H-Alter
 Helena Bunijevac, ravnateljica Hrvatskog željezničkog muzeja: "Novi vlasnik kompleksa 'Gredelj' odbija svaku mogućnost prenamjene dijela objekata za prihvat izložbenog prostora. Hrvatski željeznički muzej stoga se našao u ulozi najmoprimca prostora koji koristi od svog osnivanja i bez decidiranog rješenja za daljnje djelovanje."

Prvi vlak stigao je na prvi zagrebački kolodvor, tada zvan Južni, poslije nazvan Sava, a koji je danas poznat kao Zapadni - 1. listopada 1862, tj. prije 150 godina. U kojoj je mjeri željeznica odredila razvoj Zagreba, odnosno u kojoj mjeri to željeznička infrastruktura čini danas? 

Ove godine navršava se 150 godina od postojanja željeznice na zagrebačkom području. Čitava povijesna priča počinje 1. listopada 1862. kada je za promet otvorena željeznička pruga Zidani Most-Zagreb-Sisak/Galdovo. Toga dana kroz Zagreb je prošla prva željeznička kompozicija u redovnom prometu, i to prema nalogu iz Beča bez najave u javnosti i bez očekivane svečanosti.

Pruga Zidani Most-Zagreb-Sisak/Galdovo bila je dugačka 127,58 kilometara, bila je trasirana kao jednokolosiječna, premda je odmah bilo izvlašteno i zemljište za drugi kolosijek. Granicu između Slovenije i Hrvatske pruga je prelazila na rijeci Sutli, u 50,80 kilometru pruge. Dozvolu za izgradnju pruge na hrvatskom dijelu potpisao je car Franjo Josip I. 1855, a gradnja je otpočela 1860. Gradnju pruge preuzelo je Carsko i kraljevsko povlašteno društvo južnih željeznica, kraće Društvo južnih željeznica kao vlasnički slijednik svih južnih austrijskih državnih pruga.

Uzduž pruge bilo je izgrađeno deset kolodvora i postaja, po pet na hrvatskom i slovenskom području. Pruga je u Zidanom Mostu ostvarivala vezu s magistralnom prugom Beč-Ljubljana-Trst čime je bila dio europske željezničke mreže. Najveći objekti na pruzi bili su kolodvori u Zagrebu i Sisku te željeznički mostovi preko rijeke Save kod Zagreba i peko rijeke Krapine kod Zaprešića. Kolodvor u Zagrebu nosio je ime Agram Südbahnhof  tj. Zagreb Južni kolodvor i to sve do 1924. kada je preimenovan u Zagreb Sava, a današnje ime Zagreb Zapadni kolodvor nosi od 1943. godine.

zeljeznica.jpg zeljeznica.jpg

Izgradnjom  prve pruge na zagrebačkom području ostvareno je uključivanje Zagreba u mrežu europskih željezničkih pruga, što je posredno utjecalo na brži gospodarski razvoj grada i okolnog područja. Tako su uskoro po otvaranju pruge za promet u Zagrebu počele s radom prve tvornice, i to plinara, tvornica parketa, tvornica kože, parna pilana, paromlin, tvornica duhana, a otvaranjem prvog poštanskog ureda u novoizgrađenoj kolodvorskoj zgradi otpočela je i otprema pošte i poštanskih pošiljaka vlakovima.

Osim toga Zagreb je u urbanističkom i arhitektonskom smislu počeo poprimati izgled i ozračje srednjoeuropsog gradića koji je od 18.000 stanovnika 1862. do kraja stoljeća narastao na 40.000 stanovnika. Nakon otvaranja za promet te prve željezničke pruge uslijedila je intenzivna izgradnja i drugih željezničkih pruga iz Zagreba ili do Zagreba, čime se počelo oblikovati zagrebačko željezničko čvorište s mnogobrojnim novim infrastrukturnim objektima (novim željezničkim mostovima, nadvožnjacima, željezničkim kolodvorima, željezničkim radionicama, željezničkim poslovnim zgradama, željezničkim školama), otvaranjem novih ranih mjesta, uspostavom nove željezničke industrije.

Značaj željeznice i danas nije zanemariv niti beznačajan u što se možemo uvjeriti na primjeru nezamjenjive gradsko-prigradske željeznice, ali i intenzivnih nastojanja na primjerenom razvoju željezničkog sustava koji je u proteklih dvadesetak godina bio potpuno zanemaren. Sve navedeno prezentirano je na izložbi 150 godina željeznice u Zagrebu koju je 1. listopada, na dan obljetnice Hrvatski željeznički muzej postavio u prostoru Gradske knjižnice u Zagrebu na Starčevićevom trgu, a koja se može razgledati sve do 30. listopada. 

Hrvatski željeznički muzej osnovan je 1991. godine, nalazi se u baraki na bivšem prostoru Gredelja u Zagrebu, raspolaže fundusom, ali od osnutka nema odgovarajući prostor za stalni postav. Zašto?

Hrvatski željeznički muzej osnovale su Hrvatske željeznice 1991. godine kao specijaliziran tehnički muzej nacionalnog značenja sa sjedištem u Zagrebu. Njegova djelatnost ostvaruje se prikupljanjem, čuvanjem, zaštitom, stručnom obradom i odgovarajućom prezentacijom željezničkih vozila, strojeva, uređaja, arhivskog gradiva i drugih povijesno obilježenih predmeta vezanih uz nastanak i razvoj željezničkog sustava u Hrvatskoj od 1860. do današnjih dana.  

Muzej se od početka razvija u južnom dijelu TŽV-a Gredelj, s ulazom iz Ulice grada Vukovara. Navedena lokacija odabrana je kao privremena sve dok se ne prestanu koristiti radionička postrojenja TŽV-a Gredelj na trnjanskoj lokaciji. S obzirom na to da je riječ o industrijskim postrojenjima koja su izgrađena 1894. godine kao strojarničko postrojenje za održavanje lokomotiva i vagona Mađarskih državnih željeznica, ona su povijesno obilježena i jedan su od najstarijih željezničkih industrijskih kompleksa u Hrvatskoj.

vlak__31e.jpg vlak__31e.jpg

Zbog arhitektonske vrijednosti navedenih objekata, očuvanosti izvorne opreme i strojeva s početka 20. stoljeća te semantičke povezanosti ambijenta i građe koja se čuva u HŽM-u proizašla je povezanost navedenih objekata i budućeg izložbenog postava. Uslijedila je i valorizacija strojarničkog kompleksa, a 2004. godine i upis u Registar kulturnih dobara RH, što je trebalo osigurati očuvanje i opstojnost čitavog kompleksa. Na žalost to se nije dogodilo.

Grad Zagreb kupio je bivši prostor Gredelja 2006. godine i od tada tamošnje hale, od kojih su neke i spomenički zaštićene, zjape prazne. Ne bi li prostor bivše strojarnice bio upravo idealan za smještaj Muzeja?

Godine 2006. čitav trnjanski kompleks prodan je Gradu Zagrebu, odnosno Zagrebačkom holdingu. No, proizvodnja TŽV-a Gredelj u tom se je kompleksu odvijala sve do početka 2011. godine. Prije primopredaje kompleks je devastiran, dio zaštićenih strojeva otuđen, a povijesna obilježenost objekta je narušena. Novi vlasnik kompleksa danas odbija svaku mogućnost prenamjene dijela objekata za prihvat izložbenog prostora. Slijedom toga Hrvatski željeznički muzej našao se u ulozi najmoprimca prostora koji koristi od svog osnivanja i bez decidiranog rješenja za pridobivanje primjerenog prostora za izložbeni postav i daljnje djelovanje.

<
Vezane vijesti