H-Alter
H-alter opet među deset najboljih u Hrvatskoj
U glamuroznom ambijentu zagrebačkog hotela Esplanade, u prisustvu uglednika iz poslovnog, znanstveno-tehničkog i političkog života, na čelu sa premijerkom Jadrankom Kosor i ministrom znanosti Radovanom Fuchsom, časopis Vidi sinoć je objavio rezultate tradicionalnog natječaja za izbor najboljih hrvatskih portala, Vidi Web Top 100, za 2009. godinu.
Najbolji po kategorijama su Encian.hr, Carnet.hr, Linux za sve, Dnevnik.hr, MTV Hrvatska, Creative Mess, Lilazilla i Mojtv.hr.
Posljednji među njima, Mojtv.net, pobijedio je u kategoriji „Mediji, novosti, oglasnici". U istoj kategoriji H-alter je uvršten među deset najboljih hrvatskih portala. Od H-alterova osnivanja, prije četiri i pol godine, ovo je treći put da nas Vidijev stručni žiri, kojeg u pravilu sačinjavaju istaknuti predstavnici novinarske struke ili civilnog društva, uvrštava među deset najboljih portala u ovoj, jedinoj koliko-toliko „novinarskoj" kategoriji natječaja Vidi Web Top 100. To priznanje dobili smo i za 2008. godinu, te za 2006., kada nam je, u okviru istoga događaja, Radio 101 dodijelio i posebnu nagradu kao portalu koji najbolje promovira nove ideje i vrijednosti.
Postoji nekoliko razloga zašto su nam dragocjena Vidijeva priznanja, koja zbog odaziva samih natjecatelja, relevantnosti članova žirija i evidentne potpore obnašateljica i obnašatelja različitih funkcija (koje bismo, odustanemo li za trenutak od ozbiljnije analize, mogli nazvati društvenom elitom), ima evidentno općeH-rvacki Svojom koncepcijom, kvalitetom i javnom vidljivošću H-alter se pretovrio u kontinuirani eksces unutar javnog prostora čiji karakter i sadržaje diktiraju medijske korporacije. Najveću cijenu toga uspjeha plaćaju naše suradnice i suradnici, koji su tijekom ove godine pristajali raditi na volonterskoj osnovi, ili uz autorske honorare koji su upravo smiješni karakter. Prvo, što god mislili o godišnjim izborima i natječajima, kontinuitet H-alterova uvrštavanja među deset najboljih ipak jest nekakvo priznanje kvalitete portalu koji upravo čitate. Drugo, konkurenti koji su se zajedno s nama našli među „Top 10" u pravilu su mediji čiji godišnji budžeti teže nekoliko nula više od iznosa koji u godini dana potroši H-alter. Zahvaljujući našim donatorima, a najizdašniji među njima bili su Grad Zagreb i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, u ovoj smo godini imali na raspolaganju 250 tisuća kuna, uključujući najam redakcijskog prostora, troškove telefona, grijanja, administrativne troškove, amortizaciju opreme, hosting, poreze, prireze, PDV itd, itd. Urednici ili publisheri portala velikih medijskih i drugih korporacija s kojima smo se našli u grupi od deset najboljih, poput Jutarnjeg.hr, Hrvatskog Auto Kluba, RTL-Televizije, Vecernjeg.hr, toliki iznos potroše u nekoliko tjedana. Svojom koncepcijom, kvalitetom i javnom vidljivošću H-alter se pretvorio u kontinuirani eksces unutar javnog prostora čiji karakter i sadržaje diktiraju medijske korporacije, ali najveću cijenu toga uspjeha plaćaju naše suradnice i suradnici, koji su tijekom ove godine pristajali pisati, fotografirati i dizajnirati pretežno na volonterskoj osnovi, ili uz autorske honorare koji su upravo smiješni. Upravo oni stoga zaslužuju najveću pohvalu i javno priznanje.
Treće po redu uvrštenje H-altera među deset najboljih informativnih portala, još jače no prije nameće na dnevni red pitanje položaja nezavisnih i neprofitnih medija u ovoj zemlji. Stanje novinarske struke nije bilo ovako teško još od Tuđmanovih olovnih vremena. Vlasnici ne dopuštaju novinarima profesionalni pristup poslu niti im omogućavaju normalne uvjete rada, prijete im otkazima, u odnosu prema njima sustavno krše Zakon o medijima, Zakon o radu i druge propise. Država se ne trudi 
oko uvođenja zakonitosti u medijske korporacije, već su njezini visoki dužnosnici u neprikrivenom paktu sa nekima od njih. Istražni organi ne isljeđuju slučajeve premlaćivanja novinara koji pišu o organiziranom kriminalu, niti se bilo tko uzrujava kad istraživački novinari nakon svojih uspješnih istraživanja, umjesto priznanja, od poslodavaca budu nagrađeni otkazom. Medijske kuće čiji je osnivač država, poput HRT-a ili Vjesnika, očito ne znaju što bi sa sobom trebale napraviti, a država održava takvu situaciju, dajući nam na znanje da njezinim moćnicima najviše odgovara upravo takvo stanje stvari.
Problemi s kojima se danas suočava novinarstvo nije isključivo privatna stvar novinara, već su to problemi čitavog društva. Bez nezavisnih, slobodnih, odgovornih i kvalitetnih novina nema demokracije, to više nije potrebno posebno elaborirati. U Hrvatskoj, osim nekoliko medijskih projekata koji, poput H-altera, egzistiraju više kao eksces i diverzija nego kao sustavom posredovan čimbenik, nema nezavisnih, slobodnih, odgovornih i kvalitetnih novina. A to je lakmus papir kojim sa stopostotnom sigurnošću dokazujemo da nema niti demokracije.
Ukoliko je ovoj državi stalo do demokracije, a trebalo bi joj biti stalo jer je ta riječ zapisana u uvodnim člancima njezina ustava, trebala bi iskoristiti sav svoj legalitet i legitimitet za uvođenje reda u korporacijske medije i njihovo stavljanje na odgovarajuće mjesto, s obzirom na njihovu orijentaciju na tržišne i zabavne sadržaje. Trebala bi što prije osigurati da elektronički i papirnati mediji koji su u njezinu vlasništvu budu posvećeni informiranju i obrazovanju edukativno zapuštenog hrvatskog puka, umjesto da nam u udarnim terminima nude plesove sa zvijezdama, šlagerske rivajvle i milijunaše, a pod informativne nam programe podmeću bozu.
Trebala bi razviti i razuman, na potrebama novinarske struke utemeljen koncept Hrvatska državna zaklada želi nam pomoći na način da nas utovi znatno zamašnijom količinom kuna, ali da nam istodobno podreže krila. Drugim riječima, želi nam pomoći na način da nas pretvori u nešto nalik na kokoš sustavne podrške neprofitnim medijima, koji će do daljnjega, odnosno do nekakvog budućeg mogućeg ili priželjkivanog samourušavanja korporacijskog medijskog divljanja, na simboličkoj razini obavljati funkciju ozbiljnih i utjecajnih glasila. Na tom planu napravljen je u zadnje vrijeme zavidno golim napredak. Državna zaklada za civilno društvo povisila je godišnju dotaciju H-alteru sa 89 499 kuna na 300 tisuća kuna za 2010. godinu. Potom se, doduše, na brzinu malo korigirala. Bez objašnjenja smanjila je iznos na 294.824 kuna, šaljući nam time poruku da svojom arbitrarnom odlukom, neutemeljenom ni na kakvim kriterijima, može i dalje smanjivati dotaciju kako joj se prohtije, kad joj se prohtije, na osnovu čega bilo joj se prohtije i do iznosa koji joj se prohtije.
Zaklada je svoju dotaciju popratila s još nekoliko novina, među kojima je i eksplicitna zabrana odvajanja više od jedne trećine ukupnog iznosa dotacije za potrebe autorskih honorara H-alterovim vanjskim suradnicima. K tome ta zabrana ima i eksponencijalan karakter, što znači da bismo u 2012. godini svega 15 posto dotacije, ma kolika tada bila, mogli isplaćivati vanjskim suradnicima.
Kao što je na početku ovoga članka navedeno, H-alter već godinama leti među vrhovima hrvatskog medijskog prostora na krilima širokog kruga vanjskih suradnika. Hrvatska državna zaklada sada nam želi pomoći na način da nas utovi znatno zamašnijom količinom kuna, ali da nam istodobno podreže krila. Drugim riječima, želi nam pomoći na način da nas pretvori u nešto nalik na kokoš. Preostaje nam da vidimo provodi li to u okviru planski osmišljene strategije razvoja hrvatskog peradarstva, ili se možda ipak radi o pukoj slučajnosti.
prethodno1
Vezane vijesti
H-alter nema veze sa demokratizacijom!?
Iako je projekt dobro osmišljen radi se o medijskom projektu te se sukladno uvjetima natječaja nije mogao prijaviti u programsko…
Objavljeno: 01.01.2008.
Standardi za neprofitne medije
"Potrebno je slijediti primjer dobre prakse savjetovanja Nacionalne zaklade s udrugama uključenim u Programsku suradnju u području…
Objavljeno: 29.01.2012.
Novi UO Nacionalne zaklade
Vlada je danas imenovala članice i članove novoga Upravnog obora Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva
Objavljeno: 08.03.2012.
Igre na sreću (2)
Reakcija udruge DEŠA - Dubrovnik: Gospođa Cvjetana Plavša Matić zaslužila je postati počasnom članicom DEŠE još u devedesetim…
Objavljeno: 14.02.2012.
Dinamične i žive rasprave
Gordan Bosanac, donedavni programski voditelj Centra za mirovne studije, komentira svoja iskustva u komunikaciji s Nacionalnom zakladom za…
Objavljeno: 29.01.2012.
© H-Alter - Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
dodaj komentar 32 komentara
Eto, gore od Vas je prošao jedino Svijet kulture koji je također nominiran u top 10 a kojeg namjerno niste spomenuli no moram naglasiti da za razliku od Vašeg sajta on ima godišnji proračun 1.000 kn. Stoga mislim da nemate razloga za žalopojke jer i Vi dobro živite na državnim jaslama.
TAKO JE !!!
Postoje ozbiljni novinari i komentatori i u drugim medijima, ali oni su iznimka. Komercijalni mediji su glavninom orjentirani na zaglupljujuću zabavu po principu "sise + guzice + krv + skandali". Slažem se s očekivanjima koja se stavljaju pred javne medije u pogledu otklona od takve prakse. U tom smilsu smatram da je važno očuvati ih javnima usprkos lošoj trenutnoj kvaliteti (plaćajmo pretplatu!), jer jednom kada (ako) se privatiziraju, gotovo je sa svakom nadom.
Jedini ste meni poznati dosljedno ozbiljnan medij u Hrvatskoj. Koliko god mučno bilo čitati desničarske komentare koji vam zagađuju članke, ipak imaju oni i pozitivan aspekt: odaju vam priznanje na relevantnosti, jer da ste beznačajni ne bi se toliko trudili oko vas.
Što se tiče postupka državne zaklade, vidim ga kao pokušaj korupcije. Nude vam naknadu za šutnju.
Držite se, ne dajte se i samo nastavite ovako!
Idem sad uplatiti donaciju koju shvaćam kao dobrovoljnu godišnju pretplatu.
no no florofile, ja imam kopirajt na sise i guzice
a ja i ti ćemo opljačkati banku i platiti im režije
Kada je prestao izlaziti Feral tražila sam nešto što bi mu bila dostojna zamjena.I pronašla Vas!
Čitam Vas svaki dan i preporučam prijateljima kao svjetlost na kraju tunela.
Samo nastavite!
Zaposlite sada Kurblu.Ja vapim za njezinim tekstovima
feral je propao kada je, na sreću, nestao jedan režim na kojem je parazitski živio.......nije znao kako od odlične političke satire evoluirati u nešto isto tako kvalitetno, ali drugačije,.........sada vi – od nezavisnog (nevladinog..ha,ha !!) medija pretvarate se, i sami kažete - u uhranjenu kokoš, a koliko znamo kokoš nema pameti, nema muda, ona ne može biti satirična, duhovita, njen najveći dojam je pljuvanje....zato, kažem vam – šupirajte kokoš, uzmite muda nazad, tu ogromnu lovu poklonite vojci ljudi koja je upravo ostala bez posla, i pokažite da hrvatsko novinarstvo može više i bolje od dometa jedne kokoši........
feral je propao kada je, na sreću, nestao jedan režim na kojem je parazitski živio.......nije znao kako od odlične političke satire evoluirati u nešto isto tako kvalitetno, ali drugačije,.........sada vi – od nezavisnog (nevladinog..ha,ha !!) medija pretvarate se, i sami kažete - u uhranjenu kokoš, a koliko znamo kokoš nema pameti, nema muda, ona ne može biti satirična, duhovita, njen najveći dojam je pljuvanje....zato, kažem vam – šupirajte kokoš, uzmite muda nazad, tu ogromnu lovu poklonite vojci ljudi koja je upravo ostala bez posla, i pokažite da hrvatsko novinarstvo može više i bolje od dometa jedne kokoši........
osim toga odakle uopće ideja da h-alter pljuje po državi, ja vidim da urednici i novinari koji rade ovaj portal reagiraju upravo na ono što kompromitira ovu državu a to je u prvom redu kriminal i koruptivno ponašanje na svim razinama društva!
kakav je to perverzan stav da je negativac onaj tko ukazuje na nepravilnosti a ne onaj tko ih radi?
stvarno mi nije jasno zašto bi h-alter vratio novce, pa to je upravo priznanje i zahvalnost onome tko propituje i ukazuje da bi još bolje, kritičnije, smjelije i ustrajnije radio za dobro svih nas
Pročitaj Marxov Kapital, tamo ti je detaljno objašnjeno.
ugovoreno nije uplaćeno, i eto, uskoro će kompost telefon prestati zvoniti...
Živio veliki i vječni H-alter!
"zato mi se ovaj članak čini kao bahata egomanija ljudi koji muzu državnu lovu, i koji pri tome bez argumenata rugaju se tamo nekoj državnoj zakladi koja im je tu lovu dala"
upravo zato šta su nam mediji usrani i u rukama par beskrupuloznih debila ti si kao i tisuće drugih dobija otkaz. jer ne postoji alternativnog pogleda na budućnost u tim medijima osim mlake pseudokritike tržišnog sustava koja ga zapravo pokušava racionalizirat. zemlja je pred bankrotom jer ne postoje mediji koji govore zašto je ona pred bankrotom, a ti bi crni neno ukinija i jedini medij koji ukazuje na same korjene perverzije i krize. pa dobro di ti je pamet.
i još k tomu sereš zbog tristo tisuća koliko se potroši na jednu malo veću izložbu kapitalističkih umjetnika, ili na epizodu neke bljutave hrt drame.
sram te bilo
tokom devedesetih za vrijeme izlaženja ferala ja sam isto tako mogao čitati i plakati i gotovo, ali da tog ferala nije bilo osjećao bih se kao alisa u zombilendu, pogledao bih televiziju, poslušao radio, otvorio nekakve novine i zapitao se tko je ovdje lud, koji je ovo qua, a onda bih uzeo feral i laknulo bi mi, naravno postojalo je još par sjajnih nvina arkzin, novi list, vijenac dok ga je uređivala andrea zlatar...
ja ne očekujem da ćemo uzeti puške i na barikade, ali meni su za mentalnu higijenu potrebni takvi portali, novine, tjednici ili jednostavnije mediji kao h-alter, e-novine, tjednik
Novac se može zaraditi samo na šupljim i plitkim sadržajima tipa "big brother", "red carpet" itd. Sise, guzice, krv i skandali donose novac na tržištu, a društvena kritika ne. Samo onaj tko financijski ne odgovara investitoru može si (teoretski) priuštiti luksuz poštenog istraživačkog novinarstva i suvisle kritike loših pojava u društvu. To je suštinska razlika H-altera u odnosu na Večernji. Je li dovoljno?
Naravno, državna pomoć donosi značajnu opasnost od političke ucjene, ali to je druga tema.
jel' ekolog, jel' hrvatski 200% alternativac, jel' znanstvenik, jel' priznat - je, je, je, je i je
jel ikada bio na h-alteru, osim slučajno jednom?
http://www.google.com/search?q=pavuna+site:http://www.h-alter.org/&hl=en&lr=&safe=off&client=firefox-a&rls=org.mozilla:hr:official&hs=uIj&num=50&newwindow=1&filter=0
A oni koji nađu razumijevanja za Staljina:
http://www.h-alter.org/search/index/Slavoj+%C5%BDi%C5%BEek/author
Toliko o “alternativi“ ovih stranica. Obično drukanje koje se prodaje u celofanu alternative
Programska suradnja
Programska suradnja predstavlja viši oblik provedbe operativnog djelovanja Nacionalne zaklade u kojem se
od ukupnog broja inicijalno uspostavljenih suradnji utvrđuju najkvalitetniji i najpotrebniji za daljnji razvoj
civilnoga društva u određenim područjima.
Na taj način Nacionalna zaklada, po završetku inicijalne suradnje, može na temelju rezultata vrednovanja
provedbe projekata i iskazane potrebe za daljnjim razvojem područja obuhvaćenih suradnjom, odlučiti s
razine inicijalne prijeći na razinu programske suradnje zaključivanjem višegodišnjih sporazuma o suradnji.
Višegodišnji sporazum o programskoj suradnji podrazumijeva svojevrsnu organizacijsku i stručnu podršku
Nacionalna zaklade suradnoj organizaciji za provedbu ciljanog oblika suradnje.
Programsku suradnju Nacionalna zaklada ostvaruje u području:
(a) neprofitnih medijskih projekata i
(b) podrške osnivanju i djelovanju specijaliziranih neovisnih organizacija za provođenje društvenih
istraživanja u području razvoja civilnoga društva.
Programska suradnja ne može se zaključiti bez prethodne inicijalne suradnje.
Programska suradnja može se zaključiti na rok od najmanje dvije, a najviše pet godina.
Financijski okvir programske suradnje (na godišnjoj razini) može iznositi do 80% najvišeg iznosa utvrđenog
za višegodišnje potpore koje se dodjeljuju putem natječaja Nacionalne zaklade.
Organizacija s kojom je Nacionalna zaklada zaključila sporazum o programskoj suradnji ne može ostvariti
pravo na bilo koju drugu vrstu potpore Nacionalne zaklade osim na jednokratnu potporu razvojnim
inicijativama na međunarodnoj razini.
http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/pozivi_na_suradnju/objave_i_dokumentacija/2009/20_kolovoz/neprofit_medijski_projekti/pravilnik_za_dodjelu_sredstava_2009.pdf
Kriteriji o kakvoci:
IV. KRITERIJI
Nacionalna zaklada utvrdila je opće kriterije koji se odnose na sve vrste medija i dodatne
kriterije za svaku vrstu medija posebno.
A) Opći kriteriji su:
1. iskustvo članova osnovnoga projektnog tima u novinarskome radu te radu u mediju
relevantnome za projektni prijedlog;
2. stručno i profesionalno iskustvo suradnika koji rade na projektu u području civilnodruštvene
tematike;
3. dosadašnja vidljivost, kvaliteta i uspješnost vlastite produkcije medijskoga projekta ako on
već duže vrijeme postoji;
4. osnovni ljudski i materijalni kapaciteti organizacije za provedbu medijskoga projekta;
5. sukladnost osnovnih ciljeva i djelatnosti organizacije s provedbom medijskoga projekta;
6. kontinuitet u izlaženju/objavljivanju/prikazivanju;
7. usredotočenost na organizacije civilnoga društva i vrednote civilnoga društva;
8. sadržaj projekta mora biti okrenut široj javnosti i zagovarati javno dobro, biti usmjeren na
pozitivne društvene promjene i širenje prostora javnog dijaloga.
Prijedlozi projekata za financiranje trebali bi u potpunosti udovoljavati navedenim općim kriterijima
za medijske projekte. Iznimno, razmatrat će se i oni prijedlozi koji udovoljavaju svim navedenim
općim kriterijima, ali ne u svakoj točki jednako i u potpunosti kako je navedeno.
Financijska samoodrživost medijskoga projekta nije opći kriterij za sve skupine jer je za neke
projekte, npr. osnivanje radijskih postaja, moguće prikazati samo projekciju mogućih prihoda,
budući da je za takve projekte teže dobiti donatorska sredstvadok nije osigurana koncesija.
Osiguravanje sredstava nalaženjem novih izvora financiranja za takve, ali i sve druge projekte
trebalo bi proizaći iz suradnje sa Nacionalnom zakladom.
B) Dodatni kriteriji za svaku pojedinu skupinu medijskih projekata
INTERNET PORTALI
Dodatni kriteriji:
1. internet-projekti trebaju funkcionirati kao informacijski portali;
Ovaj kriterij isključuje tematske, projektne i organizacijske internetske stranice, što proizlazi
i iz razrade općih kriterija;
2. povezanost s nevladinim, neprofitnim sektorom te stalno i uspješno poticanje sudjelovanja
njegovih predstavnika u proizvodnji sadržaja portala;
3. otvoren i slobodan pristup svim informacijama koje portal nudi;
4. osiguravanje mogućnosti slobodnoga korištenja i daljnje distribucije sadržaja proizvedenih
za portal:
s obzirom na prirodu javnoga financiranja koje Nacionalna zaklada predstavlja te s
obzirom na mogućnosti koje su se u proteklim godinama razvile u pogledu primjene
alternativnih sustava licenciranja u digitalnom okružju, moguća je primjena takvih
sustava kako bi se osiguralo što slobodnije korištenje i širenje sadržaja,
omogućavanje dostupnosti sadržaja uporabom novih tehničkih standarda
Tehnička rješenja poput RSS-a omogućuju odvajanje sadržaja od prikaza sadržaja te
time svaku sadržajnu jedinicu čine neovisnom o formatiranju, a time i lakšim
predmetom dijeljenja i obrade. Ovim tehničkim rješenjima ukupna se manipulativna
vrijednost i iskoristivost te mogući društveni doseg svakoga sadržaja potencijalno
beskonačno umnogostručuju;
5. osigurana minimalna samoodrživost medija temeljena na drugim financijskim potporama,
vlastitim prihodima i/li volonterskome radu.
http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/pozivi_na_suradnju/objave_i_dokumentacija/2009/20_kolovoz/neprofit_medijski_projekti/kriteriji_medijski.pdf
Poanta je u lažnom predstavljanju. Nisu ove stranice hrvatska alternativa.
h-alter je vaistinu alter-h => alternativa Hrvatskoj
Nacionalna zaklada najavljuje savjetovanje s organizacijama civilnoga društva u 2010. godini
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u svom priopćenju od 27. listopada 2009. godine izvijestila je zainteresiranu i opću javnost o namjeri da u 2010. godini unaprijedi Program dodjele
potpora i svoje operativno djelovanje temeljem naučenih spoznaja iz ovogodišnjih natječaja i poziva zaiskaz interesa za suradnju, zadržavajući pri tom visoke standarde transparentnosti i kvalitete svog djelovanja.
Nastavno na to priopćenje i informacije koje su proteklih dana objavljene od nekoliko organizacija civilnoga društva, Nacionalna zaklada želi izvijestiti zainteresiranu javnost o sljedećem:
1. U prvom tromjesečju 2010. godine Nacionalna zaklada organizirat će niz savjetovanja s organizacijama civilnoga društva, davateljima financijskih potpora, Uredom za udruge i Savjetom za razvoj civilnoga društva na temu daljnjeg unapređenja Programa dodjele potpora te svog operativnog djelovanja, a naročito u kontekstu društvene i financijske krize čiji će se utjecaj, prema najavama, u Hrvatskoj najsnažnije osjetiti u 2010. godini;
2. Svojim dosadašnjim djelovanjem Nacionalna zaklada je pokazala kako se ciljanim oblicima podrške može pridonijeti smanjivanju razlika u regionalnoj razvijenosti organizacija civilnoga društva. U prilog tome ide i činjenica da u 2008. godini nije bilo niti jedne županije u Republici Hrvatskoj u kojoj barem jednoj organizaciji civilnoga društva nije bila odobrena financijska potpora Nacionalne zaklade. Iz preliminarne analize za 2009. godinu, koja obuhvaća potpore izravno odobrene od strane Nacionalne zaklade te potpore odobrene preko njenog Decentraliziranog modela financiranja razvoja civilnoga društva, razvidno je da se i ove godine ponovio prošlogodišnji trend pokrivenosti svih županija s izuzetkom Zagrebačke županije. Detaljnije informacije i analize o stanju razvoja organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj kao i
o podršci Nacionalne zaklade biti će dostupne u Godišnjem izvještaju o radu Nacionalne zaklade u 2009. godini;
3. Nedavnim potpisivanjem sporazuma o Programskoj suradnji u području neprofitnih medija Nacionalna zaklada je zakoračila u sustavniju provedbu jednog od svojih strateških ciljeva i time na duži rok, od dvije do pet godina, omogućila za prve tri organizacije civilnoga društva daljnju specijalizaciju i ciljanu organizacijsku i stručnu podršku za unapređenje neprofitnog medija u kojem djeluju, a sve u cilju širenja prostora javnosti, kulture dijaloga te
pravovremenog i istinitog informiranja građana i građanki o temama važnim za razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj. Sve organizacije civilnoga društva koje su u protekle 3 godine imale suradnju i financijsku podršku Nacionalne zaklade u području neprofitnih medijskih projekata dobile su dana 24. srpnja 2009. godine službenu obavijest u kojoj ih se izvijestilo o pokretanju Programske suradnje i načinu odabira (nakon programskog i financijskog vrednovanja) organizacija s kojima će se u 2009. godini zaključiti Programska suradnja u području neprofitnih medija;
4. Jedan od strateških ciljeva Nacionalne zaklade je i povećanje i održivost zapošljavanja u neprofitnom sektoru pa je kod svih odobrenih potpora za projekte, institucionalne potpore inicijalnu suradnju, Programsku suradnju u području neprofitnih medija i partnerske programe naglasak stavljen na zapošljavanje stručnih osoba u organizacijama civilnoga društva uz istovremeno prihvatljivo ograničavanje angažiranja vanjskih stručnjaka i stručnjakinja. Prilikom provedbe višegodišnjih potpora suradnje i partnerstva Nacionalna zaklada uzima u obzir i vrijeme prilagodbe potrebno organizacijama za zapošljavanje stručnih osoba. Poticanjem zapošljavanja stručnih osoba u organizacijama civilnoga društva osigurava se njihova daljnja specijalizacija te održivost djelovanja što je izuzetno važno u vrijeme društvene i financijske krize kada će se trebati zalagati za svako radno mjesto.
Ove teme važne za održivost i razvoj civilnoga društva u kontekstu unapređenja oblika podrške Nacionalne zaklade bit će u središtu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću koje će Nacionalna zaklada provoditi u prvom tromjesečju 2010. godine.
O početku i oblicima savjetovanja Nacionalna zaklada izvijestit će organizacije civilnoga društva na svojoj internetskoj stranici u siječnju 2010. godine.
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.