Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Papazjanija od izbora

Fotografija članka
Zbog zastarjelih pravila izabiranje glavnog ravnatelja HRT-a pretvorilo se u blokiranje bez kraja

Programsko vijeće HRT-a ni drugi put nije uspjelo izabrati glavnog ravnatelja HRT-a! Između 17 kandidata koji su stupili pred Vijeće za prvog natječaja, i njih 19 za drugog pokušaja, Vijeće nije našlo nijednog vrijednog osam ruku u zraku koliko ih je nužno da se nekog izabere. Vijeće se, štoviše i matematički podijelilo na dvije jednakobrojne grupacije koje se, dojam je, nikada neće naći tamo gdje je kompromis, makar ga deklarativno obje zazivale. Taman da se prije svega postavi pitanje opravdanosti daljnjeg postojanja ovakovog Vijeća.

Damir Grubiša uvjeren je kako Vijeće nikada neće izabrati nikoga ukoliko Vijeće ne promijeni svoja deset godina stara interna pravila provedbe postupka izbora. No, prije svega ističe potrebu da Hrvatski sabor konačno imenuje 11. člana Vijeća - jer i ta nova pravila moraju biti izglasana većinom u vijeću, a ako predvidimo da je polovica članova Vijeća protiv novih pravila i opet ćemo imati blokadu. Blokade će biti uvijek, ukoliko je jedna strana uporno želi, upozorava Grubiša.

Stoga se kani založiti za sustav po kojem bi se, pojednostavljeno rečeno, uvođenjom žirijskog načina ocjenjivanja izdvojilo pet finalista, pa onda o njima glasovalo sve dok ne ostanu dvojica u finalu.

"Ako se finalisti blokiraju kao što se dogodilo jučer, onda bi se išlo na trećega pa bi se za njega glasovalo. Ako ne prođe ni on, onda na četvrtog, a ako treba i na petog od pet finalista. Ni to naravno ne daje garanciju da će netko biti izabran, ali se za tri, četiri puta povećava vjerojatnost da ćemo uspjeti s trećim osobama, s onima koji nisu favoriti ni jedne ni druge skupine u Vijeću. Uostalom, to je svjetska praksa, i glavni tajnik UN-a Ban ki Moon je bio tek treća ili četvrta opcija, a ni šef Europske komisije Baroso nije bio prvi izbor. Sve su to ljudi kompromisa", kazuje Grubiša.

Ako ni od toliko ljudi ne možemo doći do konsenzus, onda bolje da nas nema, mišljena je Grubiša. Moralni je čin da tada svi podnesemo ostavku, ali i da Sabor povuče konzekvence - poručuje Grubiša.

"Kompromis je majka svake demokratske politike i ako smo demokratično društvo, kompromis mora funkcionirati. Upravo će se kroz ovaj izbor testirati jesmo li ili nismo demokartsko društvo. Stoga bi bilo važno da premijerka Jadranka Kosor pošalje i javnu poruku, javni poziv na kompromis onima koji za to nisu, baš kao i javnu poruku da se izabere 11. član vijeća",  ističe Grubiša.

Sve će uvelike ovisiti od one polovice Vijeća koja je, na zatvorenom dijelu sjednice, odbila prijedlog da svaki član Vijeća predloži tri svoja kandidata za glavnog ravnatelja ne bi li se iznašao kompromis, već je do kraja inzistirala na Josipu Popovcu.

Teoretski, u pravilima se može mijenjati sve osim formalnih kriterija koje moraju zadovoljavati kandidati te dvotrećinske većine. No, u Vijeću očito zaboravljaju da im o glavi, ukoliko i opet ne izaberu nikog, osim Sabora može raditi i ravnateljstvo pa i privremeno. Naime, Ravnateljstvo je to koje može put Sabora uputiti zahtjev da se raspusti tijelo koje u šest mjeseci nije uspjelo izabrati ravnatelja. Tako bi v.d. glavnog ravnatelja Josip Popovac kojeg Vijeće nije izabralo, teoretski mogao kumovati raspuštanju Vijeća čime bi ova zakonska, moralna i svaka druga papazjanija dosegla svoj krajnji apsurd.

Kada će plaća? 

Većinu na prisavskim hodnicima posve je zbunilo što je, navodno i Dragan Crnogorac dao glas Popovcu, a ne Dušku Radiću. Priklanjanje Crnogorca tzv. desnoj opciji u Vijeću nema što drugo biti, smatra se, nego kakvo vraćanje dugova na državnoj koalicijskoj razini. Mnogi su mišljenja da će nakon što su 'potrošili' savjetnika ravnatelja HRT-a Damira Novinića, a onda i Josipa Popovca struja okupljena oko Siniše Grgića u vatru baciti trećeg iz trolista Mislava Stipića v.d. ravnatelja HTV-a. A za to vrijeme na HRT-u neizvjesnost, prije svega hoće li plaća stići na vrijeme pa makar i uz novi kratkoročni kredit.

Prijavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

24.05.

Nitko ne želi preuzeti odgovornost

"Vjesnik" ne izlazi 35 dana, stečaj nitko ne pokreće. Zaposleni su već pet mjeseci bez plaće, a vlast ih prebacuje s jedne adrese na drugu

18.05.

Počela javna rasprava o Zakonu o HRT-u

Javna rasprava o prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji počela je danas i traje do 1. lipnja

18.05.

Smijenili Maju Sever!

Maja Sever jutros je iz novina saznala da po povratku s bolovanja više neće voditi "Hrvatsku uživo"

11.05.

Što donosi novi Zakon o HRT-u

Ministarstvo kulture dovršilo je Zakon o HRT-u, a riječ je petoj verziji zakona koja će se javno objaviti prije nego što bude usvojena na Vladi

11.05.

Sabor spašava ravnateljicu Hine

Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije promijenio je svoj zaključak vezan uz izvješće o radu Upravnog vijeća Hine

09.05.

"Mediji na drukčiji način"

Publiku je itekako zabavilo kada je Aleksandra Kolarić, stručnjakinja za političku komunikaciju iz "Deloittea", isticala greške u komunikaciji na primjeru hrvatskih političara

09.05.

Prestanite zastrašivati novinare

I Europska federacija novinara (EFJ), najveće novinarsko udruženje u Europi, izrazilo je zabrinutost zbog nedavnih događaja na HRT-u