Stanje u hrvatskim medijima gore je nego ikada - zaključak je većine sudionika Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora. Ipak, rasprava se na kraju svela na tri slova - HRT, koji je očito predvodnik medijskog kaosa u Hrvatskoj

"Profesionalizam novinara ugrožen je zbog pritisaka nakladnika, vlasnika, društveno-političkih okolnosti i stanja svijesti novinara koji trebaju dati najjači pečat opiranju svim pritiscima", rekla je SDP-ovka Željka Antunović trenutačnu situaciju nazvavši 'krizom identiteta u medijima'.

"Zbog krize, pada standarda i novih tehnologija koji utječu na profitabilnost nekih medija, dolazi do promjena i gubitka identiteta", ustvrdila je Antunović i naglasila da i u 'žutim' medijima moraju postojati profesionalna pravila kojih se moraju pridržavati i novinari i nakladnici.

Oglašivači uređuju medije i sliku hrvatske stvarnosti

Kao jedan od najvećih problema istaknuo se pritisak oglašivača o kojem se, jasno, malo zna s obzirom na to da se radi o najčišćem obliku cenzure koja je, podsjetimo, zakonom zabranjena.

"Mediji su teška industrija 21. stoljeća. To je istina, to znaju svi koji u novinarstvu rade danonoćno, i gotovo da nema većeg stresa od toga. Novinari nemaju radnog vremena", posvjedočio je Ivan Ugrin, urednik europskog izdanja Slobodne Dalmacije.

"Pritisci su mi dolazili sa svih strana, ali sam govorio istinu. Ja spadam u one koji ne šute pa valjda zato imam problema", objasnio je Ugrin svoje viđenje krize novinarstva i rekao da se mnogi podobni urednici i nakladnici prema novinarima odnose kao prema poslušnicima koji samo trebaju odraditi zadani zadatak.

'Hrvatska treba hrabre novinare, a ne pijune!'

"Smatram da se javnost treba što više senzibilizirati, da ne budemo obični pijuni, jer javnost i hrvatsko društvo ne može bez slobodnih i hrabrih novinara", zaključio je Ugrin.

Nada Zgrabljić Rotar, zamjenica pročelnika Odjela za informatologiju i komunikologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru rekla je da je stanje u medijima "možda gore nego što je ikada bilo". 'Događa se erozija i propadanje medija, a kod krajnjih korisnika kojima mediji trebaju služiti događa se strah i nervoza te se postavlja pitanje - jesu li mediji zrcalo stvarnosti ili konstruiraju stvarnost?'

Problem hrvatskih medija najjasnije se vidi na HRT-u koji već par mjeseci ne uspijeva izabrati ravnatelja, a Programsko vijeće koje bira Sabor još nema svoga 11. člana. Time je HRT postao bolan trn u oku predsjednika Odbora Nenada Stazića i tada se rasprava o zakonima o medijima i slobodi novinarstva premjestila na Prisavlje.

"Zakon o HRT-u ne provodi se na HRT-u, pa ni u Saboru. Nema 11. člana Vijeća kojeg biraju manjine. Parlamentarna većina to odbija izglasati!", rekao je Stazić i ubrzo dobio odgovor predstavnice prozvane parlamentarne većine, HDZ-ovke Ljubice Lukačić koja tvrdi da to nije istina. HDZ-ovi članovi vijeća u cijeloj raspravi bili su najtiši i najmanje konkretni.

'Kada govorimo o HRT-u, dolazimo do kaosa!'

"Kada govorimo o stanju na HRT-u, dolazimo do ključne riječi kaos. Čini mi se da je kaos programiran, i da je cilj da se Vijeće ne kompletira. Na kraju ispada da Vlada postavlja ravnatelja", rekao je Stazić i dodao da "koga Vlada postavlja, s Vladom i odlazi".

Naime, i predsjednik HND-a Zdenko Duka u svom se izlaganju pobunio što se u nacrtu novog Zakona o HRT-u predviđa novi način odabira ravnatelja, i to tako da bi se imenovao Nadzorni odbor na prijedlog Vlade koji bi zatim birao ravnatelja javnog radija i javne TV.

"Postoje još neki prijedlozi koji bi mogli biti opasni i mi ćemo pokušati spriječiti takve članke koji donose jasnu dominaciju politike nad HRT-om", naglasio je Duka.

Vlada neprijateljski preuzima HRT?

Stazić pak kaže: "Ako to želi parlamentarna većina, nitko je tu ne sprečava. Ona će to izglasati, i dalje će šutjeti na činjenicu da se protiv njihova člana Programskog vijeća vodi postupak, i dalje neće dati suglasnost za odabir 11. člana te će i dalje inzistirati na kaosu i dovesti do novog Zakona kojim će HRT ponovno postati državni, a ne javni medij!"

Stazić se pita što će se dogoditi ako se do 8. lipnja, kada je krajnji rok, ne izabere ravnatelj HRT-a: 'Imat ćemo potpuno nezakonitu situaciju. Je li to neprijateljsko preuzimanje jedne kuće proizvodnjom kaosa? Borba za javnu televiziju mora preći okvire ove zgrade, to mora postati borba javnosti ako želi svoju televiziju, ako ne želi, šutjet će i parlamentarna većina radit će sve što hoće.'

Predsjednik Programskog vijeća HRT-a Zvonko Milas pokušao je objasniti da je kaos generiran odavno: "Svi ste toga svjesni, i vi zakonodavci ste sudjelovali u tome. Vijeće u ovom sastavu to je detektiralo."

"Mislim da nije kraj svijeta ako se nije dvaput dogodio izbor novog ravnatelja; pokušajte nam omogućiti nekakav drugi način utemeljen na demokraciji i zakonima. Mislim da ovo sadašnje stanje nije dobro, ali nije ništa lošije nego prije", zaključio je Milas.

Predsjednica sindikata novinara Gabrijela Galić o najvećim problemima:

"Najveći novinarski problem je taj što o problemima nismo spremni govoriti nigdje drugdje nego na kavama u kafićima. Vlasnici kafića i restorana postali su vlasnici medija koji im se čini kao dobar izvor zarade.

Novinari od njih dobiju ugovore na mjesec dana. Ako ne znate hoćete li sljedeći mjesec moći platiti kredit ili režije, nije nevažno hoćemo li napisati tekst ili črčku.

Nemamo nacionalni kolektivni ugovor koji će odrediti minimalne uvjete rada u redakcijama.

Urednici već odavno nisu prvi među novinarima nego zadnji, njih ne zanimaju problemi novinara.

Otpuštaju novinare kao tehnološke viškove, ne zapošljavaju novinare s iskustvom i onda će se jednom probuditi i pitati se gdje su pravi novinari, a sami ih uništavaju.

Praktički više nema medija gdje nema obrtnika novinara i tog famoznog ugovora RPO preko kojeg novinar izdaje račun poslodavcu. To je zapravo iskorištavanje i rad na crno."