24.05.2012.
Što nam znači pobjeda Karanikolića
Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Što nas čeka
- Akcija stadion/ Okrugli stol
- Poziv na prosvjed protiv transporta životinja
- Eko zona dijeli LED žarulje
- Globalni trendovi u zaštiti ljudskih prava i uloga UN-a/ Predavanje
- Zarez broj 335.
- Voda ili profit/ Javna tribina
- Kamo vode dokumenti?/ Tribina
- Biciklopopravljaona četvrtkom
- → Više
- Vilim Matula / Siniša Labrović: Postdiplomsko obrazovanje
- Šesti Festival židovskog filma
- Što intendant može promijeniti?
- Čovjek na Zemlji 2012.
- 15. Festival alternativnog kazališnog izričaja
- "Moj bosonogi prijatelj" i "Draquila" u Dokukinu
- Kultura u Močvari
- Marija Braut/ Mario Rozić – Novi Zagreb jučer i danas
- → Više
Trg Burze
- Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris
- Natječaj za Projekte građana unutar programa Europa za građane
- Natječaj za financijske potpore projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Natječaj Zagrebačke županije za udruge za zaštitu okoliša
- Natječaj Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine
- Financijska potpora za projekte za održivi razvoj otoka
- UNESCO International Fund for Cultural Diversity 2012
- Natječaj za neobjavljenu SF&F priču na temu demokracije
- → Više
- Henkel Art.Award. 2012
- Izložba fotografija na "Pedalafestu"/ Izložba
- Doniraj emotivnu baštinu Prajdovoj izložbi prekinutih queer veza
- Natječaj za izlaganje u Galeriji VN u 2013.
- doFuraj svoj film! 2012 - poziv
- Re-Thinking Humanities and Social Sciences
- Snimi kratki biciklistički video i osvoji Veliku pedalu!
- Nagrada Julija Benešića - natječaj
- → Više
Deutsche welle
- Politika Nacionalizmi u europskoj čekaonici
- Panorama Finale Eurosonga bez "Neba"
- Gospodarstvo Smije li Grčka uopće napustiti eurozonu?
- Kultura Djela najpoznatijeg njemačkog umjetnika na okupu
- Priča dana Hannelore ili Angela? Koju Nijemci više vole?
Inga, vrati plaću!
Situacija je zakučasta i birokratski besprizorna. Zato, molim punu pažnju.
Čin prvi: Opravdano sumnjajući da Vijeće za elektroničke medije ne ispunjava obavezu koja proizlazi iz Zakona o elektroničkim medijima i ne sastavlja "Očevidnik elektroničkih publikacija", koji je trebao početi sastavljati još 2003. godine, potpisnik ovih redaka zatražio je od VEM-a da mu dostavi fotokopiju tog očevidnika. () Zahtjev je bio podnesen prije skoro dvije godine, u rujnu 2009. Vijeće nije ništa odgovorilo na zahtjev, ni na žalbu zbog šutnje, ni na požurnicu.
Čin drugi: I dalje opravdano sumnjajući da VEM ne ispunjava svoju zakonsku obavezu, potpisnik ovih redaka tužio je to tijelo Upravnom sudu zbog kršenja Zakona o pravu na pristup informacijama. Dana 7. svibnja 2010. godine Upravni sud donosi presudu u korist potpisnikovu, nalažući čelniku VEM-a Zdenku Ljevku da riješi moj zahtjev (). Čelnik VEM-a i dalje šuti, pretpostavljajući valjda (dakako: opravdano) kako bi najbolje bilo pričekati da se situacija riješi sama od sebe. Zaglušen tolikom tišinom, potpisnik ovih redaka poduzima novu pravnu radnju koja mu stoji na raspolaganju. Pozivajući se na Zakon o upravnim sporovima, od Upravnog suda traži da donese takozvani zamjenski akt, odnosno da Sud riješi ono što Ljevak ne želi (), i da Ljevku naloži da postupi po tom rješenju, tojest da se izjasni u kakvom je stanju rujna 2009. bio "očevidnik", ili da pošteno prizna kako su VEM-ovci uredno primali visoke plaće, a "očevidnika" sastavljali nisu. (Nekakav krnji "Upisnik elektroničkih publikacija" naknadno je osvanuo na web stranicama Agencije za elektroničke medije, ali to je tema za neku drugu priču.)
Čin treći: Potpisnik ovih redaka prije desetak dana prima rješenje Upravnog suda, u kojem taj sud odbacuje njegov zahtjev za donošenjem zamjenskog akta kao neosnovan (). Tu se krije kvaka: upozoravam još jednom, radi se o novinarskom
Čl 64. Zakona o upravnim sporovima: Ako nadležni organ nakon poništenja upravnog akta ne donese odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, novi upravni akt ili akt u izvršenju presude donese na temelju člana 42. stava 5. ovog zakona, stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takva akta. Ako nadležni organ ne donese akt ni za sedam dana od toga traženja, stranka može tražiti donošenje takva akta od suda koji je donio presudu u prvom stepenu. U vezi s takvim zahtjevom sud će zatražiti od nadležnog organa obavijest o razlozima zbog kojih upravni akt nije donio. Nadležni organ dužan je dati tu obavijest odmah, a najkasnije u roku od sedam dana. Ako on to ne učini, ili ako dana obavijest, prema mišljenju suda, ne opravdava neizvršenje sudske presude, sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt nadležnog organa. Sud će to rješenje dostaviti organu nadležnom za izvršenje i o tome istovremeno obavijestiti organ koji obavlja nadzor. Organ nadležan za izvršenje dužan je bez odgode izvršiti takvo rješenjezahtjevu za davanjem na uvid "Očevidnika elektroničkih publikacija". Sudsko vijeće Upravnog suda na čijem je čelu Inga Vezmar Barlek, a tvore ga još sutkinje Sanja Štefan i Marina Kosović Marković, ovako obrazlaže zašto novinar neosnovano traži da se riješi u njegovu korist i isporuči mu se "očevidnik": "Postupajući po zahtjevu ovoga Suda, tuženo tijelo je Sudu dostavilo dokumentaciju zaprimljenu dana 25. studenoga 2010.... iz koje proizlazi da je u svezi traženih informacija tužitelja izvijestilo da Agencija za elektroničke medije sve obrađene podatke o obavljenom oglašavanju objavljuje na svojim web stranicama... također je u prilogu tog dopisa, dostavljena i druga dokumentacija u kojoj se pobliže navode podaci o svakom pojedinom nakladniku, odnosno udio u oglašavanju tijela državne uprave i drugih korisnika državnog proračuna..."
Ukratko, čitava argumentacija Upravnog suda, kojom odbacuje novinarev zahtjev za informacijom, odnosi se na neki posve drugi predmet, a o "očevidniku" i zahtjevu potpisnika ovih redaka za njegovim dostavljanjem, u tom rješenju ispisanom na tri stranice, nema doslovno ni riječi. Da ne bude zabune: radi se o Rješenju Upravnog suda br. US-11854/2010-3, koji bi se trebao baviti (a u uvodnom dijelu je i navedeno da se, kao, bavi) mojim zahtjevom za postupanjem po presudi Upravnog suda br. Us-10808/2009-3. A ta presuda odnosi se na zahtjev za ostvarivanjem prava na informaciju glede "očevidnika", i ni na što drugo. Rješavajući spis rutinski, na brzinu i bez imalo želje za udubljivanjem u materiju, sutkinje Vezmar Barlek, Štefan i Kosović Marković su se, da prostite, malo izblesirale... Ali ne samo to, nego su izvrgle ruglu i načelo vladavine prava, i ustavno pravo na pristup informacijama, i Upravni sud, i obje stranke u ovom postupku, i zdrav razum kao takav.
S druge strane, kršenje Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakona o upravnim sporovima, ili pak oglušivanje o pravomoćne sudske presude nisu jedini oblici asocijalnog ponašanja koje možemo uočiti kod Vijeća za elektroničke medije. Moglo bi se reći da niti sam sastav toga tijela ne korespondira najbolje sa Zakonom o elektroničkim medijima koji propisuje tko bi u njemu trebao sjediti: "Članovi Vijeća trebaju biti javni djelatnici koji su se u javnom životu istaknuli zalaganjem za poštivanje demokratskih načela i vladavinu prava, izgradnju i unapređenje najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, razvitak civilnog društva, obranu ljudskih prava i sloboda, kao i za zaštitu slobode izražavanja." Nakon ovakvih kvalifikacija očekivali bismo da u Vijeću zateknemo barem nekolicinu časnih veterana koji su u zadnjih dvadesetak godina zaorali duboku brazdu na ledinama demokracije, civilnog društva i slobodnih medija. U najmanju ruku, 'ajmo reći, ondje bismo se nadali ugledati Ivana Zvonimira Čička, Žarka Puhovskog ili Heni Erceg.
Ali koga nalazimo među sedam odabranih, uz predsjednika Ljevka? Ukoliko imena posve beznačajna po pitanju zalaganja za vladavinu prava, kao što su Ernest Strika, Damir Hajduk, Ljubomir Stefanović ili Zdravko Kedžo nisu drugo doli zaobilaženje ovih zakonski utvrđenih karakteristika, dovođenje Marije Udiljak i Olge Ramljak u kontekst zalaganja za poštivanje demokratskih i ostalih gore pobrojanih načela njihovo je otvoreno ismijavanje. Prva, koja je u olovnim Tuđmanovim vremenima radila kao HINA-ina saborska izvjestiteljica, u Vijeće je ušla 2008. godine, protekcijom HDZ-a, samo na osnovu životopisa i bez pružene prilike za razgovor s protukandidatima, uz poprilično žestok otpor saborske opozicije. Prije toga je nekoliko godina držala sinekuru u Nacionalnom vijeću za praćenje provedbi suzbijanja korupcije.
Olga Ramljak, ponosi se što je odmalena imala dara za pisanje sastavaka na zadanu temu, sa zadanim tezama: "Štafetu su nosili oni koji su imali literarnog dara. Pisali smo
kemijskom olovkom sastav koji je trebao stati na jednu stranicu. Odluku tko će ići trčati štafetu donosili su profesori u zbornici na temelju sastava i ocjena. Očekivalo se da ću biti izabrana, ali ne mogu opisati kako sam bila uzbuđena kad mi je profesorica priopćila da sam među izabranima."
U životu je napredovala po istoj špranci, pa je u vrijeme Miroslava Kutle bila prvo šefica zagrebačkog dopisništva, a potom i glavna urednica Slobodne Dalmacije. A to da je Kutle dobio na ruke Slobodnu samo zato da bi HDZ u njoj imao svoj efikasan medijski servis, što je uključivalo i posebnu povezanost s obavještajnim podzemljem, danas je već historijska činjenica. "Kad sam (na Haaškom tribunalu) svjedočio o slučaju Blaškić, rekao sam ono što sam znao o angažmanu Hrvatske u ratu u BiH i dodao da sam iz nekih izvora čuo kako se general Blaškić ponašao kao častan vojnik", pripovijeda bivši predsjednik Stipe Mesić u knjizi Domovinski obrat autora Ivice Đikića. "No, to nije smetalo Tuđmanovim novinarskim ulizicama da me proglase neprijateljem države, a u to je vrijeme proglašavanje nekoga neprijateljem Hrvatske i izdajnikom predstavljalo poziv da ga se smakne. Hajku su marljivo vodile Dunja Ujević, Aleksa Crnjaković i Olga Ramljak, a kasnije su je nastavili Nenad Ivanković i Josip Jović."
Za uspješno obavljanje posebnih novinarskih zadataka Olga Ramljak je od Franje Tuđmana primila odlikovanje Reda Danice Hrvatske s likom Antuna Radića, a za zasluge na planu kovanja rata postala je nositeljica Spomenice Domovinskog rata. U Vijeću za elektroničke medije skrasila se 2007. godine, nakon što je pokušavala osigurati sinekuru na mjestu ravnateljice HINA-e, ali joj ondje nije dala blizu Smilja Škugor, novinarka slične fele.
(Tijekom 2009. godine Udruga za nezavisnu medijsku kulturu u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom provodila je projekt Pravo novinara na pristup informacijama. Sredstva za projekt osigurala je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.)
Vezane vijesti
Jedna pirja, dvije ljeve
Otkrivamo tajni dokument: U povjerljivom pismu ravnatelju Agencije za elektroničke medije Zdenku Ljevku, H-Alterov urednik denuncirao je…
Objavljeno: 03.12.2010.
Krivo na pristup informacijama
Upravni sud je konačno presudio: Vijeće za elektroničke medije bahato skriva od javnosti podatke o vlastitom poslovanju! Želi li…
Objavljeno: 20.08.2010.
RTL kao Ljevkove galge
Dojam je da ugledni književni nakladnik i njegovih šestero kolegica i kolega, koji godinama obavljaju funkciju vrhovnih nadzornika…
Objavljeno: 29.02.2012.
VEM zateže s odlukom o Radiju 101
Stojedinici zbog toga prijeti prekid rada i gubitak koncesije
Objavljeno: 27.07.2011.
AEM započinje žetvu među portalima
Početkom svibnja ističe rok u kojem su portali bili dužni javiti Agenciji za elektroničke medije podatke o svojim prihodima. Agencija…
Objavljeno: 27.04.2011.
POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE
Nitko ne želi preuzeti odgovornost
"Vjesnik" ne izlazi 35 dana, stečaj nitko ne pokreće. Zaposleni su već pet mjeseci bez plaće, a vlast ih prebacuje s jedne adrese na drugu
Počela javna rasprava o Zakonu o HRT-u
Javna rasprava o prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji počela je danas i traje do 1. lipnja
Smijenili Maju Sever!
Maja Sever jutros je iz novina saznala da po povratku s bolovanja više neće voditi "Hrvatsku uživo"
Što donosi novi Zakon o HRT-u
Ministarstvo kulture dovršilo je Zakon o HRT-u, a riječ je petoj verziji zakona koja će se javno objaviti prije nego što bude usvojena na Vladi
Sabor spašava ravnateljicu Hine
Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije promijenio je svoj zaključak vezan uz izvješće o radu Upravnog vijeća Hine
"Mediji na drukčiji način"
Publiku je itekako zabavilo kada je Aleksandra Kolarić, stručnjakinja za političku komunikaciju iz "Deloittea", isticala greške u komunikaciji na primjeru hrvatskih političara
Prestanite zastrašivati novinare
I Europska federacija novinara (EFJ), najveće novinarsko udruženje u Europi, izrazilo je zabrinutost zbog nedavnih događaja na HRT-u
dodaj komentar 27 komentara
e sad je upravo u tijeku popis stanovnistva u srbiji i postoji slicna - iako daleko sramezljivija - akcija da se tamosnji hrvati ne boje izjasniti o svojoj nacionalnoj pripadnosti gle
http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=15776:vodstvo-hrvata-u-srbiji-poelo-kampanju-za-popis-stanovnitva-&catid=9:vijesti-dijaspora&Itemid=26
a vi ni da pisnete
kako to
http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=28936:pomirba-radi-politike-uguzbe&catid=133:old-school-new-rules&Itemid=175
"Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec i više ustavnih sudaca pod neviđenim su pritiskom i prijetnjama ne bi li ostavili na snazi Ustavni zakon o nacionalnim manjinama. Te informacije dobili smo u samom Ustavnom sudu, a one govore da pritisak dolazi mahom iz kruga Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), a da HDZ, koji je s njima u koaliciji, na sve to žmiri.
Konkretno se navodi da se predsjednici i pojedinim ustavnim sucima prijeti javnim difamiranjem, da se već dulje vrijeme spominju prijave i lobiranja u Bruxellesu kojima bi se dužnosnike Vijeća Europe i Europske unije uvjerilo u to da se Srbe diskriminira u Hrvatskoj, što bi stvorilo probleme pri monitoringu i konačnom ulasku Hrvatske u EU."
http://www.vecernji.hr/vijesti/suci-pod-opsadom-sdss-ne-pusta-jamstvo-svoja-tri-zastupnika-clanak-313394
ama baš nikakvu vezu ne vidim između ovakvih stupidnih komentara i donkihotovskim pokušajima gabrića u nastojanju da iskamči trunku poštivanja od nekoga tko bi trebao raditi nešto sa svrhom unapređenja, poboljšanja i olakšavanja novinarskog posla
hvala ti gabriću što se u korist objektivnijeg i poštenijeg novinarstva te na koncu konca u svrhu elementarnog poštivanja struke, a što bi u krajnjoj liniji trebalo doprinjeti kvalitetnijem informiranju i uopće dostupu informacija, boriš i u mioje ime kao konzumenta tih informacija
osim toga @a dok smisljate odgovor, ovo o ivani simić bodrožić tako prozirno i glupo ide na račun teksta viktora ivančića koji je na žalost biolno istinit, jer je ta žena stvarno svoj životni križ ovčare zapravo svela na infantilnu sentimentalnost i jeftina patetiku, bar u onom tekstu u betonu povodom kave s josipovićem
a ima i c) upravo je bljuv-degutantno kako su "ishmaili" mekoga srca kad su u pitanju prenapuhane i medijski do krajnjih granica izlesinarene propagandne tragedije poput slucaja zec - ali istovremeno takve pa i daleko gore stvari i ljudske tragedije nazivaju "infantilnom sentimentalnosti i jeftinom patetikom" kad se radi o hrvatima ili inim ne-srbima
srbi su zrtve "nevina nejacad" a hrvati itd ustase jel tako ishmaile
tsk tsk ili bolje receno c c c c pravi halterovac
http://www.index.hr/vijesti/clanak/stanje-na-kosovu-je-mirno-srbi-se-ne-micu-s-barikada-kosovski-policajac-podlegao-ozlijedama/563433.aspx
Zamislite da taj savjetnik francuskog predsjednika radi za englesku Ekonomsko-obavještajnu agenciju i zastupa interese engleskog kapitala i politike u Francuskoj, a ne obrnuto. Zamislite da taj isti čovjek za zaostajanje Italije u EU krivi Francusku i tvrdi da Francusku treba zabremzati, pa za to lobira u Bruxellesu. Zamislite savjetnika francuskog predsjednika koji tvrdi da je višijevski režim generala Petaina bio antifašistički pokret… Što biste rekli o takvom francuskom predsjedniku, njegovoj politici, o takvoj državi? Najblaže rečeno, čovjek bi se zapitao tko je tu lud, šali li se netko?
Sve to ima Hrvatska. Savjetnik predsjednika Josipovića je Dejan Jović, kojega je beogradski Blic izabrao među deset "najmoćnijih Srba u svetu". Dejan Jović je ujedno na popisu istaknutih "srpskih naučnika u svetu". Dejan Jović je konzultant britanske Ekonomsko-obavještajne agencije. Dejan Jović u knjizi "Jugoslavija država koja je odumrla" tvrdi kako su u Jugoslaviji djelovala dva antifašistička pokreta, partizanski i četnički...
http://www.glas-slavonije.hr/kolumnist.asp?rid=3111&page=1&id=21
Još su se dvije države često opirale pridružiti se konsenzusu za vojnu akciju, Francuska i Kanada, iako Kanada nikad nije stajala na putu da NATO postigne konsenzus. Otkrio sam, ubrzo tijekom osam pregovora NATO-a o zračnim udarima, od kraja srpnja 1993. nadalje, da se, ako uspijem pridobiti Francusku (i, prema tome, sve ostale), Britanija nađe izolirana i da stoga mora pristati na neki oblik vojne akcije NATO-a, iako je radila, konzistentno i marljivo, na ograničavanju vojne učinkovitosti odluka NATO-a."
http://www.hkv.hr/izdvojeno/nae-teme/doznali-smo/8816-izjednaavanje-krivnje-veleposlanik-sad-ispravlja-generala-uk-a-rosea.html
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/140690/Pupovac-o-politickoj-trgovini-s-HDZ-om-i-ostalim-glupostima.html
istarski talijani (oni sto se zaklinju u antifasizam ali vole ugoscavati potomke talijanskih fasista) placu cvile i tuzakaju italiji:
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/140471/Radin-Napolitanu-u-pitanju-dvostruko-pravo-glasa.html
a gle sta rade *hrvatskoj manjini u srbiji*:
http://www.dnevno.hr/vijesti/balkan_express/bunjevci_zatrazili_zabranu_demokratskoga_saveza_hrvata/351573.html
"autohtnoni" bunjevci? to vam je kao da netko u hrvatskoj osnuje recimo stranku vlaha i kaze da domaci srbi ne postoje - a podrzavaju ga drzava i mediji
Nadam se samo da je njegovo prezime autohtono makarsko, budući da me jako podsjeća na prezime jednog našeg ovdašnjeg, a poznatog kriminalca. Bila bi zaista tragedija da je Ćurković zapravo muška Dijana Čuljak, osoba koja istinski pati od kompleksa svog podrijetla. Iako im je odanost stranci na vlasti i turistički nacizam podjednak.
Ne znam ima li Ivo Ćurković djecu, ali znam da po Bosni i Hercegovini imate klince koji nikad nisu vidjeli more i koji ga sanjaju svako novo ljeto, nadajući se da će otac baš ove godine uspjeti od plaća koje mjesecima kasne sastaviti neki iznos da im priušti spust ispod Biokova. Te da će golf dvica izdržati truskanje do tog beskrajnog plavetnila. Koliki gad moraš biti da privatiziraš more i jednom takvom čovjeku koji je upravo otišao djeci po sladoled, natjeraš suze u oči sa naslovom "Gosti koji su višak"?"
http://www.index.hr/vijesti/clanak/ivo-curkovic--hitler-s-plaze/563549.aspx
bravo marina btw ej hadezeovci? jel uzivate sto vas taj majmun sramoti? il mislite da tako treba pljuvat po bosancima?
http://www.index.hr/vijesti/clanak/procitajte-u-cijelosti-komentar-hdzovca-corkovica-gosti-koji-su-visak/563569.aspx
taj tip nije rasist niti se radi o govoru mrznje - on je jednostavno pohlepni gramzivi glupan kojem je zao sto se i disanje morskog zraka ne moze naplatiti pod "turisticki sadrzaj"
nisu to "ljudi" nego jedan jedini troll koji se danas javlja pod desetak naslova-imena a nekad se je zvao "milan knezevic", opsesija su mu srbi i svatko tko se ne uhvati na njegov brasno-voda lijepak te mu odgovori milan-troll ce ga nazvati "cetnikom", "bradonjom", "bljuv-degutantnim"...
milan-troll je u biti bolesnik koji naivne komentatore ipak uspije uvuci u jalovu diskusiju (o ideoloskom mu caci Tudjmanu i crno-bijelom svijetu srba i hrvata) te fokus usmjeriti dalje od samog clanka. tvrdi da je studirao pravo pa i na te teme cesto brije ali ni tu nema za reci nista relevantno (osim naizgled). moze ga se prepoznati i po neumjerenom "linkanju".
Ajmo biti malo korektniji. Za početak nisam Milan Knežević. E sad, možete vi pisati koliko vas je volja da je on trol, da je on ovakav ili onakav, ali činjenica je da se halter savršeno uklapa u frankeštajnksi diskurs lažnog pomirenja koji su stvorili ljigavi predsjednici dviju prijateljskih zemalja. Jer sa jedne strane kada halteru i čitateljima koji ga podržavaju odgovara opsjednutost Hrvatima i Srbima, onda itekako o tome pišu, no samo ako se u toj situaciji može oblatiti hrvatska strana i pokazati kako smo mi zadojeni nacionalisti, koji žele uništiti Srbe u Hrvatskoj, kad vidi čuda najjača srpska stranka u Hr je na vlasti i uvjetuje razvoj događaja u Hrvatskoj.
No kada se radi o položaju hrvatskih manjina u Srbiji o tome ni riječi, muk, maca popapala jezik, svi šute, nitko niti govori o protjeranim Hrvatima iz Vojvodine za vrijeme rata niti o njihovim aktualnim problemima kao manjine u Srbiji. Znate što? Tu nešto gadno smrdi, smrdi ili po kroatofobiji ili po plaćeništvu, pa sad vi izaberite što vam se više sviđa. A poruka je Milanu Kneževiću neka i dalje stavlja što više ovih linkova koji pokazuje realno sliku odnosa Hrvatske i Srbije, jer samo nas istina može osloboditi, a na halteru istine nema.
A vi koji se sramite, vi ste pederi!!!
Ovo su uglednici u novinarstvu? Ne znam što bi kapetan Laptalo, i brojne druge žrtve Ivana Zvonimira Čičkoline imale za reći o tome. O Puhovskom zvanom "uvijek uz vlast" da i ne govorimo.
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.