole FINANCIRA se iz državnog proračuna.

MODEL BESPLATNOG OBRAZOVANJA

Studij mora biti besplatan za sve i ne smiju postojati nikakvi vidovi naplaćivanja tijekom visokog obrazovanja. Kao rješenje se nudi proširenje sadašnjega modela besplatnoga studiranja na sve studente koji su stekli pravo na studij. Regulacije u pogledu upisivanja novoga studija, prebacivanja na drugi studij, upisivanja paralelnog studija, studentskih prava itd. ostaju iste kao i dosada, samo što nitko više ne bi plaćao studij. Smatramo da je dovoljan korektiv za neredovito izvršavanje studentskih obveza privremeno uskraćivanje ili gubitak studentskih prava, a nikako plaćanje studija, ECTS-bodova, kolegija ili dr. oblici novčane penalizacije. Birokratske tehnikalije bolonjskog procesa (kao što je ponovno upisivanje kolegija) ne smiju biti prepreka potpuno javno financiranom obrazovanju, niti smiju biti opravdanje za uvođenje mehanizma plaćanja u sustav bez plaćanja.