Premda je izrada novog Zakona o HRT-u praktički tek počela i to daleko od očiju javnosti, sudeći prema uvidu u prvi radni nacrt što ga je izradila radna skupina pod patronatom Ministarstva kulture, očita je intencija države novim zakonom pod kontrolu staviti poslovanje javne radio televizije. Naime, nacrtom se predviđa uvođenje Nadzornog odbora HRT-a koji bi osiguravao upravljanje sredstvima za rad HRT-a s pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno nadzirao poslovanje i zakonitost rada HRT-a, te provedbu odredaba Zakona o HRT-u koje se odnose na način korištenja sredstava pristojbe i drugih prihoda.

Nadzorni odbor HRT-a može tako među ostalim pregledati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju HRT-a, blagajnu, vrijednosne papire. No, Nadzorni odbor preuzima i neke ovlasti koje su do sada imala neka druga tijela primjerice Programsko vijeće HRT-a, pa tako donosi i Statut HRT-a kojeg potvrđuje Sabor, baš kao što pokreće postupak razrješenja glavnog ravnatelja HRT-a kada utvrdi da su za to ispunjeni uvjeti. Ono što ponajviše bode oči je ipak način na koji bi se imenovali članovi Nadzornog odbora HRT-a. Prijedlog je da Nadzorni odbor HRT-a ima pet članova od kojih predsjednika i tri člana po prethodno obavljenom javnom natječaju na prijedlog Vlade imenuje i razrješava Sabor, a jedan član je predstavnik radničkog vijeća HRT-a. Članovi Nadzornog odbora HRT-a imenuju se na razdoblje od četiri godine. Tri člana moraju imati najmanje po deset godina radnog iskustva iz područja financijskog poslovanja, a jedan najmanje deset godina radnog iskustva iz područja djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije ili radija.

Ovako zamišljen Nadzorni odbor po svemu nalikuje Upravnom vijeću kakvog trenutno primjerice ima HINA, pa je očito da bi izbor članstva Nadzornog odbora bio pod izravnim utjecajem Vlade i vladajuće parlamentrane većine. Biti će stoga zanimljivo vidjeti kako ovu odredbu zakonodavac misli braniti, pogotovo bude li traženja da se iznađe neki drugi način odabira, recimo kakvim konsenzusom parlamentarnih stranaka. Zgodno je podsjetiti kako je ideju o uvođenju Nadzornog odbora prvi javno spomenuo bivši premijer Ivo Sanader, da bi je u Programskom vijeću HRT-a žestoko branili poduzetnici Đuro Popijač i Siniša Grgić. A ono što je očito jest da će ovlasti Nadzornog odbora uvelike ulogu glavnog ravnatelja svesti na epizodnu. Glavnom ravnatelju ostaje veliki dio odgovornosti, a sve njegove prijepore pa primjerice i one s Programskim vijećem HRT-a u konačnici presuđuje Nadzorni odbor.

Novi Zakon predviđa i novi ustroj HRT-a: Program HRT-a, Proizvodnja HRT-a, Tehnologija HRT-a i Financije HRT-a. Ubuduće bi Hrvatski radio i Hrvatska televizija imali i zajedničkog direktora programa, a i glavni urednik Informativnog programa bio bi jedan i za televiziju i za radio. Prema jedinima ide se u nužno restrukturiranje HRT-a tim više što je integrirana redakcija budućnost svakog javnog servisa, no prema drugima to nije ništa drugo nego uvod u drastično kresanje broja zaposlenih.

Na proljeće i reguliranje promidžbenog programa?

Premda se očekivalo, nacrtom se za sada nije diralo u trajanje promidžbenih poruka. One i dalje u svakom svakom programu HRT-a ne smiju biti dulje od devet minuta u jednom satu programa. Komercijalne televizije međutim i dalje traže da se to vrijeme svede na tri minute, pa se očekuje da će se u konačnici, odnosno na proljeće uz konačno donošenje novog zakona, svi naći negdje na pola puta.