Ured za udruge je početkom listopada odaslao u javnost dosad najvidljiviji znak vlastite decigeljizacije, u vidu pokretanja nove web stranice kojom javnost obavještava o vlastitu radu i o zbivanjima relevantnim za menadžment civilnog društva. O decigeljizaciji se radi zato što je taj Ured, u doba bivše predstojnice Jadranke Cigelj, bio sinonim za zatvorenost, nepovjerenje spram javnosti i civilnog društva, i općenito za netransparentnost, dakle za karakteristke koje je HDZ bez zadrške manifestirao devedeseth godina.

Nesumnjiv trud

Na novom portalu vidi se nesumnjiv trud Ureda da promjeni vlastitu ulogu, i da udrugama i široj javnosti pruži korisne i javno relevantne informacije o stanju među udrugama i o vlastitom radu. Građani koji se tek bave mišlju da osnuju udrugu na portalu mogu dobiti pregledne upute o osnivanju i vođenju takvih organizacija. Menadžeri udruga imaju na raspolaganju popis aktualnih i netom zaključenih natječaja domaćih i inozemnih donatora, i to pregledniji od nekih koji se mogu naći na sajtovima domaćih zaklada i visokoinstitucionaliziranih domaćih nevladnih organizacija specijaliziranih za podršku civilnom društvu. Na stranici se također mogu naći i dokumenti važni za rad udruga, i različite domaće i inozemne publikacije važne za položaj i razvoj civilnog društva.

Na stranici su predstavljeni i zaposleni u Uredu, na čelu sa predstojnikom Igorom Vidačkom. Uz njihovo je ime pouđena i e-mail adresa, što bi trebalo značiti da su svi, od prve osobe ureda pa naniže, spremni na davanje promtnih odgovora javnosti na postavljena pitanja. Ukoliko takva internetska prepiska bude zaista profunkcionirala, standardi komunikacije između organa javne vlasti i građana podići će se do neslućenih visina u odnosu na dosadašnje; usporedbe radi, na stranicama neki drugih, tematski sličnih institucija ne može se naći e-mail adresa niti jedne članice ili člana upravnog odbora, upraviteljice/upravitelja niti članica/članova stručnih timova.



Pored tih tehničkih detalja, javnost bi na novom portalu Ureda posebno mogle razveseliti dvije stvari. Jedna je što se na njemu daleko bolje no dosad prezentira rad Savjeta za civilno društvo, 23-članog tijela u kojem se nalazi i deset predstavnika samih udruga. Savjet ima ovlasti, između ostaloga, da se redovito očituje Vladi u vezi propisa koji se odnose na civilno društvo. Udruge bi se posredstvom njega trebale boriti za popravljanje vlastita položaja. Kako se razvoj i jačanje civilnog društva uobičajeno smatra lakmus-papirom za provjeru stanja demokracije, jasno je da rad Savjeta ima izrazitu političku dimenziju. Njegove članice i članovi također su ukratko predstavljeni na sajtu Ureda, uz ponuđene osobne e-mail adrese.

Posebna poslastica na novoj stranici Ureda pregled je odobrenih financijskih potpora udrugama u zadnjih nekoliko godina. S vremena na vrijeme novine nas skandalizraju podacima o tome koliko pojedine udruge primaju financijskih sredstava iz državnog budžeta ili od stranih donatora. Ured zasad nudi podatke samo o domaćim institucionalnim izvorima, i to od strane središnjih institcija, ne uključujući pritom donacije iz lokalnih izvora. Tako, danas na njegovu sajtu možemo pronaći službeni podatak da su, među poznatijim udrugama koje smo nasumce odabrali, glavni dobitnici iz državnog proračuna u prošloj godini bili:

• Udruga hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata -1.040.000 kuna;




• Srpski demokratski forum - 1.039.200,00 kuna;

Srednji dobitnici koje smo nasumično odabrali su bili:

• Multimedijalni institut – 648.000 kuna;
• CESI - 560.000 kuna;
• Zamirnet – 501.000 kuna;
• Udruženje za razvoj kulture (koje drži zagrebački klub Močvaru) – 467.000 kuna;
• Zelena akcija – 447.000 kuna;
• B.a.b.e – 436.000 kuna;
• Plavi telefon – 424.000 kuna;
• Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek – 422.000 kuna
• GONG - 420.000 kuna;
• HHO - 420.000,00 kuna;
• Zajednica udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata - 353.500 kuna;
• Udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja – 325.000 kuna;

Mali dobitnici koje smo nasumično odabrali su bili:

• Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga – 124.800 kuna;
• Udruga za nezavisnu medijsku kulturu (čija je jedina zasluga za narod objavljivanje portala koji upravo čitate) – 89.500 kuna;
• Documenta, centar za suočavanje s prošlošću – 80.000 kuna;

Marginalni dobitnici koje smo nasumično odabrali:

• Savez amaterskih puhačkih orkestara Slavonije i Baranje – 10.000 kuna, itd, itsl.

Bilo bi dobro kad bi objavljivanje tih i takvih podataka poslužilo da prihodi udruga sami po sebi više ne budu intrigantna tema; jer pravo su pitanja od javnog interesa, naime, za kakve su aktivnosti programe pojedine organizacije od države dobile novce, i kako ih troše. Odgovor na ta pitanae trebao bi ovisiti o odgovorima na niz drugih: Donira li država sredstva za suvisle ili za nesuvisle projekte? Nadzire li zaista, ili samo formalno, njihovo trošenje? Kakvi su stvarni rezultati projekata u koje se ulažu novci iz javnih izvora? Dobijaju li financijska sredstva od države i danas, kao i devedesetih godina, udruge koje su javno širile govor mržnje, a početkom 2000-tih štitile ratne zočince i pozivale na nasilnu promjenu vlasti? U vezi ovoga zadnjega, nije na odmet pripomenuti da je Zvonko Milas, predsjedinik UHBDDR-a koju smo na gornjoj listi istaknuli kao jednu od najvećih dobitnica na državnim natječajima u 2006. godini, još u 2005. osporavao Haaškom sudu osnovu za suđenje Gotovini i Norcu, i njihovo podvrgavanje istom tretmanu sa pravim zločincima, Šljivančaninom i Miloševićem.

Ulaže li država novac za razvoj onakvog civilnog društva kakvo će zastupati i promovirati najviše vrijednosti ustavnog poretka, koje su kao takve zapisane u Ustavu Hrvatske? To bi trebalo biti pitanje svih pitanja Ureda za udruge, Savjeta za civilno društvo, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i ostalih državnih institucija koje se bave tom problematkom. Da podsjetimo, ustavne vrijednosti su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav. A pokretanje novoga sajta Ureda za udruge moglo bi biti dobar korak u razbistravanju i dalje dosta mutnih prilika u sferi odnosa države i građanskih udruga.

Tagovi: Ured za udruge