Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Hrvatska bi trebala ući u EU jer će talijanski žandari više voljeti naš pršut, Slovaci će se gostiti hrvatskim maslinovim uljem, a našim će potrošačima na izlasku iz trgovina trebati kamioni. To su tek neke od poruka koje su hrvatski građani mogli vidjeti u spotovima uoči referenduma o uključenju u EU. Neki od tih spotova producirani su po narudžbi bivše vlasti, a neke je producirala Delegacija EU. "Spotovi Ministarstva vanjskih poslova sugeriraju da ono nema odgovore ili nije umješno odgovoriti na pitanja građana o članstvu Hrvatske u Uniji - čak niti kada je ta pitanja, kao u ovim spotovima, Ministarstvo samo napisalo i uprizorilo", napisao je profesor Zlatan Krajina s Fakulteta političkih znanosti u svojoj detaljnoj analizi koju je izradio za GONG. Na temelju analize diskursa, Krajina je zaključio da su "spotovi nedvojbeno propagandni sadržaji, kojima je cilj osigurati da
građani na referendumu odaberu članstvo Hrvatske u Uniji". Prema njegovom mišljenju, oni "ne pružaju resurs za uravnoteženo informiranje o prednostima (a one su jedini i isključiv sadržaj ovih spotova) i manama članstva (indicije o manama predstavljaju se sporadično kao tračevi i neznanje građana, na koju Ministarstvo anonimnim nevidljivim glasom profesionalnog čitača, 3D vizualnim grafikama i panoramama najrazvijenijih gradskih središta, odgovara replikom, negiranjem i skretanjem s teme)". Također je primijetio kako su tek u dva spota o prodaji poljoprivrednog zemljišta prezentirani konkretni podaci o ispregovaranim specifičnim aspektima članstva Hrvatske, a u nekolicini drugih spotova, tek neki aspekti članstva koji općenito vrijede u Uniji (o radnim dozvolama, dodatnim porezima, carinama i kvotama za maslinare)". Komunikacijske forme koje su korištene su slijedeće: "skretanje pozornosti, demagogija, općenitost, ambivalentnost i konfuzija". U razgovoru za H-Alter izdvojio je dva spota koji na najbolji način pokazuju tendencije bivše vlasti da građane tretira kao "neinformirane potrošače kojima ulazak u EU treba prodati idejom ničim zarađenog ekonomskog boljitka zemlje":
S ovakvim se stavovima slaže i Gordana Vilović, profesorica sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti: "Promidžbeni spotovi su plošni, nespretni i površni. Imam dojam da se podcjenjuje zdrav razum građana i građanki Hrvatske. Svi su spotovi jako pojednostavljeni - vjerojatno da bi se lakše i bolje razumjela poruka, ali dojma sam da to kod velikog dijela primatelja može izazvati kadšto podsmjeh i možda upravo suprotnu reakciju". Ili kako bi rekao profesor Lino Veljak sa zagrebačkog Filozofskog Fakulteta: "Spotovi pokazuju neke elemente neukusa s prizvukom tupoglavosti".
Osim spotova koji vrijeđaju inteligenciju hrvatskih građana, bivša vlast se nije baš upregla u informiranju građana ni o tijeku pregovora, ni o samim rezultatima pregovaranja. Izgleda da ćemo o njima uskoro početi dobivati informacije u obliku neugodnih iskustava kakva su nedavno zadesila stočare i uzgajivače konja u Gorskom Kotaru, od kojih se traži da sijeku stabla, ukoliko žele nastaviti primati poticaje iz EU, pošto je Hrvatska propustila definirati pašnjake u svojim zakonima.
Niti nova vlast se nije pretjerano pretrgla kad je riječ o informiranju građana. Stvari ne stoje bolje ni kad je u pitanju predsjednik Ivo Josipović koji je sredinom prosinca izjavio kako je kasno za plakati.
A ni poruke koje šalju nova ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić ili premijer Zoran Milanović, u novim spotovima ili u svojim medijskim izjavama, ne mijenjaju previše Hajrudin Hromadžić: Pokazalo se da bi referendum bio ponovljen onoliko puta koliko bi to bilo potrebno da se građani i građanke izjasne onako kako je to politička elita ocijenila najboljim ustaljenu retoriku u kojoj upotreba futura umjesto kondicionala, govori kako vrednuju glas građana. No, Zlatan Krajina smatra kako ipak postoji određena razlika: "Moramo razlikovati način na koji je o istoj stvari govorila bivša i sadašnja vlada. Vlada premijerke Kosor govorila je o članstvu Hrvatske u Uniji kao svršenoj stvari, ignorirajući važnost referenduma, ističući da 'tu pripadamo' čime se potreba rasprave, potom i izlaska na biračka mjesta pokazivala gotovo suvišnom ako smo već 'tu'. Sadašnja vlada, kao i Predsjednik Republike, čine zaokret i govore o tome da je legitimno biti i protiv ulaska, oni akceptiraju drugačije mišljenje i poštuju njegovo postojanje, te u svojim kratkim obraćanjima poručuju 'vi odlučujete' dajući u javnom i popularnom diskursu legitimitet građanskom promišljanju tako važne odluke. Politička je elita u Hrvatskoj već jasno izrazila stav da je za ulazak u Hrvatsku. I Kukuriku koalicija dijelom je i za to dobila većinu u parlamentu, te je posve legitimno da taj stav sada jasno izražavaju. No, odlično je što sadašnja vlada nastoji i potaknuti raspravu, bez obzira što statistika pokazuje da je većina građana Hrvatske za EU".
S takvim mišljenjem se ne slaže Ankica Čakardić, docentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koja, doduše, uočava razliku, ali ne smatra da je ona u svojoj suštini bitna: "U Milanovićevim ili Pusićinim javnim govorima nema grčevite facijalne ekspresije, sumanutoga pogleda iz nacionalističke utrobe, i države u srcu, koji su označili nastupe bivše premijerke. No, u bitnom smislu kvalitativne razlike u komunikaciji stare i nove vlasti nema jer se u oba slučaja radi o istom programu i stavu o ulasku u EU. Niz je vrlo eksplicitnih primjera u kojima nova vlast to potvrđuje. U nedavnom intervjuu za Globus Vesna Pusić je izjavila da očekuje i od HDZ-a
suradnju i pomoć u referendumskoj kampanji. Tako da nas primjerci reklamne propagande nove vlasti, koji uključuju Gordana Jandrokovića ili Jadranku Kosor kao figuru koja i za novu vlast označava simbolički bitan dio historijata ulaska Hrvatske u EU, doista ne trebaju čuditi ni u trenutku. Dakle, posrijedi je krasno suglasje, isključivo linija koja podcrtava činjenicu da se radi o jednoj te istoj tradiciji, koja je pitanje 'što ako građanke i građani zaokruže 'ne' na referendumu' posve manipulacijski prepustila u javnost tek uoči njegova održavanja. To nam dovoljno govori o procesu neinformiranja, kao i činjenici da je odluka političkih elita Hrvatske, zapravo europskih birokrata, o budućnosti Hrvatske u EU-u već unaprijed utvrđena. Budući da svjedočimo vladavini 'eksperata' koji jedini znaju 'ispravni put', nije ni bilo potrebe da se eventualno referendumsko 'ne' ranije spominje infantilnom narodu i time ga se opterećuje. Spomenimo još jedan konkretan slučaj komunikacije nove vlasti s građanstvom Hrvatske. U tom istom intervjuu za Globus Vesna Pusić je izjavila kako protivnici i protivnice ulaska u EU neće dobiti nikakvu pomoć od Vlade. Kako to možemo čitati? U prvom redu da će primjerice ukinuti sredstva Zarezu, a u drugom da aktivističke grupe poput Demokratske inicijative protiv Europske Unije koje se bave kritikom kapitalizma i neoliberalne ideologije, neće moći dobivati nikakvu državnu materijalnu potporu", smatra Ankica Čakardić.
Ni nove publikacije iz Ministarstva ne ohrabruju. Tekst pod nazivom Najčešći negativni stavovi o Europskoj Uniji i odgovori na njih obraća se samo onim desničarsko Ankica Čakardić: Budući da svjedočimo vladavini 'eksperata' koji jedini znaju 'ispravni put', nije ni bilo potrebe da se eventualno referendumsko 'ne' ranije spominje infantilnom narodu i time ga se opterećuje nacionalističkim građanima koji se boje povratka Jugoslavije ili strahuju za hrvatski jezik.
Dok nas nova politička elita tek nominalno pokušava uvjeriti da odlučimo sami, ni sami mediji nisu se proslavili u načinu na koji izvještavaju o referendumu.
"Odluka o ulasku u EU politički je projekt s jakim ekonomskim zaleđem, ne samo u Hrvatskoj, već je tako bilo i u svakoj drugoj sadašnjoj, a bit će i u svakoj budućoj članici tog saveza. Utoliko i prepoznatljiva dominacija futura 'kada budemo', a ne kondicionala 'ako budemo', u javnom i medijskom diskurzu nije slučajna, već simptomatično ukazuje na formalnu dimenziju skorog referenduma o ulasku u EU. Ne radi se, dakle, o stvarnom odlučivanju građana i građanki po spomenutom pitanju, već o ritualnom činu pseudodemokratske legitimacije nečeg o čemu je već donesena odluka. Uostalom, sjetimo se samo ne tako davnog primjera Irske i negativnog stava većine građana te zemlje u vezi s Lisabonskim sporazumom. Pokazalo se da bi referendum bio ponovljen onoliko puta koliko bi to bilo potrebno da se građani i građanke izjasne onako kako je to politička elita ocijenila najboljim", objašnjava medijski antropolog Hajrudin Hromadžić.
Gordana Vilović smatra kako se ipak mogu naći primjeri dobrog informiranja o samoj EU i pitanju referenduma: "Neki su mediji odavna uveli specijalizirane rubrike o
Europskoj Uniji, i to držim vrijednim doprinosom valjanom informiranju građana. Prije svega tu mislim na kontinuitet Novoga lista i neke emisije koje već godinama emitira Hrvatska televizija. Smatram da su iz tih priloga građani mogli puno više naučiti i razumjeti dobre i loša iskustva i činjenice o EU u odnosu na plaćene oglase kojih su sada mediji puni".
Ankica Čakardić ne slaže se s ovim ocjenama: "U općem smislu govoreći, nema dobrih primjera u mainstream medijima koji bi išli na ruku nekom obliku komunikacije s građanstvom. Mediji su nedvojbeno zagovaratelji referendumskoga 'da', i samim time produžena ruka političke elite Hrvatske, njezinih stavova i strategije zatiranja informiranja o problematici poražavajućih posljedica ulaska u EU. Budući da je zadatak dominantnih 'centralnih' medija koji su u sprezi s vlasti da oblikuju zbilju, a ne da budu posrednici koji dostavljaju informacije o događaju, najtemeljitiji medijski sustavni izvor podataka o EU kompleksu dolazi s 'periferije'. Mahom od nekih alternativnih ili neovisnih medija - potpunije rečeno, radi se o pojedinačnim novinarkama i novinarima lijevoga usmjerenja unutar njihovih redakcija - poput Novosti, Zareza (posebice dva temata o EU-u i Schengenu iz 2. i 11. mjeseca prošle godine), stranica Slobodnoga Filozofskog, Skripte TV-a, Index.hr-a, H-Altera, Net.hr-a. Tu možemo postaviti pitanje tko je čitateljstvo/gledateljstvo ovih ili onih medija, pa ćemo Lino Veljak: Jedini ozbiljniji pristup euroskeptika koji mi je poznat bio je jedan prošlogodišnji temat u Zarezu se ponovno vratiti na problem komunikacije i informiranja koje bi trebalo doći do čim većeg broja građanki i građana koje/i izlaze na referendum".
Krajina također smatra da postoji deficit u propitivanju odluke koju vlast smatra već odavno donesenom: "Nije mi problematičan sam ulazak - i sam sam za članstvo Hrvatske u Uniji - ali manjak propitivanja nije produktivan - ako ste za, čime potkrepljujete svoju odluku, kako odgovarate euroskeptiku? Što je, s druge strane, stav euroskeptika? Znamo li koji mu je sadržaj, koje poruke šalje? Ne. HSP-ovi spotovi čista su demagogija, propaganda predznaka suprotnog od one Jadranke Kosor, ali to je daleko od informativnog resursa koji građanima treba. Nedostatak uravnoteženih informacija o prednostima i manama te svim ispregovaranim poglavljima otvara prostor za underground komunikaciju kao što su SMS-ovi, kružni e-mailovi o 'pravim istinama' o EU, koje su sve samo ne prave, ali su nuspojava nedostataka javne rasprave. Nedostatak informacija, svođenje odluke na afektivni nagon, gotovo hir, nije osobito demokratski".
Profesor Veljak također naglašava kako u javnosti nema dovoljno informacija koje se odnose na negativne strane ulaska u EU. "Jedini ozbiljniji pristup euroskeptika koji mi je poznat bio je jedan prošlogodišnji temat u Zarezu, skupine mladih i veoma mladih autora u kojemu su iznijeti i ozbiljni argumenti protiv pristupanja Evropskoj Uniji (s dijelom njihovih zaključaka se ne slažem, jer smatram da je euronihilizam još lošija
opcija od nekritičke eurofilije, koliko god da je ova besmislena). Ako takvi stavovi nisu predstavljeni u masovnijim medijima, onda to nešto govori i o karakteru predreferendumske kampanje", kaže Veljak.
Slične zamjerke masovnim medijima upućuje i Hajrudin Hromadžić: "Posebice znakovitim smatram dodjeljivanje nezanemarivog dijela medijskog prostora u mainstreamovskim medijima kritičarima i protivnicima ulaska u EU koji progovaraju s desnih političkih i ideoloških pozicija. Imamo tako priliku da u centralnim informativnim emisijama najgledanijih televizija pratimo dvominutne priloge s press konferencija marginalnih predstavnika političke desnice s argumentacijom da ulazak u EU nužno vodi gubitku nacionalnog suvereniteta i nacionalnih interesa i koja kao takva ne predstavlja ozbiljnog sugovornika dominantnom diskurzu proeuropski orijentirane vladajuće politike. Na drugoj se strani, u najutjecajnijim medijima i u javnim debatama prepoznatljivo ignoriraju kritički i na argumentima temeljeni stavovi lijeve političko-ideološke provinijencije koja se također protivi ulasku u EU, ali iz potpuno drukčijeg rakursa i koja ukazuje na niz problematičnih aspekata s kojima se ovaj savez trenutačno suočava. Argumenti, analize i uvidi na kojima počiva euroskepticizam lijeve političke opcije, predstavljaju kontrapunkt ispražnjenom mjestu u diskurzu oficijelne eurofilske politike, kako vladajuće, tako i opozicijske. Radi se o kritici ideološke esencije na kojoj Europska Unija danas počiva, a njega definira kapitalizam u svojoj najlošijoj neoliberalnoj inačici, kao i upozoravanjima na sve pogubne društvene učinke do kojih nas je taj sustav doveo tokom proteklih godina i desetljeća. Lijeva opcija smatra da
je politički i društveno neodgovorno govoriti o EU, a pritom prešučivati sve one ozbiljne i goruće probleme, bez detekcije njihovih uzroka, s kojima se ta ista zajednica danas suočava, od razloga za rub financijskog bankrota u nizu europskih država do sustavnog stvaranja mehanizama za dokidanja socijalnih i radnih prava.
Na nepostojanje prostora u medijima koji bi omogućilo artikulaciju negativnih stavova o EU, ali i nerazumijevanje samog spektra negativnih stavova o EU upozorava Čakardić: "Prije svega bi trebalo upozoriti na razliku između euroskepticizma i stavova koji se protive ulasku u EU. Kod euroskepticizma je posrijedi stanovita nivelacija i pacifikacija artikulacije otpora, stanoviti diskursni dril. Naime, skeptik u ovom slučaju sumnja ali se kreće linijom 'manjega zla': ulazak u EU ima niz nedostataka, ali bi za Hrvatsku ipak - iz ovih i onih razloga - bilo loše da se izolira i ne uključi u tu zajednicu. Mediji nisu uspjeli domisliti tu razliku, što je još naglašenije u slučaju poistovjećivanja desnice s euroskepticizmom, tj. točnije rečeno njih su označili kao protivnike ulaska u EU. Emisija Otvoreno, na primjer, isključivo poziva desničare kao sugovornike u raspravi protiv ulaska u EU što je ponovno taktički trik kodiranja kulturne ksenofobije ne bi li se javnost zaplašila stavovima o izolaciji, kulturno-rasističkim povezivanjem s Balkanom, gubitkom nacionalnoga identiteta, čime se podriva neumjesna nacionalna mitologija tipa 'sir i vrhnje' kao autentičnosti hrvatstva. Stavove o opasnostima o ulasku u EU koji bi išli iz smjera antikapitalističkih lijevo-radikalnih prijedloga Europe koja ne predstavlja reprodukciju klasnoga sustava, bipolaritet centra i periferije, jednolinijsku poziciju ECB-a i monetarno unificiranje različitih privreda u korist tehnokratske elite u Hrvatskim mainstream medijima nema".
Dražen Lalić s Fakulteta političkih znanosti ne dijeli ova stajališta, bilo da je riječ o prošloj i sadašnjoj vlasti, bilo da je riječ o medijima: "Smatram da je, gledano u cjelini, čitav proces informiranja građana o EU, koji je započeo još prije pet i pol godina, protekao dobro. Naravno da postoje primjedbe koje se odnose na paternalizirajuće spotove sa
ridikuloznim ulogama sretne obitelji. No, sve te primjedbe su manje važne od dobrih učinaka koje su proizvele. Unatoč nedozrelosti hrvatske demokracije koja je još uvijek nezadovoljavajuća, smatram da se vodila dobra rasprava, te da su akteri civilnog društva, kao što je GONG, pravovremeno reagirali i ukazali na nedostatke. Građani koji sutra izađu na referendum bit će dobro informirani, ukoliko su se željeli informirati. Priznajem da je moguće da sam subjektivan, pošto sam i sam sudjelovao u pregovorima, te sam proeuropski orijentiran".
EU IN FORUM_debata o EU 10.01.2012. from FADE IN on Vimeo.
Ravnopravno sudjelovanje eurofila i euroskeptika: Debata je održana 10. siječnja u organizaciji GONG-a. Moderatorica je bila Mirjana Rakić, a sudjelovali su povjesničar Tvrtko Jakovina i sociolog Petar Macu.
"Vjesnik" ne izlazi 35 dana, stečaj nitko ne pokreće. Zaposleni su već pet mjeseci bez plaće, a vlast ih prebacuje s jedne adrese na drugu
Javna rasprava o prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji počela je danas i traje do 1. lipnja
Maja Sever jutros je iz novina saznala da po povratku s bolovanja više neće voditi "Hrvatsku uživo"
Ministarstvo kulture dovršilo je Zakon o HRT-u, a riječ je petoj verziji zakona koja će se javno objaviti prije nego što bude usvojena na Vladi
Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije promijenio je svoj zaključak vezan uz izvješće o radu Upravnog vijeća Hine
Publiku je itekako zabavilo kada je Aleksandra Kolarić, stručnjakinja za političku komunikaciju iz "Deloittea", isticala greške u komunikaciji na primjeru hrvatskih političara
I Europska federacija novinara (EFJ), najveće novinarsko udruženje u Europi, izrazilo je zabrinutost zbog nedavnih događaja na HRT-u
dodaj komentar 15 komentara
Treba izaći i glasati protiv - čak ako većina bude za EU, što manja većina, to će kasnije biti lakše dovesti EU u pitanje.
Tipičan hrvatski kompleks manje vrijednosti.
http://www.republika.co.rs/516-519/20.html
Iz toga i ostalog prizilazi da nema velike razlike između za ili ne EU, tima više što će se to ponavljati dok ne bude za. Ali i da bi nešto, a to nešto i ako malo, bilo drukčije, novije i sa više mogućnosti ako se najprije glasa ne, pa možda nekoliko puta tako dok se konačno ne rješi sa da. Ono što je bitnije jest da ipak dolazi do bitnijih razlika nakon ulaska u EU.
Zašto nema velike razlike?
Iskustva smo i očiglednog znanja da je jugoslavenski staljnizam i sve ono što je sublimirao (kronološkim redom - holivudski i sanremo pop idiotizam, porno kulturu, nacionalizam, neoliberalizam ..) preraspodjelio manje više sve živo i mrtvo sebi a ostalo eliminirao, likvidirao i uklanjao do mjere da je manje više uništio bazu i sirovinu i došao do cilja gdje mu prijeti raspad
da je to radio odavno, i za ex SFRJ, u ortačkoj vezi sa svjetskim imperijama, uz sovjetski staljnizam i sa USA, evropskim imperijalizmom i modnim kurčenjima
te da su manje više svi monopoli prožeti tim imperijalnim ortaštvima, uključuju Agrokor sa EBRD i banke i telekomunikacije i nekrtenine i sve, u ovkiru čega partija i ostale staljinističke snage. koje sublimiraju sve izme i mdona sranja, traže zaštitu od svojih EU orataka a oini im to daju.
To se najbolje vidi po prosvjedima "lopovi, lopovi" na razna središta u rano proljeće 2011.g., nakon čega je nastao muk i najednom svepopća panična mobilizacija RH i EU lopova, stižu naglo svi, naglo i u tren od beskrajnih problema RH najdnom sve zadovoljava...
Neće puno promjeniti ni za ni ne EU u tome, ali ako od prve ide za poslije više nema nikakve mogućnosti uticaja redovnim putem i ortaci ničim ograničeno dogovaraju i samoupravljaju svime. No, i ta varijanta za od prve može biti bitna i ključna, kao jedna od više bitnih greški, ali ona koja preliva.
Ostale bitne greške su veće navedene, u prvom redu sve sebi a sve ostalo ne ostaviti da živi nego prekomjerna likvidacija, pa je greška i jedno i drugo do stupnja klopke. Nadalje, velika greška su formalno pripisivanje svega sebi, pri čemu su krupne i dalje tajne, kao banke, Adris ..., jer to od forme biva stvarno i sve više dokaz protiv i bumerang, predmet sve većim potraživanja a koja se se svi više mogu rješiti sve lakše obziroma da je nasljednika otetog i neplaćenog sve više a lopova i zločinaca sve manje.
U koliko pak netko ima bilo kakvog zanimanja ta taj odnos EU-RH, najbolje mu je nekoliko puta glasati ne jer onda time malo utiče na to što ga zanima.
Naoko na rubovima i izvan rubova toga se dešavaju bitnije stvari. Povijest se ne ponavlja ali se u raznim vremenima ponavljaju redovne i logične pojave. Tako sada baš u susjedstvu RU u EU (Mađarska, Slovenija, Italija ...) eskaliraju mminusi i EU sve više treba RH a RH elite zajdno sa EU sve više traže zarade u susjedstvu izvan EU uz izoliranje "Turaka" (muslimana). Ako ovako nastavi nova EU granica je brzo ona između Republike Srpske i Federacija BiH u porozni dio između RH i Federacije BiH. Po dugima iskustvima staljinisti i ostala samoproglašena elita a zapravo ološ će nastojati maksimizirati dobit od toga i vrlo brzo, kao slovenske elitne snage, biti lakši za savladati, a ostale snage će naravno proširiti suradnju sa "Turcima" (muslimanima) i biti više nego spremne za obračune.
Tako da bi opet moglo vrlo brzo doči i do reprize - EU okupatori i domaći izdajnici bježe glavom bez obzira a "rulja" ih više nego spremno tretira baš kao oni nju. Stabr ovaj put usložnjava činjenica da je tih samoprogalašenih staljninističkih i sublimirajućih snaga previše, da se automatizirano preobražavaju u sve i svašta i ništa te da "rulja" previše pristojna i pažljiva obzirom da se radi o najbližima.
Zaključak - svi oni kojima ne odgovara režim i sublimirajuče snage tog režima najbolje je da ih što više i tečnije uvuku što dublje u klopke, razvrstaju po ravilim zaštite okoliša i svim drugim te onda, posve spremno pod tretman. Tj. oko EU ih treba razvlačiti i uvlačiti, kao i oko svega drugog, uz navedeno navođenje, preusmjeravanje ... Staljinisti i sblimirajuće im modne snage su automatizirana mehanička stoka s kojom treba u prvom redu tehnički i fizički a tek pomalo i estetsko-erotski.
Sve bitne kampanje zadnjih 40 godina su bile pliće, jednostavnije, efikasnija manipulacija i što je ključno, sa bitno više likvidacije svega bitnog, živog i mrtvog, te sa manje mogućnosti dolaženja do elementtarnih podataka, informcija ...
Ni sada nema nikavih dostupnih podataka i informacija koliko je kada preraspodjeljeno imovine, koliko i šta eliminirano i likvidirano, ništa o svima i svemu što je sve napravilo i finaciralo, pa ni i o vodećim pojavama i kada su npr. evropski poznate i verificirane.
A to nije prošlost niti nešto nevažno i apstraktno i nije izvan odnosa EU-RH nego osnova sadašnjosti i budućnosti, pa i sudjelovanja RH u EU.
Tako da je glasanje za ili ne EU samo jedan od više uvodnih taktova za uvodne slike prije početka dugih velikih raznovrsnih živih programa i svečanosti o svemu živom i mrtvom.
Kako je ova propagadna kampanja ipak korak dalje i dublje i bolje u to?
Npr. i po ovome članku se dovoljno vidi šta je taj slak i šta su u njemu Vesna Pusić i ostale naj naj naj kapi. Konačno se vidi da je to manje više ništa, uzurpiranje svega i parazitiranje nad svim bez ičega, kako je to utvrdio i javno izrazi sociologi političar Stipe Šuvar početkom osamdesetih.
A da li je to ništa i materijlno ništa ili je nešto i šta je materijlnas istina toga? To ništa je po Šuvaru uzurpiralo večinu svega. Materijalna istina je da to nije Vesna Pusič kao ništa i odjeka toga, automatski indikator, nego da je to razmjerno mega imperijalna pojava, jugoslavenski staljinizam i izmi kojje sublimira razmjerno više nego sovjetsko-ruski i bitno više od kineskog, sve odavno prožeto sa svim idelogijajama i modama u stranom materijalnom operanju nad svim.
Dakle, nedvojbeno je da ta industrija muha na givna i sve radi ali i da EU i pogotovo Evropa nije samo to i nije za ili ne nego smo, htjeli ne htjeli, puno sustavnije i življe u svemu, pri čemu se sada konačno odvijaju uvodni taktovi za prava scenska događanja, u odnosu na koje je ovo do sada bilo priprema.
Jako sam zadovoljan kampanjama "lopovi, lopovi", EU, novom pravdom koja nadilazi Rojsa, nodsom izvrsmošću koja je prazno parazitsko smeće ... i što sada to i vrapci vide, pipaju i uzumaju pod tretman.
Jer, kada dalje krene to je i instiktivno apsolvirano te svečanosti mogu na bitnije začudne realizme i nove kreacije.
P.S. Lino Veljak je, izgleda, očekivao da će Vesna Pusić uz "samo" milijradu dvije i njega i sve preobraziti u novo mlado ekstra svjetlo i tko zna šta. I on i ona i razni je bilo i ostalo propuh, dok je razno drugo bilo i ostalo i dalje će biti nešto.
Znate što uopce znaci kampanja? Kampanja dolazi od francuske riječi campagne što znači vojni pohod, bitku. Kampanja je niz planiranih aktivnosti koji služe ostvarivanju određenog vojnog, političkog ili marketinškog cilja, a ovo što vidimo je zapravo čista propaganda (službena definicija - propaganda označava sustavni pokušaj oblikovanja percepcije i spoznaje te manipuliranja ponašanjem pojedinca, u svrhu generiranja reakcije koju propagandisti žele postići) bez trunke objektivnosti i dopuštanja drugoj strani za pravo glasa. Javne rasprave sa ravnopravno zastupljenim stavovima nema, netko očito skriva istinu i to je sasvim dovoljan razlog za NE EU.
Slažem se. A da samo znate koliko su nalagali u svezi obveznog prihvaćanja određenih EU direktiva, te koliko je stvari prešućeno, izmanipulirano i lažno prikazano...
a stvarnost je ta da eu-om danas vlada korporatokracija, da to nema veze s nikakvom demokracijom, da se prdsjednici vlada postavljaju iz brisela ignorirajući parlamente država, da mali čovjek tamo više nema nikakvog utjecaja , pa su zakoni ugl. u većini upereni upravo protiv malih proizvođača i osobnih sloboda građana , i da će mu u takvoj državi svaki dan bit sve gore.
Stvarnost je i ta da smo ulaskom u EU otvorili, baš kao i grčka, svoje granice za eu- robu i kapital, i da će nas on uništiti i ispljunuti, baš kao i sve ostale satelitske zemlje eu - grčku, italiju, španjolsku itd..,
prvo uništavajući jeftinim uvozom našu industriju (to se već desilo), potom preuzimajući banke i fin.sustav (to se već desilo), potom zadužujući državu osobnom i drž potrošnjom (to se već desilo) , a na sad na samom kraju je na redu uvođenje poreza na nekretnine koji će većinu građana prisiliti na prodaju djedovine i nekretnina u vlasništvu hrv. građana, i kompletno preuzimanje države i nekretnina i vlasništva natrag u ruke stranaca i crkve, baš kao u doba austrougarske..
Javnu osobu koja se drznula koristiti termin za Eu..ili, ili, nema alternatitog , Europa ili smrt- da prevedem...moraju moralno odgovarati. U javni prostor uvoditi metode ucjenjivanja...ma koliko ti ljudi bili lijevo obojani, riječiti..oni su se našli u dobrovoljnoj ulozi oficira u logorima u 2 svj.ratu. Nisu oni bili zapravo oni koji pručaju otpor Hdzu u Hrvatskoj, nego im nitko ništa nije mogao, jer prave gazde koji oni traže su samo oni sa debljim novčanicima, koji žive u većim gradovima koji su bili kroz našu kolektivnu podsvjest percipirani kao sjaj i raskoš..nasuprot bilo kojem gradu u Hrvatskoj. Ne uzrujavam se, nisam nikada bila ni za ni protiv bilo čega, jer mi je bilo jasno da uvijek ja ostajem ja, ali ipak koliko god vam može suludo zvučati....Hrvatska neće ući u Eu. Hvala Dragoj Božanskoj Energiji .
Cjelovita snimka razgovora između prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i zapovjednika Vukovara Mile Dedakovića Jastreba postavljena je na video servis Youtube.
Nepoznati korisnik koji je snimku postavio i koji se predstavlja nadimkom ytozu vidljivo je ljutit što je u Dnevniku HTV-a na pad Vukovara postavljena izrezana snimka.
Korisnik ytozu tvrdi, što snimka koju je objavio i potvrđuje, da su novinari HTV-a izrezali snimku razgovora tako da Tuđmana prikažu u što lošijem svjetlu.
http://dalje.com/hr-hrvatska/video--objavljeni-cjeloviti-razgovori-izmedju-tudjmana-i-jastreba/408377
Sada Linić, Čačić, bankari i razni naglo i prebrzo zaokreću za 180 stupnjeva, jer inače su kraj i havarija veoma blizu. Ide tako brzo da se nemojte iznenaditi ako za par dana Linić, Čačić, neki bankari i mafijaši odlučno i hrabro pozovu sve da glasom za NE izglasaju odgodu ulaska u EU, protiv lažne izvrsnosti i za sveopće zaokrete u suprotnom smjeru, od gazi sve živo i mrtvo ka sve živo i mrtvo je dragocijeno i bitno za sveopće okretanje, obrtanje i poslovanje. Jer naprosto više nemaju alternative (izbora).
Kukuriku koalicija, kao i HDZ, kao i sve, ne samo da nikada nije imala niti pokuašaval svoj program, nego se je kao i sve držala onoga što kaže Čačić - program je uvijek isti, samo se razlikuju osbnosti i sposobnosti.
A taj program je dugo samoupravljanje i samoupravno tržište, sa što više svega i preraspodjele sebi uz sve više u sustavnije čišćenje svega ostalog.
Malo detaljnije o tome čitajte u prvoj svježoj recentnoj analize o tome uopće, o jugoslavenskom staljnizmu, njegovoj represiji i alternativama
http://www.republika.co.rs/516-519/20.html
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Linic-bankarima-najavio-teske-dane?articlesrclink=related
Nakon stoljeća gazi buldožer Linić, koji je do jučer automatski ponavljao "sve nelikvidno odmah likvidirati"
sada "Država je spremna odreći se dobrog dijela svojih potraživanja kako bi potaknula proizvodnju i gospodarski rast, a isto očekuje i od najvećih vjerovnika - banaka....".
To neće biti dovoljno, znaju i Linić i svi, morati će i varaćati i plaćati dobar dio otetorg, neplaćenog, na tome kamatarenog i reketarenog itd.
Ali za zaokret, brzi bijeg od havarije i početak je dovoljno.
http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=11950
Manje više svima pomoć oko stanova, naravno uz velike zarade svih njih.
Također za početak dovoljno ali će morati ići minimalno kao Rooswelt "svima stan, ppsao, plaća i dvoljno novaca i mogućnosti za život, školovanje i kulturu" ili čak i više, svim koa njima po našim kriterijima, gdje dodatno idu vikendice, vile, rezdiencije i razno.
http://www.vecernji.hr/vijesti/grcic-forum-privatizirat-cemo-sve-osim-voda-suma-hep-a-clanak-365362
Prodaje su znak bijega iz havarije a ne više kao dosad.
Uz oko 40 mlrd kuna mirovinski fondova, snažno pikiraju na 200 mlrd kuna građana na bankama, što lako ide i dobro svima, tim depozitarima koji su to pretežno popljačkali, od neplaćanja, kamatarenja itd., državi, bankama, osim EU snagama, koji bi to isto.
Osim zaokreta za 180 naglo raste nesklad među "naprednim" smjerovima i snagama i pretvara se u ponor i sukob. Isto i isto se račva u ulazi u sukob sa sobom.
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.