Otvoren poziv premijeru Ivi Sanaderu da najmanje jednom mjesečno organizira konferencije za novinare s mogućnošću postavljanja pitanja i poziv ministru pravosuđa Ivanu Šimonoviću da preispita rad predsjednika Upravnog suda Ivice Kujundžića vezan za presude po tužbama nepoštivanja Zakona o pravu na pristup informacijama, samo su neki od zaključaka proizišlih sinoć na tribini Pravo novinara na informaciju koju su organizirali Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Hrvatsko novinarsko društvo u okviru istoimenog projekta.

Iz rasprave u kojoj su osim novinara sudjelovali Josip Kragar i Đorđe Gardšević, profesor i asistent na Pravnom fakultetu u Zagrebu, te predstavnici nevladinih organizacija Gong i Partnerstvo za društveni razvoj proizišla je i inicijativa o osnivanju grupe za pritisak tog dijela nevladinog sektora koji se već pet godina intenzivno i bavi problemima uskrate informacija od strane tijela javne vlasti. Grupa za pritisak će od sada premijera Ivu Sanadera podsjećati na pravo javnosti na informacije, koje, posebice one od izuzetnog javnog interesa, njegova Vlada i redom svi ministri uporno uskraćuju. Hrvatski premijer jedan je od rijetkih europskih političara koji konferencije za novinare saziva isključivo u izvanrednim okolnostima (promjene ministara izazvane serijom ubojstava) i ne dopušta postavljanje novinarskih pitanja, čime otvoreno uskraćuje svaku mogućnost za propitivanje rada Vlade. Istodobno daje obrazac istog ponašanja svojim ministrima, te nedvosmisleno poručuje kako političke volje za uspostavu otvorene vlasti tu nema.

Novinare na podizanje tužbi protiv dužnosnika i državnih službenika koji su se oglušili dati traženu informaciju demotivira dugotrajnost i kompliciranost postupka na Upravnom sudu, naglasio je Ivica Grčar, jedan od rijetkih novinara koji je zbog uskrate informacija tužio (ministra Šukera), te dobio dvije presude, ali osuđeni ministar sankcije još uvijek ne trpi. Zbog sumnje da od strane predsjednika Upravnog suda Ivice Kujundžića u posljednje vrijeme postoji opstrukcija sudaca koji su do sada pozitivno razmatrali tužbe zbog uskrate informacija, od ministra Šimonovića se traži da preispita rad predsjednika Upravnog suda na okolnosti tih sumnji.

I sinoć se kroz raspravu o stupnju otvorenosti vlasti, koja se među ostalim i testira poštivanjem Zakona o pravu na pristup informacijama, otvorilo pitanje potrebe ustanovljavanja pravobraniteljstva za informacije. Bez političke volje, podvukao je i Josip Kregar, značajnijih pomaka neće biti, te ilustracije radi dao najsvježiji primjer prvih poteza novog američkog predsjednika Baracka Ombame, koji je svojim povjerenicima za informacije naložio nužnost transparentnosti prema javnosti, odnosno, zadužio da posebice svakodnevno javnost informiraju o trošenju proračunskog novca. Đorđe Gardašević pridodao je važnost drugog Obaminog poteza nakon preuzimanja vlasi, a to je mijenjanje Zakona o tajnosti podataka. Gardašević je kroz nekolicinu primjera sudskih procesa koji se vode na Sudu za ljudska prava na Strasbourgu ilustrirao važnost ustrajanja građana na poštivanju Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je, u konkretnim primjerima, uskrata takvih informacija tužiteljima narušila njihova prava na život.

Na tribini, prvoj u nizu koji će biti organiziran ove godine u sklopu projekta Pravo novinara na informaciju, nizana su i neka od pitanja na koja tijela javne vlasti izbjegavaju dati odgovore i informacije. I ovom se prilikom novinari pozivaju da se jave Centru za pravnu pomoć sa svim poteškoćama, pitanjima na koja ne dobivaju odgovore, dvojbama koje imaju vezano za dobivene odgovore ili primjenu zakona, i to na adresu pravonainformaciju@gmail.com.

Zagreb, 29. siječnja 2009.

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Hrvatsko novinarsko društvo