Vladimir Cvijanović 21.08.2014.

Kuda idu strateške investicije (ili: država protiv države)

Vladimir Cvijanović U prethodne dvije godine prešli smo put od pompoznih najava o tustim milijardama koje samo što se nisu slile u Hrvatsku, do najava koje slušamo ovih dana da se neke stvari u Zakonu o strateškim investicijama moraju mijenjati jer iz te lovaške pipe ništa ne curi.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

Z MAGAZIN I DALJE 'U ILEGALI'

Fotografija članka
Regionalno izdanje svjetski uglednog časopisa u Hrvatskoj se može nabaviti samo u nekolicini alternativnih knjižara jer ga Tisak, navodno zbog tržišne nepodobnosti, odbija distribuirati. Preostaje nam tek da nagađamo u čemu se sastoji Z-magazinova nepodobnost: u subverzivnosti sadržaja, činjenici da se tiska na srpskom jeziku, niskoj nakladi - ili u kombinaciji jednog, drugog, trećeg i još koječega.
Sredinom 2007. godine Pokret za slobodu iz Srbije pokrenuo je balkansko izdanje Z magazina. Originalno izdanje ovoga časopisa nastalo je sada već davne 1987. godine u SAD-u. Pokrenuli su ga angažirani intelektualaci, aktivist i pisac Michael Albert, te spisateljica, glumica i radikalna feministkinja Lidya Sargent. Svoje radove u njemu su objavljivali neki od najznačajnijih svjetskih autora, među kojima Noam Chomsky i Naomi Klein. Za razliku od tiskovina sličnog slobodarskog sadržaja koje se najčešće distribuiraju alternativnim kanalima, građani Srbije svaka tri mjeseca mogu kupiti balkansko izdanje Z magazina na svojim kioscima. U proboju na hrvatsko tržište izdavači nisu bili takve sreće, jer Tisak d.d. odbio ga je distribuirati.

U Srbiji nismo imali većih problema da nađemo distributera za magazin, ako izuzmemo dosadne birokratske formalnosti, dok nam je hrvatski Tisak odbio distribuciju uz obrazloženje da časopis nije 'tržišno podoban', rekao nam je Milenko Srećković, jedan od urednika časopisa.

Zašto Tisak šuti?

Prema Srećkovićevim riječima, uredništvo Z magazina u to vrijeme imalo je informaciju da samo Tisak distribuira tiskovine iz Srbije u Hrvatsku.

To se, izgleda, sada promijenilo, pa postoje dva distributera, no nakon što nas je Tisak odbio, počeli smo se oslanjati na mrežu infoshopova koja se na područjima bivše Jugoslavije sve više razvija, tako da nismo ni kontaktirali druge distributere.

Uprava Tiska danima nam je bila nedostupna za komentare o ovom slučaju. Iako bi se na prvi pogled učinilo kako Tisak d.d. ovakvom odlukom krši hrvatski Zakon o medijima u kojem jasno stoji kako su distributeri tiska obvezni utvrditi i objaviti na uobičajeni način Opće uvjete za distribuciju tiska te ne smiju odbiti preuzimanje u distribuciju tiska drugog nakladnika koji to zatraži i izjavi da prihvaća objavljene Opće uvjete, u Općim uvjetima distribucije i prodaje tiska već u prvom članku stoji kako se ti uvjeti ne odnose se na Nakladnike inozemnih tiskovina. No prema kojim to kriterijima uprava Tiska odlučuje hoće li distribuirati neke inozemne tiskovine, i dalje ostaje nepoznato.



Nije nam poznato prema kojem zakonu ili internim pravilima kuće je odbijena distribucija. Kontakt osobe iz 'Tiska' rekle su nam da o tome razgovaramo sa centralom od koje smo zatražili pismeno obrazloženje i potvrdu da su nas odbili, ali nismo nikada dobili nikakav povratni odgovor, dodao je Srećković.

Iako se tiskovine sličnog sadržaja rijetko ili gotovo nikad ne viđaju na prodajnim mjestima kao što su kiosci, članovi Pokreta za slobodu odlučili su se za takav način distribucije budući jer im je stalo do što šire promocije ideja koje zastupaju. Naklada prvog broja bila je tisuću primjeraka, a zatim je iz broja u broj rasla, tako da sada iznosi oko dvije tisuće.

Svi Z-ovi ljudi

Ovdašnji Z magazin sastoji se od prevedenih tekstova iz originalnog globalnog primjerka te od tekstova autora sa ovih prostora koji se bave balkanskim temama. Tako neki od prošlih brojeva sadrže intervjue sa Marijom Simović, aktivistkinjom Švedskog komiteta, organizacije koja se bori za prava izbjeglica s prostora bivše Jugoslavije na azil u Švedskoj, Tariqom Alijem, pakistanskim piscem i filmskim režiserom koji raspada Jugoslavije naziva tragedijom, Michaelom Albertom, predavačem, piscem i jednim od urednika originalnog Z magazina o primjenjivosti participativne ekonomije na Balkanu, te tekst Michaela Barkera o kontroliranju revolucije u Istočnoj Europi. Velik dio tekstova samih urednika časopisa Ivana Zlatića, tajnika Savjeta za borbu protiv korupcije u Srbiji, Marije Radišić, diplomirane arhitektice iz Srbije te Vladislava Bailovića i Milenka Srećkovića, apsolvenata Svjetske književnosti na Univerzitetu u Beogradu, posvećeni su pravima izbjeglica i studenata te sindikalnim borbama na prostorima bivše Jugoslavije. Magazin donosi opširna izvješća o borbi radnika tvornica iz Zrenjana, nekadašnje velike industrijske zone. Osim njih, autori tekstova i stalni suradnici su i Nemanja Džuverović, asistent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, Marko Strpić, hrvatski aktivist, prevoditelj i osnivač izdavačke kuće Što čitaš?, Žiga Vodovnik, mladi profesor na odjeljenju društvenih znanosti Univerziteta u Ljubljani i Andrej Grubačić, mladi profesor na fakultetu u San Franciscu. Veliku podršku imaju i u inozemstvu, od ljudi porijeklom iz balkanskih zemalja koji su okupljeni pod imenom Global Balkans. Prvi broj domaće verzije Z magazina financirali su organizirani radnici s malo većim primanjima, a kasnije su tu ulogu preuzele donacije čitatelja magazina. Američka redakcija im je nakon početne sumnje prouzročene neuspjehom španjolskog izdanja Z magazina također obećala stalan priljev određene financijske pomoći.



Uredništvo svoj alternativan medij strogo odjeljuje od medijskih sadržaja kojima smo svakodnevno okruženi. Mediji su postali roba na tržištu koja pokušava da opstane dodvoravanjem čitatelju preko ’magazinskih čari’ kao što su nage žene, kolor fotografije, tabloidne vijesti, ekskluzivni intervjui… 'Z magazin' se ne namjerava natjecati sa industrijom manipulacije, već nalazi put do čitatelja na razne načine, najčešće putem preporuke čitatelja koji su se već sreli sa njim, kaže Srećković.

Pokret za slobodu

Urednici domaće verzije Z magazina kao i neki članovi njihove redakcije, aktivisti su organizacije Pokret za slobodu (Freedom Fight) koja je u Srbiji nastala nedugo nakon pada Slobodana Miloševića, okupljanjem ljudi koji su bili angažirani u pojedinačnim borbama - neki za radnička, drugi za izbjeglička, ili studentska prava.

Nova, ’demokratska’ vlast je također nastavila voditi društvo u smjeru koji ogroman sloj stanovništva ostavlja bez osnovnih sredstava za život i razvoj. Radnici ostaju bez posla i tvornica, o izbjeglicama i Romima se ne vodi računa, studentima se uvode sve veće školarine, dok istovremeno političari i nevladine organizacije uvjeravaju stanovništvo o neophodnosti žrtvovanja jednih da bi drugi dograbili dio kolača sa trpeze razvijenih zemalja, rekao nam je Srećković.

Dok je Z magazin iz nejasnih razloga nemoguće naći na hrvatskim kioscima, svi objavljeni primjerci nabavljivi su u nezavisnoj izdavačkoj kući Što čitaš? ili tokom Subverzija, večeri medijske gerile i poetskog terorizma koje se održavaju svakog ponedjeljka u 19 sati u net klubu MaMa, u Preradovićevoj 18 u Zagrebu, u Rijeci u infoshopu Škatula, a u Puli u infoshopu Mica-Maca.
Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar 24 komentara
  1. urke22.10.2008. 12:17
    Pokret izdaje i Glas studenata koji studenti u Zagrebu distribuiraju. http://freedomfight.net/glasstudenata.pdf
  2. urke22.10.2008. 12:22
    I Z magazin se tiska u Srbiji, ali ima i tekstove na hrvatskom (ne ''prevode'' se), kao i na slovenackom...
  3. BB22.10.2008. 14:09
    Kad bi preveli naslov "Z magazin" za hrvatsko podurcje u "U magazin" sa slikom Kralja Franje Tomislava koji pozdravlja s isukanom desnicom "za dom spremni" uz sliku pocasnog bleiburskog voda mozda mu ni prevod ne bi trebao
  4. perkan22.10.2008. 19:26
    nadajmo se da ce projekti Pokreta za slobodu doprineti da se na prostoru ex-Yu prevazidju ovakve cenzorske nebuloze i da cemo se kolektivno opametiti.
  5. bez zastoja22.10.2008. 19:32
    cirkulacija ne smije stati- svaka dobra knjiga, časopis, letak, link, dvd, .... iz ruke u ruku, salji dalje, kopiraj i fotokopiraj, to se zove LJUBAV
  6. perkan22.10.2008. 19:52
    da, pogotovo ono sto je s ljubavlju napravljeno i sto ukljucuje zajednicki rad i doprinos dobrih ljudi svih etnickih pripadnosti.
  7. sonja23.10.2008. 15:19
    zanimljivo...svaki pokušaj suradnje i povezivanja ex yu zemalja provodi se na srpskom jeziku. Nekima je dosta srpskog jezika za vjeke vjekova...bilo ga i+je i previše....tko hoće čitati, ionako će pronaći način.
  8. razar23.10.2008. 15:22
    bas me zanima bi li se casopis primjerice zagrebackih studenata i aktivista bez problema prodavao u Beogradu...zasto ne pokušate??
  9. prijatelj23.10.2008. 15:40
    Sonja, uzmi Z magazin u ruke i videces da se sastoji od tekstova i na srpskom, i na hrvatskom, i na slovenackom... Osim toga, nauka o jeziku smatra za srpski i hrvatski da se radi o istom jeziku, ali o dva razlicita dijalekta... i to je odlicno, jer isti jezik je sjajna prednost za balkanske aktiviste koji pokusavaju da povezu dobre ljude u borbi za pravednije drustvo, bez obzira na jak konzervativni otpor onih koji zele da ih razdvoje... jer su idioti...
  10. Kukulele23.10.2008. 15:52
    Slazem se, Sonjecka, u ime nekih kojima je dosta srpskog jezika za vijeke vjekova potrebno je sprijeciti slobodu javne rijeci, sobodu tiska i slobodu njegove distribucije u Hrvatskoj.
    Jebe mi se sto se prodaje u Beogradu. Zasto bi Beograd trebao biti mjera ljudskih sloboda u Zagrebu?
  11. Ivek23.10.2008. 16:54
    Ne razumijem zasto se u Hrvatskoj ne bi mogle kupiti novine tiskane na drugim jezicima? Cak su se u komunistickoj Jugi mogle kupiti novine na engleskom, njemackom ili francuskom. Ako se nekom svidja Z-mag, ali mu se ne svidja da je preveden na srpski, a ne na hrvatski - neka si ili kupi americko izdanje, na engleskom, ili sto ne zapocne hrvatsko izdanje? Iako sumnjam da bi osoba koja pravi slona od razlike izmedju mlijeka i mleka mogla uopce uzivati u sadrzaju clanaka Z-maga. Ne sumnjam, medjutim, da je trziste za Z-mag preveden u Beogradu razmjerno maleno i da se velikom distributeru, kao sto je Tisak, naprosto ne isplati njime se baviti.
    @razar: mislim da bi se casopis zagrebackih studenata i aktivista odlicno prodavao u Beogradu, no, takodjer samo na adekvatnim mjestima
    @sonja: buduci da su Srbi brojcano najveci od jugoslavenskih naroda i narodnosti, matematicki je logicno da se vecina pokusaja povezivanja i suradnje ex-yu naroda vodi na srpskom jeziku - ali povijesno nije tocno da ti pokusaji izviru iz Srbije ili iz Beograda - dapace cesce je obrnuto - zadnji pokusaj (UJDI) zacet je u Zagrebu 1988., a prije toga niti Josip Broz, niti Fran Supilo nisu bili Beogradjani, ako me pamcenje ne vara.
  12. krivi ljudi23.10.2008. 18:15
    rasprava skrenula u krivo, jer su ljudi krivog mozda i krivo mi je zbog toga

    tako podjeljeni u torove, mrzeci stado na proplanku do, (ali i sami sebe), bit ce jos dugo u nemilosti stocnih mafija, kapitalizma, samozvanih pastira.... niti trava niti vuna nisu njoihovo vlasnistvo, oderani su do kostiju :-((((((((((
  13. ja23.10.2008. 20:25
    citav casopis NIJE na srpsom jeziku. svaki tekst balkanskog autora je na njegovom materinjem jeziku. dakle, igrom slucaja je vecina autora i prevoditelja iz srbije pa je samim time i srpski jezik vie zastupljenu Z magazinu
  14. Yucca23.10.2008. 22:56
    Srpski? Hrvatski? Kojim jezikom se pise ovde? Ja sve razumem! koji sam ja poliglota, Covece .
    P.S. Razumem i bosanski i crnogorski.
  15. florofil24.10.2008. 00:29
    Iskreno, TOTALNO mi je svejedno kako se zove jezik na kojem je časopis, dok god ga razumijem i dok je sadržaj dobar. Jedva čekam da vidim Z, sad kad je Feral ugasnuo.
    Meni je za "vjeke vekova" dosta nacionalizma, rasizma i svih "izama". Kad god se nešto dobro pokrene, nađe se netko da se upita "zašto baš sad", "zašto je više na NJIHOVOM a manje na NAŠEM jeziku", "kome je to u interesu" itd.
    Ljudi moji, za zlo koje nas je snašlo nije kriv jezik, nego oni koji ga koriste kao povod za raspirivanje mržnje. Pokušajte to ne biti vi. Pokušajmo barem malo skrenuti pogled na ogledalo umjesto da samo kod "drugog" tražimo loše. Inače možemo bez problema pokrenuti novi rat.
  16. prijatelj 24.10.2008. 02:01
    Razar, Pokret za slobodu u Srbiji distribuira tekstove na hrvatskom... Stampa ih u Z magazinu, sto znaci da u Srbiji na kioscima imaju casopis sa tekstovima na hrvatskom... Da li su ikada ``prevodili`` tekst sa hrvatskog na srpski? Naravno da nisu... Nikada im ne bi ni palo na pamet da se pitaju da li treba objaviti tekst na hrvatskom ili ne... Naravno da bi ga objavili, i Z magazin ima veliki broj tekstova na hrvatskom.
  17. Isus_Superstar24.10.2008. 02:36
    Nacije su konstrukcija. Nek se nose i Srbi i Hrvati sa sve svojim jezicima. Zivelo bratstvo i jedinstvo! Ziveo Z magazin!
  18. Kenjo24.10.2008. 11:09
    Mislim da je u Hrvatskoj "opasnije" objaviti casopis u kojem se ravnopravno tretiraju sve ijekavicko/ekavicke jezicne varijante od casopisa koji bi bio samo na "srpskom". U uvjetima segregacije, pomijesanost je diverzija. Dominantna kultura u Hrvatskoj i dalje bi zeljela da se "ne razumijemo". Praksa koja dokazuje suprotno rusi temelje dominantne hrvatske kulture, pa tako i drzave koju ta kultura uzdize na pijedestal kao svojega zastitnika. Jer bez drzave, ta kultura bi bila kao govno na kisi. Uu, sto sam ovo lijepo rekao.
  19. KAJ? ŠTA? ČA? ŠTO?24.10.2008. 14:27
    kad je u pitanju znanje i informacija, osim materinjeg jezika, ulazi u obzir i npr. engleski, ili video zapis- koji nema jezika kao barijere, a kamoli ne jezik koji razumijemo i govorimo, koji je isti koliko god se trudili suludi jezikoslovci, politicari i neznalice da ga prikazu kao stranim jezikom

    ha ha- koji apsurd- ja ne razumijem sto znaci rec razumeti- kako li su ljudi nisko kad ih je moguce cak i u to uvjeriti (uveriti), da ne razumiju ni ono sto razumiju- ili pak nista ne razumiju

    ipak ovdje nije tema hrvatsko-bosansko-crnogorsko - srpski jedan te isti jezik- nego cenzura i nesloboda u RH
  20. Ivek24.10.2008. 16:38
    Ok, ostavimo se rasprave oko jezika. Oko Z-maga se vodi sadrzajna rasprava na ljevici ovdje u Americi i to bas na temu stavova u tekstovima objavljenima o balkanskoj povijesnoj vjetrometini. Konkretno se radi o tekstovima Edwarda Hermana i Noama Chomskog o Srebrenickom masakru. Chomski (kao i u situaciji oko Operacije Oluja) naginje podrsci Kostunicine verzije price o Srebrenici. Herman ide i dalje sugerirajuci da se masakr nije niti desio, ili da se desio sa privolom bosanskog vrha i zapada jer je pogodovao promjeni javnog mnijenja o ratu u Bosni. To je mnogo ozbiljniji prigovor Z-magu od one kako je preveden i predlazem citaocima i suradnicima Haltera da procitaju slijedece linkove, pa donesu svoje zakljucke.
    http://ww4report.com/node/1557
    http://ww4report.com/node/850
  21. Zlikovac24.10.2008. 18:12
    Urednik Costa Gavras? U tom broju 2 sudeći po naslovnici nema ništa što bi me iole zanimalo, pogotovo ne participaivna ekonomija. Nego zašto više nema Politikinog zabavnika na latinici? Deca, deca gubite tržište, da opet ima latinično izdanje, ja bi to kupovao svojim klincima i čitao skupa s njima.
  22. feniks24.10.2008. 18:43
    Sve ove diskusije su nažalost posljedica onoga što se desilo na području bivše Juge devedesetih godina.

    Velika večina ljudi ne poznaje prave uzroke tih nemilih događaja i tko je to u stvari programski oganizirao rat i financirao i lifrao oružje na to naše nekad zajedničko područje.

    SAD je još sedamdestih godina imao plan razaranja SFRJ nakon smrti druga Tita i to ima je ipak pošlo za rukom tek devedesetih godina.

    Ne samo da je uništen jedan veliki jedinstveni pokušaj ovoj planeti a to je samopravni socijalizam nego je pored toga s tim ratom razjarena mržnja među ljudima koji su u stvari braća.

    Iz te nove pozicije tog dvostrukog razaranja je sada još daleko teže obnoviti konstruktivne društvene odnose na ovim područjima. Svejedno je hvale vrijedan z-magazin koji okuplja ljude otvorenog uma i one koji žele dati svoj doprinos novoj kreativnoj budućnosti bez nasilja, ekspolatacije i mržnje.
  23. sdfkjsdkfj24.10.2008. 23:54
    Bravo, Kenjo, care!
  24. Kenjo11.11.2008. 23:40
    Valjalo bi poci od toga da se genocid u Srebrenici dogodio. Bolje receno, da su ga napravile srpske snage uz pasivno promatranje pripadnika snaga UN-a. Ne znam zasto Chomsky to ne kaze. Za razumjevanje odnosa Zapada prema ratu u Bosni dobro dodje citanje knjiga Tomaza Mastnaka - npr. Krscansvo in muslimani i Europa izmedju evolucije i eutanazije. Ukratko, Mastnak pokazuje da Zapadu ne bi bilo mrsko da muslimana u Bosni ponestane. U tu svrhu mogu posluziti cak i neki od onih Zapadnjaka koji su istocno od Srebrenice.
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

20.08.

Daleko od svake etičnosti

Hrvatsko novinarsko društvo zgroženo je time što je portal "Dalmacija news" objavio video snimku pogubljenja američkog novinara Jamesa Foleya

18.08.

Prvi radio u Europi koji će voditi osobe s invaliditetom

Između Agencije za elektroničke medije i Društva multiple skleroze Brodsko-posavske županije potpisan je ugovor o koncesiji za radio 92 FM

14.08.

Odlazi li Radio Varaždin u stečaj?

Radio Varaždin je prije desetak godina imao 24 zaposlena, a danas ih ima pet. Rade i dalje, iako nisu dobili plaću za posljednja četiri mjeseca

12.08.

Set novih medijskih zakona u Srbiji

Srbija upravo ulazi u pregovore o priključenju EU, a Bruxelles je uređivanje medijske scene postavio kao jedan od bitnih kriterija u tom procesu

28.07.

Totalna privatizacija srpskih medija

Krajnji rok za završetak privatizacije medija je srpanj 2015., pokazuju novi medijski zakoni u Srbiji, koji su naišli na kritike struke jer ih je država donijela bez sudjelovanja javnosti

23.07.

"Izmjene Kaznenog zakona i dalje štite moćnike"

"Hrvatsko novinarsko društvo" zahtijeva da Ministarstvo pravosuđa i Vlada potpuno brišu kazneno djelo sramoćenja iz prijedloga izmjena Kaznenog zakona

22.07.

Gaza i mediji: Brisanje sjećanja

Robert Fisk: U pitanju je način na koji vojska i vlada žele da vjerujemo što rade i u pitanju je – da citiram Amira Haasa – “praćenje centara moći”.

Info most
Info most
Dokukino
Superknjižara