Odlukom o izboru Hloverke Novak Srzić na uredničku funkciiju, Programsko vijeće HRT-a direktno je prekršilo volju novinara javne televizijske kuće. Na izjašnjavanju koje je provedeno jučer, a kojem je pristupilo tri četvrtine svih novinara i urednika Informativnog programa, njih 52 posto izjasnilo se protiv nje, a 48 posto ju je podržalo. Na današnjem sastanku Programskog vijeća relativno tijesno se provukla, jer od 10 članova, šestero je bilo za nju, a četvero protiv. Ravnatelj Televizije Robert Šveb predložio ju je ističući njezine profesionalne i organizacijske kvalitete, te zavidnu razinu radne i životne energije. Zli glasovi već upozoravaju da je ključnu ulogu u Hloverkinu izboru bila njezina jučerašnja posjeta Banskim dvorima, kao i bilizina parlamentarnih izbora. Jer ususret izborima, HDZ-u nikada nije na pamet padalo da prilike na dalekovidnici, toj najjačoj medijskoj poluzi svake vlasti, prepusti slučaju.

 

 

Hloverka se tako vratila na jedno od čelnih mjesta kuće u kojoj, prema vlastitim riječima, vlada duh socijalizma. S obzirom na njezine političke početke, davnih sedamdesetih u Makarskoj, možemo tek pretpostaviti da se u carstvu toga duha, a društvu sa Vanjom Sutlićem, vrlo dobro osjeća.

 

Hloverka Novak Srzić rođena je Splićanka. U vrijeme kad je još bila u gimnaziji zanimala ju je politika. Kad je bila u trećem razredu, ušla je u Savez komunista. Tom je prilikom u Makarskoj kronici poetski napisala što je osjeća: Tokom školovanja odgojeni smo u duhu marksističkog pogleda na svijet. Povijest naših naroda, dani krvavi za ove sadašnje mirne i spokojne dane još više su ulili vjeru da jedini put, put u budućnost je socijalizam i samoupravljanje. Sigurno da sva sadašnja dostignuća u tako kratkom vremenu ne bi bila ostvarena bez jedne tako čvrste organizacije kao što je SKJ. Moja želja da postanem njenim članom je ostvarena.

U skladu sa svojim tadašnjim osjećajima i mislima, na krilima revolucije upisuje 1975. Fakultet političkih znanosti, smjer politologija. U to vrijeme je FPZG slovio kao partijska škola gdje se školovao upravni kadar samoupravnog socijalizma. Bila su to druga vremena.

Hloverka je potom zanemarila svoju sekundarnu socijalizaciju i dogmatski fakultet, i okrenula se drugim opcijama. Godine 1984. započinje novinarsku karijeru, isprva na Radiju 101. Zajedno s tadašnjim direktorom Veljkom Jančićem radila je političke emisije koje su bile na rubu zabrane. Svog budućeg idola Franju Tuđmana upoznala je 1988. godine u Društvu književnika, kad je za Radio radila emisiju Crne liste. Kasnih osamdesetih, u vrijeme demokratskih promjena, kako sama kaže, više je naginjala opciji Savke Dabčević Kučar. U to vrijeme je dobila posao u Večernjem listu, a kasnije i na OTV-u. U dva navrata ju je Tuđman zamolio da napravi s njime intervju, ali je odgovor uvijek bio isti – budući predsjednik je bio previše kontroverzan, a Hloverka previše privržena svojim šefovima. Ipak, još od tog vremena povezuje se s HDZ-om. Navodno je tom vezom postavila i pokojnog Igora Ćopa na mjesto glavnog urednika Radija 101. Kasnije joj se predbacivalo da je u ime tih veza naveliko kadrovirala, koje je, naravno, redovno opovrgavala.

 

 

Godine 1990. buduća hrvatska Christiane Amanpour dolazi na TV Zagreb koja uskoro postaje HRT. Posredstvom Željke Ogreste ona i Dubravko Merlić došli su uređivati vijesti, a stari kadar ih je odmah doživio kao HDZ-ove snage. (Istovremeno, ultradesne grupice koje su nastajale u Hrvatskoj, poput čistih pravaša i sličnih vidjeli su u njoj jugokomunistički kadar i doušnicu UDBA-e). U jednim vijestima (prilog koji je napravio Željko Kardum) kritiziran je Franjo Tuđman, i tadašnnji ravnatelj Antun Vrdoljak ju tjera s HRT-a.

 

Svoj tadašnji izlet u vrh HDZ-a, Hloverka objašnjava: Tuđman je bio opsjednut idejom kako svi trebaju biti u HDZ-u, a bio je i izraziti emotivac. Jednom prilikom me pitao zašto nisam u HDZ-u, i ja sam ušla i postala član stranke. Tri mjeseca kasnije, gledam dnevnik u zgradi HTV-a i vidim da sam ušla u Glavni odbor HDZ-a. Nisam mogla vjerovati jer me nitko nije ništa pitao i iduće jutro sam izašla i iz HDZ-a i iz Glavnog odbora. Ni jednom našem novinaru ne bih preporučila ulazak u bilo koju stranku, a kamoli da postane dužnosnik. Članstvo u HDZ-u je ostalo zamrznuto, ali kao što kaže stara poslovica: Jednom HDZ-ovac, uvijek HDZ-ovac. Zanimljivo je pritom da Hloverka nije napustila HDZ, ili se to može u stranci napraviti samo kao što se izlazilo iz Komunističke partije – za vječna vremena!?

Bio joj je zabranjen ulazak na Prisavlje, pa je radila u Glasniku HDZ-a. Ministar informiranja Branko Salaj daje joj posao u ratnom Informativnom stožeru, zapravo cenzornom uredu, u kojem su stopirali nepovoljne ratne izvještaje i raznorazne blasfemije po kakvima je bio poznat Slobodni tjednik Marinka Božića. Naravno da je svoj posao odradila prema najvišim uzusima profesionalnog, nepristranog novinarstva, dakle u cilju svoje stranke.

 

U proljeće 1992. HDZ ponovno pokreće list Danas i postavlja Hloverku kao glavnu urednicu. U to vrijeme se našla u HDZ-ovskim ratnim aferama, a posebno su zanimljivi događaji u ratnom Gospiću. Tada su Milanu Levaru, Zdenku Ropcu i Zdenku Bandi omogućili medijski prostor u Danasu kako bi mogli reći što se događa u Gospiću pod rukovodstvom Tihomira Oreškovića i Mirka Norca. Tekst je, prisjećaju se neki, potpisao Edo Popović, a zagovarala ga je linija Manolić – Mesić i kojoj je Hloverka tada pripadala, ali ipak nije donio previše odjeka.

 

 

Nakon raskola Manolića i Mesića s ostatkom HDZ-a, Hloverka je ostala uz predsjednika Tuđmana. Levaru se tada odbijaju njegovi tekstovi o događajima u Lici, a traže se komunalne teme poput otvaranja pošte ili stanja vodovoda, za što je Hloverka smatrala da je vrlo važno za hrvatsku javnost, pogotovo ličku, koja Danas maltene nije nikad ni čitala. Hloverka je voljela u Danasu raspaliti po svima koji nisu išli uz dlaku HDZ-u ili koji su se družili s međunarodnim donatorima. Poznato je, kako piše teoretičar civilnog društva u Hrvatskoj Gojko Bežovan, da su: Sve organizacije koje su surađivale s Institutom Otvoreno društvo bile proglašavane sumnjivima i špijunima stranih službi. Nastojeći ignorirati postignuća ovih organizacija, stranka na vlasti je govorila o 'samoproglašenom civilnom društvu', paralelno osnivajući 'svoje' udruge za pojedina područja razvoja.

Danas se potom gasi. List je financijski propao; uostalom, i poznati karikaturist Nik Titanik još uvijek očekuje da mu Hlo vrati 400 DM za objavljene, a nikad plaćene karikature. Živi bili pa vidjeli, možda bi Nik Titanik mogao dobiti kamate iz onih 100.000 DM koje je ona dobila 1995., prilikom povratka na HTV, kako bi uredila potkrovlje muževljeve kuće.

 

Hloverka od tada vodi Opasne veze na OTV-u. Istim opasnim vezama godine 1995. ponovno dolazi na HTV, ovoga puta kao glavna urednica. Tada kreće sa svojim emisijama uživo, po kojima je ostala poznata: od Dvoboj – otvoreno, preko Foruma do Otvorenog. Nakon što je zaslugama prema vladajućoj stranci stigla ponovno na Prisavlje, ostvaruje vrtoglav uspon, pokazujući da je žena za sva vremena. Tijekom pet godina revno je izvršavala svoju funkciju u samom vrhu maglom obavijenog HRT-a. Pozicija na koju se sada sprema nije joj nova. Početkom 1999. bila je bila vršiteljica dužnosti glavne ravnateljice HTV-a, i to već po drugi put. No, bilo je to vrijeme velikih promjena i za samo godinu dana ništa više nije bilo isto. Osim što je ona ostala na HRT-u.

 

Kad je umro Franjo Tuđman, bila je u redakciji. U jednom kasnijem razgovoru je rekla da su svi bili pripremljeni s obzirom na bolest predsjednika, i nitko nije bio iznenađen njegovom smrću. Nitko nije plakao, rekla je, kao što su plakali kad je umro Joža Broz. Što veći diktator, to veći plač. Znači li to da je Franjo Tuđman za nju (ipak) isto bio diktator?

 

 

Prije izbora na kojima je HDZ izgubio vlast, razmahala su se obećanja oporbe. Tomčić i Jakovčić su tada govorili o velikoj smjeni na HRT-u, a prva među prvima da će biti smjena Hloverke Novak Srzić. No, neka sjajna zvijezda na prisavskom zvjezdanom nebu i dalje ju čuva. Ostatak oporbene šestorke, koja će vrlo brzo postati petorka, pa četvorka, koja će se nasmrt posvađati, nije želio čuti o sječi glava na Prisavlju. Tako je Hloverka ostala. Dobila je svoje emisije uživo koje su opet izazivale javna proturječja.



Isprva je krenula s emisijom Forum. U to vrijeme vodila je emisije u redakciji, i na drugim mjestima. Legendarna sinkronizacija Pervanove ekipe Hloverke i Budiše postala je njezin simbol – kreštava, s jezovitim smijanjem, trenutnim temperamentnim promjenama raspoloženja i nepromišljenim izjavama koje bi druge voditelje ubile na mjestu. Ali, Hloverka je ipak od krša odvaljena. Tako je 2002. Mirko Galić dobio prosvjedno pismo Vijeća nacionalnih manjina jer u svojoj emisiji nije reagirala na rasističke uvrede izrečene njezinim gostima Žarku Puhovskom i Ivi Goldsteinu. Zapravo prešla je preko toga s lakoćom i smiješkom.

 

O tome da je Hloverka žena otvorena duha svjedoči i njezin izbor za najgay-friendly Hrvaticu/Hrvata u 2004. godini. Kako stoji u izboru na nacionalnom portalu za LGBTIQ osobe: Hloverki Novak Srzić taj je naslov prvenstveno dodijeljen zbog osvještenosti o problematici LGBT osoba u Hrvatskoj, koju je imala prilike iskazati u nekoliko svojih emisija na HRT-u. Također se smatra da je svojim profesionalnim radom pridonijela skidanju tabua s ovakvih tema, što i jedan od ciljeva LGBT aktivista u Hrvatskoj. U konkurenciji za ovo priznanje, uz Novak Srzić također su se našle Gordana Lukač-Koritnik, Radojka Šverko, Nina Violić te riječka grupa E.N.I. Od najveće prijateljice homoseksualaca u samo godinu dana je postala najveći homofob. Sada već u emisiji nazvanoj Otvoreno (naslov je vjerojatno ukazivao da se ovdje ljudi mogu otvoreno vrijeđati,) izjednačila je homoseksualizam s pedofilijom i time izazvala salvu demantija iz udruga istospolne seksualne orijentacije.

 

 

Zatim su slijedili ispadi u Otvorenom koji su naveli Programsko vijeće HRT-a da razmisli o tome hoće li Hloverku zadržati na HTV-u. Naročito je u tome prednjačila Darinka Janjanin, inače predsjednica Vijeća za srpsku nacionalnu manjinu Grada Rijeke. Ona je navela nekoliko slučajeva po kojima je briljantnost novinarke – milijunašice zapažena u široj hrvatskoj javnosti. Kao prvo tu je bilaemisija o aferi Žužul, kada je kao nezavisnog stručnjaka pozvala - Nevena Cirkvenija, odvjetnika Miomira Žužula . Ovaj slučaj ima i dublje korijene. Naime, Prisavljem je kružila marketinška ponuda napravljena još 2002., a koju je objavio tjednik Nacional. U tom dokumentu, u kojem nude i usluge iz političkog marketinga, uz Irenu Nakić Cirkveni, kao partnerice navedene su i dvije novinarke HTV-a, Ivana Šikić i Dijana Čuljak. Kojeg li čuda da su ove tri žene redovne ispijačice kave s Hloverkom, koja ih naziva bliskim prijateljicam?!

 

Naravno, sve su one demantirale marketinšku povezanost, ali tko će pomoći bližnjem, ako ne prijatelj?

 

Prema optužbama Ivice Pančića, nakon emisije Otvorenog u kojoj je zamalo doživio linč branitelja Domovinskog rata, Jadranka Kosor je zamolila Hloverku da igra na njenu kartu. Kad netko nešto lijepo zamoli, nije pristojno odbiti…

 

Možda je Hloverka išla na Fakultet političkih znanosti, ali izgleda da nije naučila dobro voditi novinarske razgovore. Tako je prekinula Zdravka Mamića u trenutku kad je poznati hrvatski šampion u javnom psovanju iskreno poželio na nacionalnoj televiziji progovoriti o mućkama u nogometu. Ne bismo htjeli vjerovati da su Hloverkini prijatelji uključeni i u nogometni marketing, a tu ne mislimo na rang pokojne legende, rodje Spajića. Zatim je tu i slučaj s Jelenom Brajšom, popularnom tetom Brajšom, Caritasovim idolom. Ispao je skandal, iako je Hloverka nanjušila neku priču koja se sakrivala iza tada još potpuno nevine Brajše (u očima javnosti). Prijeteći podignutim prstom, kao jedan od sedam grčkih mudraca, završila je emisiju s riječima: Gospođo Jelena, pamet u glavu!

 

Najveći gafovi otkrivaju Hloverkinu vjernost raznim ideologijama. U gostovanju Milorada Pupovca izjavila je da su njegovi porušili antifašistički spomenik na Petrovoj gori, a za Dan pobjede 9. svibnja odjavila je svoju emisiju uz čestitku svima koji TO slave.

Nezadovoljna tretmanom na HRT-u nakon ovih gafova zbog kojih novinari dobivaju trenutačan otkaz, odlučila je prijeći na Novu TV. Prijelaz je bio težak oko milijun kuna, čega se ne bi postidjele ni neke nogometne zvijezde. No egzaktni statistički pokazatelji bili su neumoljivi. Gledanost njezine emisije bila je ispod svake razine, ugovor sa Novom TV je prekinut, sve je to smrdjelo na debakl i konačni pad Hloverkine televizijske zvijezde. Ali, rekosmo, izbori su blizu, provjerenih kadrova opasno je usfalilo, pa joj je u zavodu za transfuziju smještenom za ovu priliku u Banskim dvorima, po hitnom postupku ubrizgana svježa krv: Hajde, Hlo, još barem jednom!