policija.jpgMreža mladih Hrvatske upozorava na novi primjer zloupotrebe mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), koju u svojem najnovijem natječaju, objavljenom 24. kolovoza, čini MUP.

MMH poziva Vladu RH da razmisli o dugoročnim posljedicama za radnike koje se stvaraju ovakvom nekvalitetnom i neselektivnom politikom zapošljavanja, a koja MUP-u i drugim poslodavcima omogućava ovakvo postupanje. Broj korisnika SOR-a penje se u apsurd?

U samom pozivu MUP-a traži se čak 208 polaznika SOR-a! Sličan poziv je u svibnju objavila i Hrvatska radio televizija, kada su tražili 51 polaznika SOR-a. Ovakvi masovni javni pozivi za prijam osoba na SOR su izrazito zabrinjavajući.

Naime, velikim dijelom ovdje se radi o poslovima koji su se ranije obavljali u sklopu pripravništva, koje bi zaposlenima osiguralo ugovor o radu te primjereniju plaću. Osim toga, za neka radna mjesta, kao što je glazbenik u orkestru HRT-a, mladi sa završenom Glazbenom akademijom i više su nego kvalificirani bez dodatnog stručnog osposobljavanja. SOR se nažalost koristi kao mjera koja je predviđena za sve mlade, neovisno o njiZa neka radna mjesta, kao što je glazbenik u orkestru HRT-a, mladi sa završenom Glazbenom akademijom i više su nego kvalificirani bez dodatnog stručnog osposobljavanjahovim stvarnim potrebama i uzrocima njihove nezaposlenosti. Takav neselektivan pristup ne može dovesti do željenih rezultata.

Kako nema strukturirane evaluacije ishoda i kvalitete mjere, upitno je može li ona uistinu pomoći mladima. Stoga je nužno što prije započeti s vrednovanjem ishoda nakon izlaska iz mjere, što trenutno nedostaje, te krenuti s većim ulaganjima u one mjere koje zbilja dovode do zapošljavanja. SOR bi prvenstveno trebao služiti mladima da nakon obrazovanja nadoknade eventualne nedostatke u praktičnom znanju i iskustvu u struci. Zbog toga u tu mjeru treba uključivati mlade kod kojih je takav manjak vještina jasno detektiran kao prepreka zapošljavanju, a ne sve one čija je nezaposlenost rezultat trajno nepovoljne gospodarske situacije koja se direktno reflektira na tržište rada.

Budući da je zabrana zapošljavanja u javnim službama još uvijek na snazi, državne institucije su shvatile kako je jedini način rješavanja problema manjka vlastitih kapaciteta taj da neprestano angažiraju nove kandidata putem SOR-a, čime se zamjenjuje zapošljavanje putem ugovora o radu. Zabrinjavajuć je i podatak da je, od ukupnog broja mladih koji su prošli kroz SOR u javnom sektoru, tek nešto manje od 40% pronašlo posao unutar šest mjeseci od završetka SOR-a. Država tako indirektno umanjuje prava (mladih) osoba koje ulaze u javnu službu, u situaciji kad se ona sama nema hrabrosti suočiti s potrebom sveobuhvatne reforme javnog sektora.

Ako se ovakvi trendovi nastave – čemu se u perspektivi mogu nadati mladi koji izlaze na hrvatsko tržište rada, pitaju u Mreži mladih Hrvatske.