Ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš izvijestila je saborske zastupnike kako imamo neizgrađenog građevinskog područja za još 6,5 milijuna ljudi. Hrvatskoj građevinskog zemljišta ne manjka. Kako u tome grmu ne leži problem, u daljnjoj prenamjeni ne leži ni rješenje problema manjka radnih mjesta.

Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš iznijela je danas neke mračne tajne pred saborskim zastupnicima predstavljajući "Izvješće o stanju u prostoru RH od 2018. do 2012." Hrvatska ima neizgrađenog građevinskog područja za još 6,5 milijuna ljudi. Kako nas trenutno nema ni 4,5 milijuna, slabo se razmnožavamo, prosječan stanovnik ili stanovnica prošao je reproduktivnu dob, a strance u susjedstvu, kao što je pokazao "slučaj Dugave", baš i ne volimo, bar ne one siromašne, što znači ova brojka?

Da imamo daleko previše građevinskog područja ucrtanog u prostorne planove za naše potrebe, pa i za potrebe raznoraznih investicija, te da bi isto trebalo smanjivati, a ne dalje poticati njegovo širenje. Znači i da teze koje je, primjerice, Večernji list promovirao baš jučer, kako Hrvatska ima daleko previše zaštićenog područja, nemaju nikakvo utemeljenje u stvarnosti, već isključivo služe kao propaganda onih koji ista područja žele zabetonirati ili njima mešetariti unatoč tome što su im prostorni planovi već legalno otvorili daleko prevelike površine za izgradnju.

Zakon o strateškim investicijama koji, dakle, potiče daljnju prenamjenu poljoprivrednog i šumskog zemljišta, raskrinkava se kroz samo ovaj jedan podatak kao upravo ono što je. Omogućavanje maksimalne "monetizacije" prostora u interesu pojedinaca. Jer Hrvatskoj, ako svega i manjka, građevinskih zona u prostornim planovima, sigurno ne manjka. U tom grmu ne leži problem, pa niti rješenje manjka radnih mjesta u Hrvatskoj.

Negdje između javne rasprave i prvog čitanja u Saboru iz prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu cijena prenamjene poljoprivrednog zemljišta je drastično pala

Istodobno se donosi još jedan bitan zakon koji bi trebao sadržavati alate za smanjenje profita na prenamjeni zemljišta, čime bi žderačina prostora postala nešto manje atraktivna, Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Međutim, negdje između javne rasprave i prvog čitanja u Saboru, u prijedlogu Zakona cijena prenamjene poljoprivrednog zemljišta je drastično pala. Za poljoprivredno zemljište koje se nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana je obuhvaćeno granicama građevinskog područja, predviđeno je prvo plaćanje jednokratne naknade od pedeset posto tržišne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja, da bi u Sabor stigao prijedlog od 25 posto. Za osobito vrijedno obradivo ili vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište prva predviđena visina naknade određuje se u iznosu od osamdeset posto od tržišne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja. U Sabor je došla verzija s pedeset posto, upozorile su u svojim primjedbama udruge Zelena akcija i Brodsko ekološko društvo BED.

polj-zemljiste-114.jpg polj-zemljiste-114.jpg

Tako je i prvom prijedlogu i u onom koji je stigao u Sabor cijena prenamjene manja nego što je bila predviđena do svibnja 2011. godine kada je HDZ brzinskim izmjenama spustio visinu naknade za utvrđivanje promjene namjene sa pedeset posto na pet posto, odnosno sa sto posto na deset posto za osobito vrijedno i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište.

Za poljoprivredna zemljišta unutar granica građevinskog područja prijedlog Zakona predviđa neznatne naknade, od 2,5 do pet posto tržišne vrijednosti.

Nadalje, kod toliko popularnih golfersko nekretninskih projekta za površinu obuhvata golfa i dalje se ovim prijedlogom Zakona o poljoprivrednim zemljištima ne predviđa naplaćivanje prenamjene, iako je jasno da je pretvaranjem u golf igralište taj teren izgubio svoju poljoprivrednu funkciju.

Ekonomist Vladimir Cvijanović nazvao je na jučerašnjem okruglom stolu u Hrvatskom novinarskom društvu Zakon o strateškim investicijima "mačkom u vreći", a slično se može reći i za Zakon o poljoprivrednim zemljištima. Ministar Jakovina govori kako se državno poljoprivredno zemljište neće moći prodavati te bi to trebalo zaštititi zemlju kao resurs, međutim zaboravlja spomenuti da sjedi u vladi koja je osmislila Zakon o strateškim investicijama koji će omogućavati prenamjenu državnog zemljišta u bilo što što se neki investitor sjeti, a Vlada mu u svom uskom krugu odobri. Tako prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu samo dodatno diskriminira poljoprivrednike u odnosu na razne prostorno-nekretninsko-parazitske bjelosvjetske namjernike, jer zapravo znači da se državno zemljište neće moći kupiti u svrhu poljoprivrede, ali će se moći na njemu sagraditi nekretninsko-apartmansko naselje s golf igralištem. Unatoč mračnoj tajni da Hrvatska već ima građevinskog zemljišta daleko previše za svoje potrebe. Toliko o zaštiti zemlje kao javnog dobra.

Ministrica Mrak upozorila je i u Saboru i na drugu mračnu tajnu, "kako općine i gradovi u dobrom dijelu zadnjih deset godina nisu slika interesa ljudi koji tamo žive, nego investitora". 

Ministrica Mrak upozorila je u Saboru i na drugu mračnu tajnu, "kako općine i gradovi u dobrom dijelu zadnjih deset godina nisu slika interesa ljudi koji tamo žive, nego investitora". To dosad još nismo čuli iz Ministarstva građevine, ali smo često puta čuli iz civilnog društva, građanskih inicijativa i povremeno prostornih stručnjaka. Ukoliko, međutim, postoji ovakva spoznaja u Ministarstvu graditeljstva, ostaje tajna zašto Ministarstvo nije pokazalo neku aktivnost u smanjenju posljedica ovakvog prostornog planiranja. Iz ovih ipak neočekivanih izjava ministrice možemo jedino pročitati kako svako omogućavanje daljnje prenamjene zemljišta i podilaženje interesnim lobijima smanjenjem cijena prenamjena zemljišta i slično, nikako ne može služiti interesu građana i građanki ove zemlje. Upravo takvu praksu gura Vlada kroz aktualne prijedloge zakona koje je poslala Sabor.

<
Vezane vijesti