Foto: Sergio RossiFoto: Sergio RossiNovi izvještaj Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) pokazuje da skoro sve mediteranske zemlje nisu uspjele izvršiti svoje globalno obećanje i učinkovito zaštititi 10 posto obalnih i morskih područja te zaustaviti neprekidan pad bioraznolikosti u regiji. Danas je samo 1,27 posto Sredozemnog mora djelotvorno zaštićeno, od čega se glavnina odnosi na njegov sjeverni dio.

WWF poziva vlade koje će se od 2. do 5. prosinca sastati u Napulju da razmotre znatno povećanje ulaganja u zaštitu i obnovu jedinstvenih morskih područja koja su pod stalnom prijetnjom prekomjernog iskorištavanja i klimatskih promjena."Premda se ukupna površina zaštićenih morskih područja u Hrvatskoj povećala za 9 posto, čime je dosegnuta ukupna površina teritorijalno zaštićenog mora na 15,7 posto, većina zaštićenih morskih područja i dalje je zaštićena samo na papiru, a to se mora hitno promijeniti", rekao je Patrik Krstinić

WWF-ova analiza pokazuje da su u zadnjem desetljeću skoro sve mediteranske zemlje podbacile u ispunjavanju zakonskih obveza uspostave adekvatne mreže morskih zaštićenih područja (MZP) do 2020. godine. Takva mreža znatno bi doprinijela obnavljanju prirodnog morskog kapitala koji u prosjeku iznosi 5,6 milijardi američkih dolara godišnje, dobivenih uglavnom od ribarstva, akvakulture i turizma.

"Kontinuirani nedostatak ulaganja i interesa zemalja za zaštitu bioraznolikosti ozbiljno narušava sposobnost našeg mora da ublaži učinke klimatskih promjena kao i održivost plave ekonomije. Zaštita bioraznolikosti mora postati prioritetom za sve mediteranske lidere i barem 30 posto Sredozemnog mora potrebno je efektivno zaštititi do 2030. godine", rekao je Giuseppe di Carlo, direktor WWF-ove mediteranske morske inicijative.

WWF-ova analiza naglašava kontinuirane neuspjehe većine mediteranskih zemalja u pomaku iz dogovora u stvarnu zaštitu morskih zaštićenih područja. Kao primjer možemo uzeti Hrvatsku, Italiju, Grčku, Sloveniju i Španjolsku koje su odredile brojna područja koja je potrebno zaštititi, ali provedene mjere su i dalje ograničene na vrlo mali broj istih ili nisu dostatne kako bi se zaštitila bioraznolikost.

Neke druge zemlje, poput Albanije, Alžira, Cipra, Izraela, Maroka, Kosova, Slovenije i Turske su ograničile svoje djelovanje na samo nekoliko Jedan vrlo mali dio mora koji iznosi neznatnih 0,03 posto je trenutno u potpunoj zaštiti od ljudskog djelovanja, što je vrlo poražavajućemalih morskih zaštićenih područja. Također, Egipat, Libanon, Libija, Sirija, Tunis i Monako nemaju nikakav plan upravljanja i monitoringa. Jedan vrlo mali dio mora koji iznosi neznatnih 0,03 posto je trenutno u potpunoj zaštiti od ljudskog djelovanja, što je vrlo poražavajuće.

"Premda se ukupna površina zaštićenih morskih područja u Hrvatskoj povećala za 9 posto, čime je dosegnuta ukupna površina teritorijalno zaštićenog mora na 15,7 posto, većina zaštićenih morskih područja i dalje je zaštićena samo na papiru, a to se mora hitno promijeniti", rekao je Patrik Krstinić iz morskog programa u WWF Adriji.

"Kako ne bi bilo sve tako crno, naša iskustva s terena pokazuju i napredak, naročito u odnosima između upravljača zaštićenih područja i lokalne zajednice, a najveći napredak uočljiv je u PP Telašćica. Suradnja s priobalnim zajednicama kao aktivnim nositeljima promjena presudna je za ostvarenje Globalne strategije za zaštitu bioraznolikosti", dodaje Krstinić.

Ključne riječi: more, bioraznolikost, zaštita okoliša
<
Vezane vijesti