Školski kurikulumi su standardizirani kako bi odgovarali međunarodnim testovima znanja, a učenici diljem svijeta uče iz materijala od globalnih dobavljača. Obrazovne reforme prate slične obrasce i u drugim zemljama. GERM se širi poput epidemije koja inficira obrazovne sustave putem virusa koji putuje preko stručnjaka, medija i političara.

Obrazovni sustavi se zaraze tako što posuđuju obrazovnu politiku od drugih.

finish_lessons.jpg

Možda se pitate zašto su finske škole toliko izvanredne. Odgovor je mnoge iznenadio. Prvo, Finci nikada nisu težili biti najbolji kad je u pitanju obrazovanje, već da sva djeca pohađaju dobre škole. Drugim riječima, u nacionalnim školskim reformama princip pravednosti u obrazovanju važniji je od mentaliteta "utrke za prvo mjesto".

Drugo, Finci su nastavnike i podučavanje shvatili ozbiljno, zahtijevajući da svi nastavnici budu akademski obrazovani, profesionalno autonomni i da uživaju povjerenje javnosti u njihov rad. Kao posljedica toga, u zadnja tri desetljeća zanimanje nastavnika postalo je popularan izbor karijere među mladim Fincima. Danas finska vlada ulaže 30 puta više u profesionalno usavršavanje svog nastavnog i administrativnog osoblja nego na testiranje postignuća svojih učenika u školama.

Treće, finski pedagozi su sustavno učili kako provesti reformu obrazovanja i poboljšati podučavanje u školama na primjerima drugih zemalja. Sjedinjene Američke Države bile su poseban izvor inspiracije Finskoj zahvaljujući radu John Deweya od prije stotinjak godina. U finskim učionicama često pronalazimo obrazovne inovacije potekle od strane nastavnika i istraživača u SAD-u, poput suradničkog učenja, podučavanja metodom rješavanja problema te ocjenjivanje učeničkog portfelja.

No jedna stvar me zaista pogodila, a to je koliko su obrazovni sustavi zapravo slični. Školski kurikulumi su standardizirani kako bi odgovarali međunarodnim testovima znanja, a učenici diljem svijeta uče iz materijala od globalnih dobavljača. Obrazovne reforme prate slične obrasce i u drugim zemljama. Takav način poboljšanja je toliko vidljiv i uobičajen da sam ga nazvao Globalnim pokretom reforme obrazovnih sustava (eng. Global Educational Reform Movement) ili GERM (hrv. bacil). Pokret GERM se širi poput epidemije koja inficira obrazovne sustave putem virusa koji putuje preko stručnjaka, medija i političara. Obrazovni sustavi se zaraze tako što posuđuju obrazovnu politiku od drugih. Kao posljedica toga, škole postaju bolesne, učitelji se ne osjećaju dobro, a djeca uče sve manje.

finland-1.jpg finland-1.jpg

Infekcija pokretom GERM ima razne simptome. Prvi simptom je povećanje natjecateljskog duha među obrazovnim sustavima. Mnogi reformatori vjeruju kako se kvaliteta obrazovanja unapređuje kada se škole natječu jedna protiv druge. Da bi se natjecale, školama treba više autonomije, a s autonomijom dolazi odgovornost. Školska inspekcija, standardizirani testovi i vrednovanje efikasnosti nastavnika posljedica su tržišnog natjecanja prisutnog u mnogim današnjim obrazovnim reformama. Međutim, kada se škole natječu jedna protiv druge, one neminovno surađuju manje.

Finci su nastavnike i podučavanje shvatili ozbiljno, zahtijevajući da svi nastavnici budu akademski obrazovani, profesionalno autonomni i da uživaju povjerenje javnosti u njihov rad

Drugi simptom je veći izbor škola čime se roditelji pozicioniraju kao potrošači. Drugim riječima, roditelje se osnažuje da odaberu školu za svoju djecu od nekoliko opcija, čime se promiče tržišno natjecanje u sustavu budući da škole moraju nastojati privući roditelje. Više od dvije trećine zemalja OECD-a omogućile su obiteljima veći izbor škola s idejom kako će tržišni mehanizmi u obrazovanju omogućiti jednak pristup kvalitetnom školovanja svima. Povećanje broja charter škola u SAD-u, škola-akademija u Engleskoj, slobodnih škola u Švedskoj i privatnih škola u Australiji primjeri su politike omogućavanja većeg izbor škola. Ipak, prema OECD-u, zemlje koje su slijedile takav izbor svjedoče padu akademskih rezultata i povećanju školske segregacije.

Treći pokazatelj spomenute infekcije je veća odgovornost škola i standardizirani testovi za učenike. Baš kao što je to slučaj i na tržištu, mnogi vjeruju da će držanje nastavnika i škola odgovornima za proces učenja svojih učenika dovesti do boljih rezultata. Danas su rezultati standardiziranih testova najčešći način odlučivanja rade li škole dobro svoj posao. Učinkovitost nastavnika koja se mjeri pomoću standardiziranih testova jest također simptom pokreta GERM. Prema američkom Centru za javno obrazovanje, standardizirani testovi su prilagodili podučavanje testovima i kurikulume prioritetima čitanja i matematike, a time udaljili nastavu od pedagoške umjetnosti i sveli je na puka mehanička predavanja.

Zdravi školski sustavi otporni su na infekciju GERM i njezine nelagodne simptome. U tim zemljama, podučavanje je i dalje privlačan izbor karijere za mlade ljude. Moja nećakinja Veera je dobar primjer za to.

Finski pedagozi su sustavno učili kako provesti reformu obrazovanja i poboljšati podučavanje u školama na primjerima drugih zemalja

Prije sedam godina, kada je završavala srednju školu u Helsinkiju, nazvala me i pitala za savjet. Zanimalo ju je kako se upisati u program obrazovanja nastavnika na sveučilištu gdje sam prije radio. Rekao sam joj da, kako je bila odlična učenica, ne bi trebala imati problema s prijemnim ispitom i da bude vjerna sebi na intervjuu.

U Finskoj je obrazovanje za nastavnike u osnovnoj školi na razini specijalističkog magisterija temeljenog na akademskom istraživanju, slično obrazovanju pravnika, ekonomista ili liječnika. Moja je nećakinja pročitala zadanu literaturu, položila ispit i dobila poziv za posljednji intervju na koji se biraju samo najbolji kandidati. Mjesec dana kasnije nazvala me u suzama da bi mi rekla kako se nije uspjela upisati. Pitao sam je koje je bilo najteži pitanje na intervjuu. Ona je rekla: "Zašto želiš postati nastavnica kada bi mogla biti odvjetnica ili liječnica?"

Naknadno mi je napisala pismo o njenom interesu za podučavanje. Ovo su njezine riječi: "Kao prvo,  vodim se unutarnjim nagonom da pomognem ljudima da otkriju svoju snagu i talente, ali i svoje slabosti i nedostatke. Želim podučavati jer želim učiniti nešto značajno za djecu i za ovu zemlju. Moj rad s djecom oduvijek se temeljio na ljubavi i brizi, nježnosti i stvaranju osobnih odnosa s onima s kojima radim. To je ja mislim jedini način da budem ispunjena u životu."

Sljedećeg se proljeća opet prijavila. Tada su je primili, mada je broj prijavljenih bio deseterostruko veći, a nedavno je magistrirala kao osnovnoškolska nastavnica. Da je finski obrazovni sustav bio zaražen pokretom GERM kao što je to slučaj u mnogim drugim zemljama, Veera i mnogi njezini vršnjaci nikada ne bi izabrali podučavanje za svoju karijeru.

mrgerm.png mrgerm.png

Nudeći odgovor na pandemiju nezainteresiranosti za učiteljsku struku, programi poput Teach for America u SAD-u i Teach First u Velikoj Britaniji možda mogu biti rješenja za lokalne nedostatke no neće izliječiti sustavne infekcije koje uzrokuju trenutni obrazovni podbačaj u mnogim zemljama. Umjesto toga moramo vratiti temeljni smisao i vrijednosti školskog obrazovanja. Bez javnih škola, naše zemlje i zajednice bit će slabo opremljene za vrednovanje humanosti, jednakosti i demokracije. Mislim da ne bismo trebali educirati djecu da budu slični jedni drugima prema standardiziranim mjerenjima već im pomoći da otkriju vlastite talente i naučiti ih da budu drugačiji jedni od drugih. Raznolikost je bogatstvo i uvjet za inovacije.

Sve veći broj učenika u Koreji i Japanu oduzimaju vlastite živote jer više ne mogu podnijeti pritisak od strane odraslih. Nedavna samoubojstva dvaju četrnaestogodišnjih školarki iz Kenije, Mercy Chebet i Sylvije Wanjiku, dodaju tužno poglavlje knjizi žrtava pokreta GERM.

Moramo zaustaviti pokret GERM koji stavlja toliki pritisak na djecu u školama kroz natjecanje, izbor škola i pozivanje na odgovornost istih. Odaberemo li suradnju, pravednost i odgovornost temeljenu na povjerenju kao glavne pokretače reforme obrazovanja, poboljšat ćemo otpornost naših školskih sustava, zaustaviti infekciju GERM i svoj djeci omogućiti pohađanje dobrih škola.


Članak je originalno objavljen u Washington Postu, pod naslovom How GERM is infecting schools around the world. Prevela Sandra Nuždić, odabrala Ivana Ćosić.

Pasi Sahlberg autor je knjige "Finnish Lessons: What Can the World Learn from Educational Change in Finland?"  (Lekcije iz Finske: što svijet može naučiti iz promjena u finskom obrazovnom sustavu?) i izvršni je direktor Centra za međunarodnu mobilnost i suradnju koji djeluje pri Ministarstvu obrazovanja i kulture Finske. Sahlberg je radio za finsku vladu, za Svjetsku banku u Washingtonu te za Europsku zakladu za stručnu izobrazbu u Italiji. Osim toga, savjetovao je vlade širom svijeta o obrazovnoj politici i obrazovnim reformama. Nadalje, profesor je na Sveučilištu u Helsinkiju i Sveučilištu u Oulu.

Sandra Nuždić je završila magisterij iz obrazovanja na Sveučilištu Cambridge, a trenutačno živi i radi u Dubaiu.

Ivana Ćosić završava doktorat iz obrazovanja na Sveučilištu Cambridge.

<
Vezane vijesti