No kako zbog specifične političke kulture nije bilo bolje ni kada su u radu Programskog vijeća sudjelovali predstavnici civilnog društva, rekonstrukcija HRT-a ponovno je postala goruća tema.

Kvalitetne emisije uklanjaju se iz programa, u Informativnom programu njeguju se neprofesionalna novinarska načela, uzor središnjoj informativnoj emisiji traži se u komercijalnim televizijama, a dojučerašnji sportski novinar, koji sada obnaša dužnost glavnog urednika HTV-a, okreće se cenzuri i zbrajanju statističkih podataka o gledanosti. Tako bi se ukratko mogla opisati situacija koja posljednjih mjeseci vlada na HRT-u, a zbog koje se ovaj javni servis sve više odmiče od svog ideal tipa prema kojem bi on trebao služiti kao uporište demokracije, biti slobodan od političkog uplitanja i pritiska komercijalnih sila, te osiguravati programsku raznolikost, uredničku neovisnost, odgovornost i transparentnost.  A da se unatoč brojnim promjenama zakona i apelima medijskih stručnjaka, aktivista civilnog društva i samih novinara HRT-a,  situacija ne mijenja već godinama, potvrdila je i javna rasprava koju je jučer u Novinarskom domu organizirala Kuća ljudskih prava, tijekom koje su kulminirale žestoke kritike na račun rukovodstva javnog servisa. "Na HRT-u prolaze samo poslušni novinari iako nisu na profesionalnoj razini onih koji su zbog svog poštenog rada maknuti na marginu. Javni medijski servis danas više nije neovisan ni od političkih ni od komercijalnih interesa, a na čelo Informativnog programa došla je osoba čija se nedovoljna kompetentnost i nestručnost pokazala suspendiranjem urednika Zorana Šprajca i Stipe Alfiera", tim riječima Zdenko Duka, predsjednik HND-a, opisao je na raspravi trenutnu situaciju na HRT-u.

APEL ZA HRT from FADE IN on Vimeo.

Uz program za djecu i mlade koji je devastiran, dramsku proizvodnju koja je praktično mrtva i kulturne sadržaje koji se prikazuju u nepopularnim terminima, ove godine došlo je i do redukcije Informativnog programa zbog obaveza financiranja za javnost tako "važnih" sportskih sadržaja - Europskog prvenstva u nogometu i Olimpijskih igara. "Vrhunac nebrige i nekompetentnosti je odluka da se Euromagazin neće emitirati u siječnju, navodno zbog rebalansa, a obnovit će se od 1. veljače - znači, netom po održavanju referenduma. Istovremeno organizacije civilnoga društva na privatnim televizijama emitiraju emisije u kojima se građanima pokušava pojasniti prednosti i mane ulaska u Europsku uniju", istaknula  je u razgovoru za H-Alter Sanja Sarnavka, predsjednica upravnog odbora Kuće ljudskih prava. Sarnavka nema riječi hvale niti ni za navodne "uzdanice" Informativnog programa: "Otvoreno  je  najprije emitirano svakodnevno od ponedjeljka do četvrtka, pa onda dva puta tjedno, pa tri puta tjedno pa je sad opet na ekranima samo utorkom i srijedom - jesu li takve promjene moguće na profesionalnoj televiziji na kojoj se planira dugoročno?! O odabiru tema i gostiju ne treba posebno ni govoriti. Puls nacije je negledljiv - kaotičan je u dramaturškom smislu, voditelj najviše voli slušati sebe, teme su opskurne, a format dostojan televizije kakva je bila sredinom prošlog stoljeća. In medias res posebno je remek djelo ekipe koja je uspjela u naumu preuzimanja nacionalnog televizijskog  javnog servisa. Emisiju o Mirjani Pukanić neću ni komentirati jer će biti dijelom sudskog procesa. Takvo elementarno ignoriranje temeljnih moralnih Sanja Sarnavka: Vrhunac nebrige i nekompetentnosti je odluka da se Euromagazin neće emitirati u siječnju, navodno zbog rebalansa, a obnovit će se od 1. veljače - znači, netom po održavanju referenduma o ulasku Hrvatske u EU vrijednosti - a sve, vjerojatno, zbog podilaženja najnižim strastima kako bi se digla gledanost, nije moguće vidjeti ni na lokalnim privatnim televizijskim postajama".

No kada se god pomisli da Informativni program HTV-a, u kojem prednjači središnji Dnevnik, dotakao dno, realnost s malog ekrana uvijek može nanovo iznenaditi. "Dno je toliko duboko da valjda funkcionira kao crna rupa koja nemilo usisava novinarsku profesionalnost i etiku, ali i povjerenje javnosti. Smatram da Programsko vijeće i Uprava trebaju odgovarati za izbor osobe na mjesto glavnog urednika HTV-a za koju se unaprijed znalo da nema potrebne kompetencije, dok njega - Brunu  Kovačevića - treba smijeniti u najmanju ruku zbog eklatantnog pokušaja cenzure Dnevnika", izjavila je za H-Alter Marina Škrabalo, bivša članica Programskog vijeća HRT-a.

Za odabir nestručne osobe, odnosno Kovačevića, koji se na održanoj javnoj raspravi branio iznošenjem statističkih podataka o gledanosti te tvrdo kako je njegov izbor na mjesto glavnog urednika jedan od "najdemokratskijih postupaka budući da se njegova kompetentnost očituje u tome što je radio na svim Olimpijskim igrama", najodgovornije je Programsko vijeće koji je, unatoč nedavnoj izmjeni Zakona sramotnom trgovinom tadašnje vlade i opozicije, ostao instrument političkih i inih drugih parcijalnih interesa. "Javnim servisom bi, kako mu i samo ime nalaže, trebala upravljati javnost tj. neposredno izabrani predstavnici različitih interesnih slojeva. To znači da treba dokinuti trenutni način izbora članova Vijeća u kojem od njih jedanaest šest izabire vladajuća stranka, a ostalih pet opozicija. Također, potrebno je rekonstruirati i djelovanje Nadzornog odbora, koji, umjesto da isključivo nadzire rad institucije, sudjeluje i u radu Uprave", objasnio jer Zlatko Zaljko, predsjednik udruge Juris Protecta, koji je zajedno s dvojicom bivših članova Vijeća HRT-a, don Ivanom Grubišićem, i Vlatkom Silobrčićem, pokrenuo peticiju za promjenu Zakona o HRT-u.

Prema pisanju Glasa Istre, novi Zakon trebao bi biti donesen već u rujnu ove godine, no resorna ministrica Andrea Zlatar na javnoj raspravi požalila se kako u Ministarstvu kulture ne postoje stručnjaci specijalizirani za medijske politike. "Sadašnji Zakon o HRT-u omogućava da rukovodstvo nikome ne odgovara, a ponajmanje gledateljima. Donošenju novog zakona treba prethoditi niz javnih rasprava i sastanaka radnih Marina Škrabalo: Smatram da Programsko vijeće i Uprava trebaju odgovarati za izbor osobe na mjesto glavnog urednika HTV-a za koju se unaprijed znalo da nema potrebne kompetencije grupa koje bi sadržavale različite javne osobe koje posjeduju veliku količinu akumuliranog znanja", rekla je Zlatar i istaknula kako smatra da bi bilo dobro kada bi se članovi Vijeća birali javnim glasovanjem. Predsjednik HND-a pak smatra kako bi članove Vijeća trebale samostalno birati udruge i institucije bez uplitanja vlasti, no priznaje da i takav postupak naposljetku može rezultirati manipulacijama različitih interesnih skupina.

Budući da je dosadašnja praksa pokazala da je moguće manipulirati izborom članova, Marina Škrabalo napominje kako ne vjeruje da bilo kakav postupak izbora Programskog vijeća može do kraja sam po sebi otkloniti rizik trgovanja uslugama i pogodovanje političkim interesima. "Prvenstveno je nužno precizirati mehanizam za utvrđivanje stvarnog sukoba interesa kao i za sankcioniranje zloupotrebe pozicije u upravnim i nadzornim tijelima HRT-a. Kako bi se otklonio utjecaj političkih stranaka, sve je više zagovornika do kraja neovisne selekcije članova Programskog vijeća od strane srodnih grupacija strukovnih i drugih zainteresiranih organizacija i institucija, slično aktualnom modelu izbora članova Savjeta za razvoj civilnog društva. Primjerice, temeljem nominacija, različite udruge glasuju za svoje zastupnike u Programskom vijeću. No ako se taj model usvoji, još je uvijek radi osiguranja legitimiteta i odgovornosti članova Programskog vijeća ključno da Sabor potvrđuje taj izbor i da ima mogućnost razrješenja ukoliko članovi ne djeluju u skladu sa zakonom", rekla je Škrabalo, koja se oštro protivi delegatskom sistemu gdje bi pojedinci trebali predstavljati interese onih koji su ih nominirali. "Smatram da se time ruši i autonomija osoba na javnim funkcijama i izravno srlja u klijentelizam, no ovaj put prema nizu partikularnih interesa određenih organizacija ili struka. Uvjerena sam da zapravo treba mijenjati Poslovnik Hrvatskog sabora, a onda i Ustav RH, kako bi se izbori za  javne funkcije od presudnog značaja za funkcioniranje političkog i pravosudnog sustava i društva proveli dvotrećinskom većinom, čime se, nadam se, ipak u velikoj mjeri onemogućuje replikacija stranačkih podjela i lojalnosti te stvaraju pretpostavke za političku autonomiju i legitimitet djelovanja - jer onda više nitko nije 'naš' ili 'njihov'. No vrlo sam skeptična da li za ovu, u našim uvjetima radikalnu proceduralnu promjenu, ima političke volje".

Sanja Sarnavka smatra da je situacija na HTV-u tako loša da se ne smije čekati donošenje novog ili bitno izmijenjenog zakona. "Niti jedan zakon neće donijeti pozitivnu promjenu ukoliko ga se ne bude odgovorno provodilo. Uz postojeći Zakon moglo se izabrati kompetentne i ozbiljne ljude u Programsko vijeće i danas ne bismo Zlatko Zaljko: Treba dokinuti trenutni način izbora članova Vijeća u kojem od njih jedanaest šest izabire vladajuća stranka, a ostalih pet opozicija trebali pisati apele", rekla je aktivistkinja u razgovoru za H-Alter te dodala kako se zalaže za uspostavljanje Vijeća kao nadzornog mehanizma koje prvenstveno komunicira s javnošću i njoj polaže račune o svom radu, a ne da bude tijelo u kojem se  neki članovi odmah "sljube" s Upravom i gledaju samo kako će zadovoljiti vlastite interese. "Programsko vijeće mora organizirati tematske sjednice s predstavnicima različitih manjinskih skupina, s akademskom zajednicom i organizacijama civilnoga društva kako bi znalo što nedostaje programu i na čemu u budućnosti treba raditi. Na internetskoj stranici HRT-a, Hrvatskog sabora ili Ministarstva kulture mora postojati zasebno istaknuto mjesto na kojem bi se mogle izravno upućivati predstavke, prijedlozi, komentari ili pitanja, a HRT treba i kvartalno prezentirati izvještaj o svom radu za proteklo razdoblje", upozorila je Sarnavka. Ona smatra da bi se za početak hitno trebao pokrenuti nadzor nad radom HRT-a i poništiti katastrofalan Privremeni Ugovor između HRT-a i prethodne Vlade. "Potpredsjednik ondašnje Vlade Slobodan Uzelac pozvao nas je nekolicinu na raspravu o Ugovoru i ja sam, recimo, pripremila pet stranica primjedbi, a onda nas je izvijestio na početku sjednice da je Ugovor potpisan! Tako se to radi kod nas. I nakon toga se čudimo što je stanje na Prisavlju takvo kakvo jest. Analizirajući Privremeni ugovor i obaveze HRT-a prema nacionalnim manjinama, uočili smo da je za taj sadržaj, bez ulaženja u detalje kako će zapravo biti proveden u djelo, rezervirano 5000 minuta, dok je za programe iz područja religijske kulture, s posebnim naglaskom na djelovanje Katoličke crkve, rezervirano 10 000 minuta, za prijenose sportskih događaja najmanje 45 000 minuta, a za zabavne sadržaje 190 000 minuta. Je li to javni interes?", pita se Sarnavka. 

Zlatko Zaljko nada se kako nova Vlada, poput one Račanove, neće donijeti liberalan zakon s figom u džepu, koji će na kraju rezultirati uvođenjem Upravnog vijeća HRT-a, preko kojeg političari mogu zadržati kontrolu nad javnim servisom. No kakva god da se varijanta Zakona donese, Škrabalo upozorava kako je i dalje najveći problem specifična kultura koja vlada svim porama hrvatskog društva. "Uvjerena sam da je najveći problem HRT-a klijentelistička politička, ali i poslovna kultura i to ne samo na razini ove javne institucije koja oko sebe, uslijed svoje djelatnosti i društvenog utjecaja, okuplja aktere iz svih sfera i  interesa, već i na razini ukupnog društva koja se onda preslikava na HRT". S njom se slaže i Sarnavka koja smatra da je loše kada se svaka sitnica mora stavljati u zakon. "Da smo nekorumpirano i odgovorno društvo, zakoni bi tek trebali davati osnovni okvir i smjernice, a fleksibilnost bi osigurala mogućnost kreativnih prilagodbi sukladno promjenama koje se događaju sve brže i katkad nepredvidljivo", zaključuje Sarnavka.