H-Alter
Foto: KLJPFoto: KLJP"Iako je zaustavljena rapidna regresija standarda ljudskih prava kojoj smo svjedočili za vrijeme iliberalne vladavine Domoljubne koalicije, u 2017. godini nije došlo do značajnijeg napretka koji bi preokrenuo negativan trend društvene relativizacije i političke marginalizacije ljudskih prava", priopćili su danas iz Kuće ljudskih prava povodom objave izvještaja o pregledu stanja ljudskih prava za 2017. godinu.

Kako ističu iz Kuće ljudskih prava, dugogodišnja opterećenost gospodarstva brojnim strukturnim problemima i stagnacija socio-ekonomskih prilika otežavaju ostvarivanje socijalnih i ekonomskih prava svih građana, a naglašavaju kako su posebno pogođeni mladi i ranjive skupine.

Nastavljaju kako takve društvene prilike predstavljaju olakotnu okolnost za jačanje društvenih skupina koje pozivaju na povratak tradicionalnim vrijednostima, pri čemu sustavno iskrivljuju i zloupotrebljavaju jezik i standarde ljudskih prava, s ciljem ograničavanja prava drugih i drugačijih.

Dugogodišnja opterećenost gospodarstva brojnim strukturnim problemima i stagnacija socio-ekonomskih prilika otežavaju ostvarivanje socijalnih i ekonomskih prava svih građana, a naglašavaju kako su posebno pogođeni mladi i ranjive skupineIz Kuće ljudskih prav drže kako navedene društvene, ekonomske i političke tendencije, s naglaskom na nisku razinu političke motivacije za rješavanjem nagomilanih problema, relativiziranje ljudskih prava te nisku razinu građanskih kompetencija predstavljaju dugoročan izazov održivom demokratskom razvoju hrvatskog društva temeljenom na poštovanju, zaštiti i promociji ljudskih prava.

Izvještaj, koji je nastao na temelju cjelogodišnjeg monitoringa i 60 provedenih intervjua s pojedincima iz 46 organizacija civilnog društva te članova akademske zajednice, obuhvaća dio kršenja i probleme ljudskih prava u 2017. godini. U segmentu međunarodnih instrumenata, zakona, javnih politika ističe se kako Hrvatska nije ratificirala Međunarodnu konvenciju za zaštitu svih osoba od prisilnih nestanaka, Europsku socijalnu povelju (revidiranu) i Konvenciju Vijeća Europe o prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), a niti je krenula izrada novog Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava i Nacionalne politike za ravnopravnost spolova.

"Nastavljeno je sužavanje prostora građanske participacije, negativan trend društvene delegitimizacije i demonizacije branitelja ljudskih prava i organizacija civilnog društva te njihovog rada za opće dobro. Zabilježeni su problemi u sustavu financiranja organizacija civilnog društva iz javnih izvora, nisu napravljeni koraci za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj privatne i poduzetničke filantropije, a posebno zabrinjavaju dodatni pritisci političara, visokih dužnosnika i privatnih investitora na branitelje ljudskih prava i slobodu izražavanja", stoji u izvještaju.

Po pitanju vjerskih sloboda, naglašava se kako je i dalje prisutna diskriminacija i getoizacija manjinskih vjerskih zajednica jer nije riješeno pitanjeDruštvene, ekonomske i političke tendencije, s naglaskom na nisku razinu političke motivacije za rješavanjem nagomilanih problema, relativiziranje ljudskih prava te nisku razinu građanskih kompetencija predstavljaju dugoročan izazov održivom demokratskom razvoju hrvatskog društva temeljenom na poštovanju, zaštiti i promociji ljudskih prava vjeronauka u osnovnim školama, točnije alternativa za djecu koja ga ne pohađaju, kao ni podzastupljenost manjinskih vjerskih zajednica u programskom sadržaju HRT-a. I u prošloj godini nastavilo se sužavanje medijskih sloboda te su zabilježeni slučajevi prijetnji smrću, napada i zastrašivanja novinara, čiji se rad dodatno otežava tužbama za klevetu, uvredu i sramoćenje, a posljedica čega je cenzura, autocenzura i ugroza slobode medije. Posebno zabrinjavajućim se navodi politizirano upravljanje HRT-om i ugrožavanje rada neprofitnih medija.

Posljedica inertnosti institucija je nefunkcioniranje građanskog nadzora nad sigurnosno-represivnim aparatom, kao i otežano ostvarivanje prava na priziv savjesti.

"Hrvatska ima deficite u strateškom upravljanju krizama i koordinaciji djelovanja te je shodno tome 2017. godine sustav domovinske sigurnosti gotovo u potpunosti zakazao, posebice u kontekstu požara u neposrednoj blizini Splita. Ljudsku sigurnost ugrožava i preko 400 četvornih metara minski sumnjivog područja u blizini škola, kuća i poljoprivrednih površina", navodi se.

U pravosuđu i dalje kao temeljni problemi ostaju kršenje prava na suđenje u razumnom roku, provođenje efektivnih istraga i pristup sustavu besplatne prave pomoći, a izražen je i problem kršenja prava na privatnost nedovoljno obrazloženim nalozima za tajni nadzor i snimanje telefonskih razgovora građana.

"Ovršna praksa u Hrvatskoj krši pravo dužnika na ljudsko dostojanstvo i onemogućuje im pravo na uživanje vlastite imovine te ugrožava pravo vjerovnika na raspolaganje svojom imovinom. Neuređenost sustava financijskog kreditiranja negativno utječe na pristup građana sudu i pravo na povrat i raspolaganje svojom financijskim imovinom u procesima povrata preplaćenih kamata. Atipični oblici zapošljavanja, kao i mjere aktivne politike za zapošljavanja mladih izvor su brojnih zloupotreba koje poslodavci koriste kako bi ojačali svoju konkurentnost na tržištu", navodi se u segmentu prava na adekvatan životni standard.

Prošlu godinu obilježilo je jačanje diskursa ultrakonzervativnih grupa čiji su društveni i politički pritisci usmjereni ponajprije protiv ratifikacije Istanbulske konvencije i prava na siguran i legalan pobačaj, a kod planiranja trudnoće i majčinstva te brige o reproduktivnom zdravlju žena značajna je nejednaka dostupnost ginekoloških medicinskih uslugaU sustavu obrazovanja, navodi se, vidljivo je sve veće socijalno raslojavanje, a značajna je i regionalna neujednačenost u dostupnosti i kvaliteti radnog predškolskog odgoja i obrazovanja. Usvajanje Cjelovite kurikularne reforme i dalje je obilježeno netransparentnošću i političkim sukobima. Prijepor u sustavu obrazovanja također predstavljaju zdravstveni odgoj koji se promatra kao ideološki obojena tema te građanski odgoj i obrazovanje koji se u školama provodi međupredmetno. Takva provedba rezultira niskom razinom političkih i demokratskih kompetencija učenika te nemogućnošću kreiranja kritičkog mišljenja.

Prošlu godinu obilježilo je jačanje diskursa ultrakonzervativnih grupa čiji su društveni i politički pritisci usmjereni ponajprije protiv ratifikacije Istanbulske konvencije i prava na siguran i legalan pobačaj, a kod planiranja trudnoće i majčinstva te brige o reproduktivnom zdravlju žena značajna je nejednaka dostupnost ginekoloških medicinskih usluga. Plasiranje dezinformacija o rodu, spolu i seksualnoj orijentaciji u kontekstu ratifikacije Istanbulske konvencije negativno je utjecalo na ostvarivanje ljudskih prava LGBTIQ osoba te je nastavljeno s politikom isključivanja LGBTIQ osoba iz zakonodavnih i policy inicijativa. Postojeća procedura promjene spola nije temeljena na principu samoodređenja osobe, već se isključivo temelji na medicinskoj patologizaciji čime se krši tjelesna autonomija i ljudsko dostojanstvo transrodnih osoba.

U slučajevima nasilja nad ženama cjelokupni proces, od prijave do donošenja sudske odluke teče iznimno sporo. Također, problematično je pitanje skrbništva u slučajevima nasilja u obitelji. Zatvorenice su angažirane na rodno uvjetovanim poslovima što ih ograničava u stjecanju šireg opsega kvalifikacija.Plasiranje dezinformacija o rodu, spolu i seksualnoj orijentaciji u kontekstu ratifikacije Istanbulske konvencije negativno je utjecalo na ostvarivanje ljudskih prava LGBTIQ osoba te je nastavljeno s politikom isključivanja LGBTIQ osoba iz zakonodavnih i policy inicijativa

Nezakonita protjerivanja izbjeglica, nasilje na granicama i onemogućavanje osoba u traženju međunarodne zaštite dodatno su se pogoršali u 2017. godini. Takva praksa u skladu je s restriktivnom politikom odobravanja azila koju provodi Hrvatska, a potvrđuje je statistika MUP-a koja govori da je tek svaki 10. zahtjev riješen pozitivno. Velik broj zahtjeva riješen je negativno zbog SOA-inog mišljenja o izbjeglicama kao prijetnjama nacionalnoj sigurnosti. SOA-ino mišljenje nije popraćeno obrazloženjem što onemogućuje tražitelje da u postupku opovrgnu te zaključke. Osobe kojima je nakon dugog čekanja odobrena međunarodna zaštita nailaze na brojne probleme u procesu integracije, velikim dijelom zato što službenici u institucijama nisu upoznati s njihovim pravima i Zakonom o međunarodnoj zaštiti te ga stoga otežano i provode. Integracija izbjeglica tako počiva na organizacijama civilnog društva, umjesto državi koja se na to Zakonom obvezala.

Prava manjina krše se u segmentu prava na prednost u zapošljavanju pod jednakim uvjetima pripadnika nacionalnih manjina i uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina. Diskriminacija prema Romima najviše je izražena pri zapošljavanju te pristupu uslugama. Za srpsku nacionalnu manjinu karakteristični su problemi čiji su uzrok posljedice rata – neprocesuirani ratni zločini, diskriminacija tijekom suđenja, nestale osobe, sporost i tajnost procesa ekshumacije posmrtnih ostataka, problem povratka izbjeglica, neulaganje u područja posebne državne skrbi, stambeno zbrinjavanje, neobnovljena kulturna i vjerska baština. U kontinuiranom porastu su slučajevi vrijeđanja i prijetnji upućenih Srbima i srpskim institucijama u Hrvatskoj, javne akcije s obilježjima netrpeljivosti, etničke netrpeljivosti i historijskog revizionizma u izjavama i postupcima javnih osoba te govor mržnje i etnička netrpeljivost u medijima.

Čitav izvještaj o stanju ljudskih prava možete pronaći ovdje.

<
Vezane vijesti