"Odbor je pozornica na kojoj su danas bili prezentirani prijedlozi nevladinih odluka", rekao je predsjednik Odbora Vladimir Šeks i objasnio da Odbor ima zadaću razmotriti te prijedloge i dostaviti ih ovlaštenim predlagateljima za promjenu Ustava - Vladi, petini zastupnika i predsjedniku Republike. "Oni će sve te prijedloge dobiti na stol i o njima ovisi hoće li ih ugraditi u svoj prijedlog za promjenu Ustava."

Šeks: Vlada i oporba su u fazi finog usuglašavanja

Šeks kaže da se na Odboru neće raspravljati o ključnom pitanju koji "koči" izmjene Ustava a koje se raspravlja između Vlade i oporbe: "Sad se rasprava vodi među Vladom, SDP-om i IDS-om, tu postoji sporna točka a to je mjesto i vrijeme izlaska hrvtskih državljana koji nemaju prebivalište u RH na glasovanje. Znate da se to predlagalo urediti dopisnim glasovanjem, fiksnim kvotama, i na način da se reducira broj biračkih mjesta izvan diplomatskih i konzularnih predstavništava. Otklonjeni su svi ti prijedlozi i ostaje ovaj četvrti da se riješi pitanje mjesta i broja biračkih mjesta, i to je u fazi finog usuglašavanja", rekao je Šeks. To je ujedno i prvo Šeksovo javno očitovanje o ustavnim promjenama.

Kontra traži zaštitu spolne orijentacije

Predsjednica udruge Konta Sanja Juras predložila je da bi se uz navedene antidiskriminacijske razloge kao što su rasa, boja kože, spol, jezik, vjera, političko uvjerenje i drugo, morala u Ustavu navesti i spolna orijentacija.

"Spolna orijentacija je jedan od temeljnih razloga diskriminacije i neravnopravnosti u društvu", kaže Juras i ističe da je homofobija česta pojava te da je s obzirom na to potrebna ustavno-pravna zaštita spolne orijentacije kako bi se omogućilo sankcioniranje.

Također, smatraju da bi se i u članku u kojem se rat, nasilje i nesnošljivost proglašavaju kažnjivim i zabranjenim trebalo dodati da se isto tretira i "nesnošljivost na osnovi spolne orijentacije".

U članku koji se odnosi na zaštitu obitelji, Kontra traži da se ustavom zaštiti i istospolna zajednica. "Prvenstveno, jer bi se stvorila ustavna osnova za zakonsko reguliranje nasljeđivanja partnera u istospolnoj zajednici', ističe Juras i dodaje da to nije regulirano ni Zakonom o istospolnoj zajednici. Time žele stvoriti i pravni temelj za proširenje izvanbračne zajednice i na osobe istoga spola u Obiteljskom zakonu.

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Gong traže da svi imaju pristup informacijama

Sandra Pernar, izvršna direktorica Gonga, smatra da Ustavom treba dodatno osnažiti članak koji se odnosi na sukob interesa u javnim službama kako bi se suzbila korupcija. "U današnje vrijeme, kada je korupcija rak-rana hrvatskog društva, osnaživanje ovog instituta i njegovo uzdizanje na razinu ustavne kategorije je nužna potreba."

Pernar traži i da se u članku koji definira slobodu mišljenja i izražavanja misli uvede i jamstvo na "pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti". U obrazloženju navodi da i novi Ustav EU sadrži Europsku povelju temeljnih prava u kojoj se ističe pravo na slobodu izražavanja i informiranja kao temeljno ljudsko pravo.

Naime, Hrvatska je potpisala Konvenciju Vijeća Europe o pravu na pristup informacijama koju tek treba ratificirati, ali naon toga ona će se primjenjivati direktno u hrvatskom pravnom sustavu. "Vidljivo je da se pravu na pristup informacijama pridaje sve veća važnost i u skladu s time, bitno je da se i Hrvatska uključi u ove međunarodne trendove".

Zastupnicima ograničiti imunitet

"Pravo na informiranje je u suštini ljudskih prava jer omogućava građanima da smislenije koriste i ostvaruju svoja prava, procjenjuju kad su im neka prava ugrožena i utvrde tko je odgovoran za neko od kršenja njihovih prava", navodi se u zajedničkom prijedlogu Centra za mir i nenasilje, Centra za mirovne studije, udurge CESI, Documente, Gonga, Iskoraka, Kontre, Zelene akcije i Građanskog odbora za ljudska prava.

U svom prijedlogu još traže i da se saborskim zastupnicima ukine imunitet za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora duža od pet godina, te da zastupnik u tom slučaju može biti lišen slobode.

Roditeljstvo, a ne majčinstvo!

Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić traži da se Ustavom, osim majčinstva, navede zaštita roditeljstva jer je, kaže, potreban ravnopravan pristup majkama i očevima.

Kaže da je potrebno Ustavom osnažiti položaj pravobranitelja za djecu te dodatno definirati područje oko rehabilitacije počinitelja spolnih delikata.

"Potrebno je izbrisati riječi 'na određeno vrijeme' kako bi se uspostavila trajna baza podataka o prekršiteljima kako se ne bi zlostavljači ponovno susreli s djecom npr. U obrazovnim ustanovama", rekla je pravobraniteljica Jelavić.

Profesorica obiteljskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Dubravka Hrabar istaknula je potrbu da pravo djeteta postane ustavna kategorija "kao i u drugim modernim i civiliziranim zemljama."