Ženska mreža Hrvatske i ženske sindikalne grupe reagirale su na najavu ukidanja posebnih pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, djece i osoba s invaliditetom u obliku relavantnih pitanja i još relevantnijih odgovora. 

1. Tko je "šef znanstvenog tima" koji je, niti nepuni jedan mandat od osnutka, odlučio ukinuti urede triju posebnih pravobraniteljica - za ravnopravnost spolova, djecu i osobe s invaliditetom? Muškarac?

Kao neslužbeni glasnogovornik te neobične i opasne laboratorijske ideje u javnosti se pojavljuje potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac, koji je na ovogodišnji Međunarodni dan žena primio izaslanstvo Ženske mreže Hrvatske i ženskih sindikalnih grupa, koje mu je uručilo listu zahtjeva pod egidom "Radnice, a ne robinje". Tada je krajnje ljubazno podržao zagovornice ženskih ljudskih prava, te obećao proučiti zahtjeve koje su podržale i organizacije CESI i BaBe. Niti tjedan iza on je na čelu ekipe za ukidanje posebnih pravobraniteljica.

Slobodan Uzelac je čak odgovorio e-mail porukom Ženskoj mreži Hrvatske na dostavljanje prosvjednog pisma Europskih parlamentaraca, u kojoj zamjera ženama što tu "vrijednu inicijativu apriori odbijaju bez da je sagledana s dužnom pozornošću".

Ženske udruge i ženske sindikalne grupe okupljene oko prosvjeda protiv ukidanja posebnih pravobranitelja/ca šokirane su političkom bahatošću odgovora, jer se zakon o pučkom pravobranitelju pisao u skrovitosti ureda Ministarstva pravosuđa, bez da su pozvane sudjelovati predstavnice ženskog civilnog sektora, pa čak i potajno od triju posebnih pravobraniteljica. "Vrijednu inicijativu" gospodina Uzelca ženske grupe odbijaju jer je apsolutno neprimjerena vremenu, političkoj situaciji te stanju demokracije i ljudskih prava u zemlji.

2. Zašto se predlaže ukidanje instituta posebnih pravobranitelja/ca - za žene, djecu i invalide? Da li zbog štednje?

Iz Ministarstva pravosuđa su obrazložili na izričite upite novinara i ženskih grupa kako je ciljem snaženje Ureda pučkog pravobranitelja, te indirektno udovoljavanje uvjetima iz poglavlja 23. Treći "razlog" koji se mogao naći u medijima jer da se time doprinosi toliko potrebnoj štednji. Kad to ne bi bilo tako izrečeno od uglednih dužnosnika Republike Hrvatske, bilo bi tužno u kojoj mjeri pojedinci improviziraju i fantaziraju.
Prvo, ako je štednja u pitanju, Vlada bi mogla bitno više uštedjeti ukidanjem ili barem reduciranjem broj svojih nerazumljivih agencija svih vrsta, smanjivanjem različitih subvencija, oduzimanjem nezakonito stečene imovine ili barem racionalnim upravljanjem državnom imovinom. Ovako ispada da Vlada štedi na ženama, djeci i invalidima, pa će oni biti ti koji bi trebali spasiti domovinu od bankrota. Umirovljenici su već prije uključeni jer su im na tri godine zamrznute mirovine, pa bi tako najranjivije skupine trebale ponijeti teret gospodarskog oporavka. Štednja, dakle, nije razlog ukidanju ureda posebnih pravobranitelja/ca.

3. Ukida li se posebne pravobraniteljice zbog pregovora s Europskom unijom i poglavlja 23?

Ako se kao razlog ukidanju navodi potreba ispunjavanju uvjeta iz poglavlja 23 (pravosuđe i ljudska prava) eurointegracijskih pregovora, onda je to apsolutno netočno i besmisleno. Načelo ravnopravnosti spolova zauzima posebno mjesto u pravnom poretku Europske unije. Ono je od samog njenog osnivanja bilo pokretač razvoja njezine socijalne politike i stoga je EU razvila posebne institucionalne instrumente zaštite i promicanja načela jednakosti spolova s jedne strane i zaštite od ostalih oblika diskriminacije s druge strane koji su nezavisni jedni od drugih.

Na poziv Ženske mreže Hrvatske europarlamentarci su u svojem obraćanju povjereniku za proširenje EU Štefanu Fuleu, te na znanje i premijerki Jadranki Kosor, nedvojbeno potvrdili da se nitko ne može skrivati iza navodnih zahtjeva EU.

Europarlamentarci su potpisali da su "zabrinuti što će takva strukturalna promjena dovesti do slabijeg razumijevanja anti-diskriminacije i rada na ravnopravnosti na nacionalnoj razini, i u konačnici potkopati nedavni napredak Hrvatske i omesti primjenu europske pravne stečevine za vrijeme pristupnih pregovora ili neposredno nakon njihovog završetka."

K tome, u okviru pregovora za poglavlje 19. (tržište rada i socijalna pitanja) zahtjev iz EU bio da se mora ojačati ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, te su zaposlili nova tri stručnjaka. Ova izlika je bespredmetna, i zasigurno nije razlog ukidanju posebnih pravobranitelja/ca. Također, europska praksa u vezi instituta pravobranitelja je raznolika, ali sigurno nije usmjerena utrpavanju svih ranjivih skupina u jednu vreću, već diferenciranim pristupom i politikama na prepoznavanje svake pojedine ranjive skupine. Točno je da se za zatvaranje poglavlja 23 traži ekipiranje i jačanje Ureda Pučkog pravobranitelja, ali ne na način da se uspješno ekipirani timovi posebnih pravobraniteljica razore i razbacaju po kancelarijama „integriranog pristupa".

Cilj pregovora o poglavlju 23 je jačanje kapaciteta za jačanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije, pa time i jačanje svih pravobraniteljskih ureda koji su nezavisni i fokusirani na svoja područja zaštite interesa građana. Njihovim ukidanjem bi se izigrala osnovna ideja za zatvaranje dijela mjerila ovog poglavlja.

4. Da li bi se Ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova trebao pripojiti pod kapu Pučkog pravobranitelja kako bi se ojačala uloga Pučkog pravobranitelja, pa bi to trebalo dovesti do poboljšanja antidiskriminacijske zaštite i promicanja jednakosti žena?

Nema niti jednog argumenta, koji bi bio racionalan i utemeljen na praksama europskih zemalja i Hrvatske, da kako bi ukidanje posebnih pravobraniteljstava dovelo do jačanja Ureda Pučkog pravobranitelja, ali bi sigurno dovelo do umanjenja postojeće razine zaštite od diskriminatornog postupanja prema ženama (i muškarcima). Osobito je to problem kad je riječ o ženama koje su prema svim pokazateljima višestruko diskriminirane u RH u području rada i zapošljavanja, sudjelovanja na mjestima odlučivanja te su i dalje žrtve rodno uvjetovanog nasilja.

Naime, Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova bavi se specifičnom zaštitom s osnove spola i spolne orijentacije, a u okviru toga suzbijanjem diskriminacije, prevencijom i uspostavljanjem ravnopravnosti spolova na svim područjima života na prvom mjestu, uz istraživanja, analize, ankete, te rad na pojedinačnim slučajevima.

Pravobraniteljica je bitno utjecala na unaprjeđivanje statistika po spolu - što je bitno kao osnova za izradu strategija i politika; radi na pitanjima političke participacije; na pitanjima broj žena u upravljačkim tijelima na svim razinama; analiza udžbenika; analiza pojavnosti na tržištu rada; prepoznavanje najranjivijih skupina i oblika diskriminacije itd. Do sada je imala najviše javnih reagiranja na nasilje i diskriminaciju nad LGBT osobama, kao i protiv stereotipa i seksizma iz medija; nadzire i suđenja. Posao Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova uključuje kontrolu provođenja Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), kontrolu rada tijela državne uprave u slučajevima obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama, kontrolu rada centara za socijalnu skrb, reagiranje na seksističke i homofobne ispade u medijima, kontrolu rodne uravnoteženosti obrazovnih sadržaja i programa što je sve izuzetno važno za postizanje ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj.

I još nešto, Pravobraniteljica aktivno kontrolira rad centara za socijalnu skrb u postupcima vezanim uz roditeljska prava, kontrolira i reagira na nepravilnosti u radu svih institucija nadležnih za postupanje u slučajevima nasilja protiv žena, promiče jednakost žena na tržištu rada, surađuje s ženskim udrugama i sindikatima, kontrolira rad povjerenstva za ravnopravnost spolova unutar tijela izvršne i lokalne vlasti, organizirati seminare i konferencije itd. Reagira pisanim upozorenjima na diskriminatorske natječaje i oglase za radna mjesta.

Teško je vjerovati kako će Pučki pravobranitelj, koji po prirodi svoje funkcije ima druge prioritete jednako energično nastaviti s ovim zadaćama. Pučki pravobranitelj, kako se mogao steći dojam, čak ne prepoznaje nasilje nad ženama kao oblik diskriminacije.
Na posljetku, kako bi Ured Pučkog pravobranitelja, koji je specijaliziran za zaštitu klasičnih temeljnih prava kao što su sloboda izražavanja, prisluškivanje građana ili nezakonito uhićenje, mogao unaprijediti zaštitu ravnopravnosti žena i muškaraca! Pučki pravobranitelj do sada nije pokazao poznavanje čak ni rodno osviještenog govora, a što je vidljivo iz njegovih izvještaja, a k tome je do sada sebi izabrao tri - muška - zamjenika. Postoji stoga ozbiljna bojazan da će se ukidanjem instituta Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova smanjiti postojeći nivo zaštite od diskriminacije temeljem spola i seksualne orijentacije.

5. Zašto su ženske sindikalne grupe oštro istupile protiv ukidanja Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova?

Ženske sindikalne grupe - Ženska sekcija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Odbor žena Nezavisnih hrvatskih sindikata te Koordinacija Žene Hrvatske udruge sindikata, godinama surađuju s pravobraniteljicom na brojnim akcijama i istraživanjima - npr. „Žene na radu na određeno vrijeme", „Seksualno uznemiravanje na radnom mjestu", okrugli stol „Fleksigurnost - Siguran i kvalitetan rad za žene?". Također, dnevno su surađivale na različitim slučajevima diskriminacije, osobito žena koje rade na određeno vrijeme i trudnica. Pitanjima u vezi položaja, uznemiravanja i diskriminacije žena na tržištu rada se ne bavi niti jedan drugi specijalizirani ured za ravnopravnost spolova, a osobito ne Vladin ured.

Sindikalne grupe su naglasila također da je neshvatljiva je lakoća kojom pravosudni birokrati, u tišini i skrovitosti svojih ureda, kroje i brišu temeljne demokratske institute, bez da su omogućili sudjelovanje zainteresirane javnosti - barem civilnog sektora i stručnjaka. Time će biti poništeni dugogodišnji pozitivni napori za postizanje rodne ravnopravnosti te će biti učinjen veliki korak unatrag u ostvarenju prava žena koja nikada nisu ni dostigla zadovoljavajuću društvenu razinu.

6. Tko se igra s ženskim ljudskim pravima?

Hrvatska je godinama razvijala ženska ljudska prava, zahvaljujući prije svega civilnom sektoru, te posebnim uredima utemeljenima na Zakonu o ravnopravnosti spolova. Ukidanjem ureda posebnih pravobranitelja/ca se ukida dio toga zakona koji je pisan zajedničkim naporima civilnog sektora, ženskih sindikalnih grupa i stručnjaka. Laboratorijski potez od strane Vlade ukazuje na nedostatak političke volje za postizanje ravnopravnosti spolova i potpuno zanemarivanje činjenica koje ukazuju na neravnopravnost žena u Hrvatskoj. Položaj žena klizi unatrag, te stoga su zajednički Ženska mreža Hrvatske i ženske sindikalne grupe organizirale prosvjed pred Vladom na Markovom trgu 13. travnja, pod logom „Nikako nećemo natrag".

Možda iz čistog birokratskog apsurda, ipak idemo natrag.