Ističući da je u 2009. ubijen 71 novinar u svijetu, uključujući pokolj bez presedana na Filipinima kada je ubijeno 29 novinara, CPJ u godišnjem izvješću ukazuje na rast prijetnji novinarima diljem svijeta, ali ističe i njihovo hrabro izvještavanje i napredak u slobodi izražavanja, posebno vezan uz nove medije.

Na dvije stranice izvješća koje se odnose na Hrvatsku, CPJ navodi ocjene EU-a o "znatnom napretku" Hrvatske na nekoliko ključnih pitanja, uključujući rješavanje graničnih sporova, imovinska prava izbjeglica, te poboljšanu suradnju s Haškim sudom (ICTY), dok na drugoj strani ističe kako "neki novinari strahuju da zemlja otklizava prema bezakonju 1990-ih, kada je vladajući HDZ suzbijao neovisno novinsko izvještavanje".

Odbor za zaštitu novinara ističe da hrvatska policija ostaje nedosljedna u istragama napada na novinare, od kojih se nekoliko suočava s prijetnjama nakon što su izvještavali o korupciji u vladi.

Određenu nadu, po ocjeni CPJ-a, nudi veliki napredak u slučaju okrutnog ubojstva Ive Pukanića i Nike Franjića iz tjednika Nacional 2008., s podizanjem optužnica u suradnji hrvatskih i srbijanskih policija i pravosuđa.

CPJ navodi da je nasilje protiv novinara u Hrvatskoj nastavljeno i u 2009., uz primjer napada na novinara Stjepana Mesarića iz tjednika Međimurske novine u Čakovcu, zbog članka o korupciji u lokalnoj građevinskoj industriji, bez akcije policije.

Opisuju se i primjeri davanja policijske zaštite novinarima Hrvoju Appeltu iz Globusa i Dušanu Miljušu iz Jutarnjeg lista. CPJ također naglašava da policija nije postigla nikakav napredak u rješavanju napada na Miljuša iz lipnja 2008., koji ga je ostavio s potresom mozga, slomljenom rukom i modricama na licu.

"Hrvatska je pogođena valom nasilja posljednjih godina, što je bio odraz nespremnosti bivšeg premijera Ive Sanadera da izvrši udar na rašireni organizirani kriminal i korupciju u vlasti", ocjenjuje se u izvješću. Dodaje se kako se nakon njegove ostavke, premijerka Jadranka Kosor posvetila gospodarstvu i sporu sa Slovenijom, "ne poduzimajući značajnu akciju vezanu uz medije".

"Novinari su se žalili da su vlasnici medija, bojeći se gubitka oglašivača u recesiji, ograničili kritično praćenje vlade i utjecajnih tvrtki", navodi CPJ. Opisuje se primjeri smjenjivanja Appelta u Globusu zbog pisanja o korupciji u vlasti, te istjerivanja istaknutih novinara Marinka Čulića i Viktora Ivančića iz Novog lista, nakon što je novi vlasnik povezan s HDZ-om zabranio da im se objavljuju članci.

U izvješću se opisuje i rastuća politizacija u utjecajnom javnom mediju - Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), što je omogućilo "općenito favorizirano praćenje HDZ-a, uz sklanjanje istaknutih novinara koji su kritizirali vladu".

CPJ navodi i neke primjere uređivačke politike HRT-a u 2009., poput srpanjskog emitiranja 50-minutnog govora Sanadera na konvenciji HDZ-a, ili suspenziju novinarke Ana Jelinić zbog izvještavanja o korupciji u vladi u emisiji "Dossier".