Na krovu solarni paneli, a spreman je i solarni kolektor. Udruga "Zvono uz Kupu": Krajnji je cilj da Centar za mlade u Zamršju postane energetski neovisan.Na krovu solarni paneli, a spreman je i solarni kolektor. Udruga "Zvono uz Kupu": Krajnji je cilj da Centar za mlade u Zamršju postane energetski neovisan.Udruga "Zvono uz Kupu" na dobrom je putu da Centar za mlade u Zamršju kod Karlovca oslobodi od energetske ovisnosti. Ovoga su vikenda mještani uz vodstvo iskusnih ZMAG-ovaca sagradili solarni kolektor za grijanje tople vode.

"Svaki krov može postati proizvođač energije. Bitno je da se to i dogodi, jer starim načinom proizvodnje i razmišljanja nećemo moći zadovoljiti potrebe",  kaže Bruno Motik iz ZMAG-a.

Nakon otoka Krka i osnovne škole u Kaštel Lukšiću, san o energetskoj neovisnosti slijedili smo do malog mjesta nedaleko Karlovca. U Zamršju ne misle da je energetska priča toliko zamršena i već su prije pet godina krenuli na uzbudljivi put decentralizirane energije. 2008. godine obnavljali su tamošnji dom kojim upravlja udruga Zvono uz Kupu ZUK i tada su među prvima u zemlji uveli peć na pelete, to jest grijanje na biomasu. Peleti se naime, proizvode od drvnih ostataka i piljevine i spadaju u obnovljive izvore energije. U međuvremenu postavili su na krov i solarne panele, a energetska se priča nastavila ove subote kada je uz vodstvo Daniela Rodika i Brune Motika iz udruge ZMAG dvadesetak stanovnika sela napravilo i solarni kolektor za zagrijavanje vode.

"Radili smo već i prije na podizanju svijesti o obnovljivim izvorima energije pa smo odlučili krenuti ovim putem kada je dom obnavljan i trebalo riješiti problem grijanja. Ovdje imamo 120 kvadrata i da smo primjerice išli na plin investicija bi u početku bila puno veća jer u selo nije provedena plinska mreža. Uz to, s ovom peći nema gotovo nikakvog posla, natrpamo je peletima jednom mjesečno i ona radi automatski. Prije tri mjeseca postavili smo i fotonapon snage jednog  kilovata koji je financiran kroz projekt Lokalni energetski dijalog - LED na kojem smo partner udruzi DOOR. To je samostalan sustav na baterije, a energiju koristimo zasad isključivo za računala i manje potrošače jer ćemo tek kroz nekoliko mjeseci moći vidjeti koliko zapravo energije proizvodi", pojašnjava Ivan Padežanin, voditelj projekata u ZUK-u.

Jedna peć već je pokrenula selo s 1200 stanovnika, govori podatak da je od 2008. petnaest obitelji u samom mjestu prešlo na grijanje na peći na biomasu.

Jedna peć već je pokrenula selo s 1200 stanovnika, govori podatak da je od 2008. petnaest obitelji u samom mjestu prešlo na grijanje na peći na biomasu. Udružene obitelji zajedno kupuju pelete pa ih zbog količine uspijevaju dobiti po trideset posto nižoj cijeni. Grijanje na biomasu uvedeno je i u lokalnu crkvu koja je dotada imala vrlo visoke troškove grijanja na lož ulje.

 "Nije se samo crkva grijala na lož ulje to jest naftu, već i velik broj kućanstava u selu. Po tome smo specifični. Peći na lož ulje nekad su bile ekonomične, ali sada kada je jako poskupilo svi razmišljaju što će i kako će. I moja je obitelj s lož ulja prešla na pelete. Kada se uračunala potrošena struja na sanitarnu vodu i samo lož ulje trošak grijanja iznosio nam je nekad preko 45 tisuća kuna godišnje za dvokatnicu s dvije obitelji. Nakon prelaska na pelete trošimo na grijanje 11 do 12 tisuća kuna godišnje. Ušteda je uistinu ogromna, da o utjecaju na okoliš i ne govorimo", objašnjava Padežanin.

Zamršje se nalazi 15 kilometara od Karlovca. Javni prijevoz je nedostatan. Dnevno iz sela voze samo dvije autobusne linije za Karlovac. Mlade je ljude teško zadržati u selu, što pokušava ZUK kroz svoje programe koji su okrenuti poticanju ruralnog turizma, očuvanju prirode, čuvanju kulturne baštine, a dio svega toga je i prelazak na obnovljive izvore energije.

peleti-mk.jpg peleti-mk.jpg

"Ljudi su još uvijek skeptični pa je cilj i ovih instalacija na Centru za mlade i radionica pokazati im da obnovljivi i decentralizirani izvori energije nisu toliko nedostupni. Kako se mnogi ljudi u selu bavi poljoprivredom, ovakve bi tehnologije mogli primjenjivati u plastenicima i staklenicima, a ostatke iz poljoprivredne proizvodnje koristiti kao biomasu", kaže Padežanin.

Kolektor koji je napravljen na subotnjoj radionici, održanoj također u sklopu projekta Lokalni energetski dijalog, koristit će se za zagrijavanje vode u Centru za mlade. Konačni cilj im je da zgrada bude potpuno samoodrživa. Nakon peći na pelete, solarnih panela i kolektora, sljedeći korak mogla bi biti bolja izolacija zidova jer fasada nije najbolja, te bolja izolacija potkrovlja, najavljuju.

Tehnologije za obnovljive izvore energije često prati pretjerana fama o skupoći ili tehnološkoj složenosti i nedostupnosti takvih rješenja prosječnom građaninu. ZMAG-ovci već gotovo deset godina kroz radionice po raznim dijelovima Hrvatske ali i šire, dokazuju kako to nije točno. Naime, od lako dostupnih materijala, bakrenih cijevi, nešto lima, drvenog okvira, staklene vune, crne boje i silikona u svega nekoliko sati, uz pomoć tek bušilice i nekoliko drugih jednostavnih alata, nastao je solarni kolektar u Zamršju. Jedini dio kolektora za koji biste vjerojatno morali potegnuti koji kilometar je solarno staklo koje ZMAG-ovci nabavljaju u Lipiku u tvornici koja proizvodi stakla za kolektore uglavnom za izvoz. Riječ je o toplinski obrađenom staklu otpornom na udarce pa ga primjerice tuča neće oštetiti. Jedno takvo staklo košta manje nego račun za električnu energiju koji ćete platiti HEP-u za jedan ili dva mjeseca, 285 kuna.


kolektor-mala-mk.jpg kolektor-mala-mk.jpg

"U samogradnju kolektora krenuli smo iz znatiželje. Nacrte smo pronašli na internetu. Kada smo napravili prvi kolektor, ulili smo vode i začepili cijevi te ga stavili na sunce. Već nakon deset minuta vrela voda je probila čepove. Tada smo znali da će uistinu funkcionirati", sjeća se početaka Bruno Motik.

Kolektore su u međuvremenu instalirali po školama i vrtićima po cijeloj Hrvatskoj. Ovakvi kolektori tako zagrijavaju toplu vodu u dječjem vrtiću u Buševcu, u školi u Hrvatskoj Kostajnici, srednjoj školi u Karlovcu, u Solarnoj akademiji Zelene akcije na otoku Šolti, u Petrinji, Glini, Klinča Selu... Na Recikliranom imanju u Vukomeriću, središnjem projektu udruge ZMAG, postavljena su dva ovakva sustava nastala samogradnjom.

Upuštanje u samogradnju, osim što će vam osnažiti samopouzdanje, znači i značajnu uštedu. Naime, kolektor od dva metra kvadratna kakav je napravljen u Zamršju, koštao je oko 1100 kuna. Cijena ponekad varira, ovisno o trenutnoj cijeni bakra na tržištu. Ako biste sličan kolektor kupili tvornički, to bi vas koštalo oko tri tisuće kuna.

"Za potrebe četveročlanog kućanstva nije dovoljan jedan kolektor već dva ili tri. Ovaj naš kolektor nešto je manje učinkovit od kupovnog tako da trebamo i nešto veću površinu. Solarni kolektori se uvijek kombiniraju s još jednim izvorom energije jer se zimi ne možemo u potpunosti osloniti na njih. Na godišnjoj razini u kontinentalnoj Hrvatskoj kolektori mogu zagrijati oko 50 posto potrošene tople vode što znači i 50 posto manji račun za zagrijavanje te vode na druge izvore energije. U Dalmaciji je to čak 90 posto pa nema opravdanja da se sva voda potrošena u turizmu ljeti ne zagrijava na solarne kolektore. Iako su jedinice lokalne samoupravne počele subvencionirati ugradnju kolektora,  još uvijek smo daleko iza primjerice Austrije koja uz Cipar ima najviše postavljenih kvadratnih metara kolektora po stanovniku", ističe Rodik.

Dugoročni plan ZMAG-ovaca je razviti i samogradnju ostatka sustava tako da bi se i sveukupna cijena mogla značajno sniziti.

Jednom kada se na krov postave kolektori, potrebno je spojiti ga na sustav. Ta dodatna oprema, koja uključuje spremnik topline od nekoliko stotina litara, pumpu, termostate i cijevi, košta između deset i dvanaest tisuća kuna. Dugoročni plan ZMAG-ovaca je razviti i samogradnju ostatka sustava tako da bi se i sveukupna cijena mogla značajno sniziti. Isplati se instalirati i veći sustav jer se onda kolektorima može i zagrijavati prostor, posebno ako je objekt dobro izoliran.

Priručnik za samogradnju može se pronaći na stranicama ZMAG-a i Zelene akcije. U siječnju su na rasporedu i nove radionice, u Umagu, Karlovcu i u Zelenoj akciji u Zagrebu.

Za upuštanje u samogradnju nije potrebno nikakvo prethodno iskustvo, ali je potrebno izbjeći ključne pogreške. Kada se cijevi zalotaju, potrebno je isprobati ima li na njima pukotina kroz koje će curiti voda. Kolektor na krovu treba okrenuti prema jugu, pod nagibom od 45 stupnjeva ako se koristi cijele godine. Na nekoliko se lokacija dogodilo da su ljudi ostavili vodu u kolektorima koje koriste samo ljeti pa su kolektori popucali. ZMAG-ovi zato preporučuju da se u kolektore odmah ulije i propilenglikol, ekološki antifriz. Također, sustav treba projektirati tako da nema viška topline po ljeti, jer će manji spremnik s puno kolektora dovesti do previsoke temperature u spremniku pa sigurnosni ventili mogu popustiti.

Solarni su kolektori samo dio šire priče, imaju puno više smisla ako su kombinirani s drugim rješenjima orijentiranim štednji energije, a ne postavljeni na posve neizoliranu zgradu.

 "S obzirom na situaciju u kojoj se općenito nalazimo zbog vrhunca proizvodnje nafte i energetske krize, puno se nade polaže u prelazak na obnovljive izvore energije, ali danas prevladavajući način neće biti to dovoljan. Ključna je decentralizacija proizvodnje energije, a tu ova priča pada na plodno tlo. Svaki krov i okućnica može postati proizvođač energije i bit će bitno u budućnosti da se to stvarno i dogodi jer sa starim načinom proizvodnje i razmišljanja nećemo moći zadovoljiti potrebe. U toj misiji vjetar i sunce su odlični saveznici jer su, za razliku od fosilnih goriva i urana, prilično pravedno raspoređeni čitavom površine zemaljske kugle", zaključuje Bruno Motik.


 

Što je solarni kolektor?

Solarni kolektor je vrlo jednostavan uređaj - izolirana kutija s jednom prozirnom stranicom ispod koje se nalazi rešetka cijevi kroz koje prolazi voda.

Solarni kolektor je vrlo jednostavan uređaj - izolirana kutija s jednom prozirnom stranicom ispod koje se nalazi rešetka cijevi kroz koje prolazi voda. Na cijevi su spomeni limovi, takozvana krilca koja povezuju čitavu površinu unutrašnjosti kolektora. Cijevi su najčešće od bakra jer se s tim materijalom može lako raditi, a ima jako dobra svojstva u smislu prijenosa topline. Krilca od aluminijskog lima obojana su crnom bojom tako se maksimalizira upijanje sunčevog zračenja koje prolazi kroz prozirnu stranu kolektora. Sunčevo zračenje kada udari u crni lim pretvara se u toplinu. Ova toplinska energija se s limenih krilaca prenosi na cijevi i grije vodu koja prolazi kroz njih. Zagrijana voda odvodi se u spremnik gdje se toplina akumulira. Važno je da i spremnik i kolektor budu dobro izolirani jer se tako smanjuje gubitak energije.


 

hbs-mala.jpg hbs-mala.jpg

 

<
Vezane vijesti