Foto: EnergietischFoto: EnergietischŠef Ureda berlinskog Senata twittao je u nedjelju "Hihi". Zabavilo ga je što odluka građana na referendumu o rekomunalizaciji energetske mreže neće biti obvezujuća iako se velika većina građana izjasnila "za". Kao i u slučaju dubrovačkog referenduma, Senat nije dopustio da se referendum održi istodobno s izborima.

Da se političari neskriveno raduju kada građani šute, nije samo hrvatska posebnost. Dubrovački gradonačelnik pozivao je svojedobno građane da ne izađu na lokalni referendum o Srđu, a šef Ureda berlinskog Senata Bjorn Bohning twittao je u nedjelju popodne, kada je postalo jasno da je izlaznost na tamošnji lokalni referendum premala, "Hihi". 

U Berlinu je naime, ove nedjelje održan referendum o vraćanje kontrole nad energetskom mrežom u ruke građana. Slično kao što se dogodilo i u Dubrovniku na lokalnom referendumu o Srđu, iako je velika većina građana, više od 80 posto, glasala za osnivanje gradskog operatora elektroenergetskih mreža i gradskog poduzeća, odluka neće biti obvezujuća jer je izišao premali broj birača. Oba su se referenduma bavila pitanjem upravljanja lokalnim resursima, iz čega vlasti od Dubrovnika do Njemačke često nastoje isključiti građane.

abstimmungsergebnis.jpg abstimmungsergebnis.jpg

U najvećem gradu Njemačke nedostalo je 21.000 glasova do kvoruma od 621.000 glasova kako bi se postigla četvrtina biračkog tijela, javlja TAZ.de. Berlin je jedna od sedam njemačkih saveznih država u kojoj 25 posto svih birača mora izaći na referendum da bi odluka bila obvezujuća. Još viši je prag u Baden-Württembergu, Mecklenburg-Vorpommernu i Saarlandu. U drugim pokrajinama prag je niži. Bavarska i Saska su sasvim odbacili prag. U Hrvatskoj je, podsjećamo, za lokalni referendum prag čak 50 posto dok za referendume na državnoj razini ne postoji.

Rezultati lokalnih referenduma u Berlinu i Dubrovniku nisu obvezujući jer su lokalne vlasti izabrane od građana u oba grada odbile dopustiti da se referendum održi istodobno s izborima. Predviđali su da bi u tom slučaju morali poslušati volju građana. Pokazuje to i primjer Hamburga gdje je referendum također o rekomunalizaciji gradskih energetskih mreža održan zajedno s izborima krajem rujna. S 51 posto glasova "za" građani Hamburga izjasnili su se za vraćanje energetske mreže, ali i plinske i daljinskog grijanja, u javno vlasništvo.


berlin.jpg berlin.jpg

Velik broj lokalnih zajednica u Njemačkoj prodao je javne usluge velikim korporacijama kao posljedica neoliberalnih politika u 1990-ima. Cijene za potrošače porasle su oko 68 posto u posljednjih 15-ak godina, pa Nijemci prema EU podacima uz Ciprane i Dance danas plaćaju najviše za električnu energiju. Međutim, do 2016. godine sve postojeće koncesije ističu pa je u Njemačkoj sve više slučajeva da lokalne uprave otkupljuju natrag mreže, pokreću vlastite ili ih građani kroz građanske incijative pokušavaju na to natjerati.

"Kao veliki Stuttgart se mora spomenuti, ali i neki gradoci u Nordrhein- Westfalenu razmišljaju o pokretanju sličnih inicijativa", nabrojio je za H-Alter Dr. Stefan Taschner, glasnogovornik berlinske inicijative Energietischširoke koalicije zelenih grupa, sindikata, Pirata, antiglobalista i lijevih koja je potaknula referendum.

Energetka nije jedino područje na kojem građani žele rekomunalizaciju. Slična kampanja pod nazivom S-Bahn Tisch želi isti proces potaknuti i u javnom prijevozu. Što se tiče vodoopskrbe, prije nekoliko je godina već održan referendum kojim su građani zatražili objavu tajnih ugovora. Na temelju tog referenduma, upravo bi danas parlament trebao odobriti zadnji korak remunicipalizacije vodoopskrbe Berlina.

Osim financijskih razloga, i Energietisch i hamburška incijativa Unser Netz, redovito su naglašavali i ekološku komponentu, nezadovoljstvo premalim interesom za obnovljive energije od strane korporacije Vattenfall koja upravlja energetskom mrežom u oba grada. Vattenfallu je vlasnik švedska država ali se na tržištu ponaša kao bilo koja druga privatna korporacija. Iz Energietischa su isticali i socijalnu komponentu, kako bi nova zelena javna tvrtka trebala izbjegavati iskapčanje struje siromašnima zbog neplaćenih računa.

Političari ovih velikih njemačkih gradova odupirali su se u oba grada s tvrdnjom kako je riječ o preskupom poduhvatu. U Hamburgu je za potpunu komunalizaciju triju mreža vjerojatno potrebno 1,6 milijardi eura, dok se u Berlinu govori o vrijednostima između 400 milijuna i tri milijardi eura za komunalizaciju elektroenergetske mreže, kako javlja TAZ.de.

TAZ je izvijestio i kako je hamburški gradonačelnik Olaf Scholz iz SPD-a pokušao oslabiti inicijativu za rekomunalizaciju pa je Grad uoči referenduma kupnjom u vrijednosti od 543,5 milijuna eura vratio 25,1 posto mreža. Unatoč tome, građani Hamburga su se izjasnili za potpuno vlasništvo nad mrežama i Grad će njihovu odluku morati poštovati.

"Političari se protive rekomunalizaciji zbog utjecaja brojnih snažnih lobisitčkih grupa koji ne žele izgubiti moć. Također, ima tu i ostataka neoliberalnog razmišljanja", kaže Taschner.

Dok u Hrvatskoj vlasti planiraju oduzimanje javne infrastrukture i usluga građanima, od Grada Zagreba i Čistoće, do Vlade i autocesta, u Europi se javlja sve više inicijativa koje traže suprotan proces jer su građani prepoznali da se privatni i javni interesi uvelike razlikuju. Tako su, unatoč razlikama u referendumskim zahtjevima, i građani Hamburga i građani Berlina u posljednjih mjesec dana prvenstveno glasali o poništenju privatizacije.

Berlinska inicijativa nema namjeru odustati. "Trenutno razmatramo daljnje korake. Nećemo nestati. Bit ćemo prisutni kao civilnodruštveni pokret. 600.000 stanovnika Berlina glasalo je za našu ideju što nas obvezuje da ne smijemo odustati", zaključuje Stefan Taschner.

Ključne riječi: rekomunalizacija
< >
Vezane vijesti