Vanja Radovanović; Foto: Mapiranje TrešnjevkeVanja Radovanović; Foto: Mapiranje TrešnjevkeVanja Radovanović, koautor projekta "Mapiranje Trešnjevke", koji upoznaje građane s bogatom poviješću ovog kvarta: Tu se ne nalaze Katedrala, Lotrščak niti Mirogoj, no Trešnjevka je posve sigurno zanimljiva ljubiteljima arhitekture 20. stoljeća, urbanih vrtova, željezničke memorabilije i urbanih legendi.

Sredinom prošle godine pokrenut je projekt "Mapiranje Trešnjevke". Riječ je o projektu čiji je cilj istraživanje lokalnog identiteta ovog zagrebačkog kvarta, a namijenjen je svima onima koji se kreću Trešnjevkom, realno ili virtualno, a zanima ih trešnjevačka povijest, sadašnjost, budućnost, njene osobitosti, događanja, skriveni detalji, priče i mitovi, njeni nepoznati likovi - sve to kroz razne edukativne akcije: šetnje, foto-safarije, radionice i druge slične aktivnosti. U interakciji s građanima, autori ovog projekta na internetskoj stranici su izradili jedinstvenu kartu Trešnjevke, koja uključuje obilježavanje svih navedenih poznatih i manje poznatih povijesnih značajki ovog kvarta. Tim je povodom "H-Alter" razgovarao s Vanjom Radovanovićem, jednim od kreatora projekta i autorom kultnog zagrebačkog bloga "Nepoznati Zagreb" na kojem već godinama upoznaje građane s poviješću Zagreba.

Kako je nastao i što je to projekt Mapiranje Trešnjevke?

tresnjevka_pruga.jpg tresnjevka_pruga.jpg

Istovremeno su se na Trešnjevci, u suradnji s Centrom za kulturu Trešnjevka, dešavale slične akcije pod drugim imenima: Sekcija mladih Društva arhitekata Zagreba je učestvovala u projektu Akupunktura grada, a udruga Kontraakcija je radila na Muzeju kvarta. Na iskustvima tih akcija je pokrenut i ovaj naš projekt, no s ponešto izmijenjenim ciljevima.Projekt Mapiranje Trešnjevke pokrenut je u proljeće 2013. godine na osnovama prijašnjih akcija ostvarenih na Trešnjevci i drugim zagrebačkim kvartovima. Pioniri "mapiranja kvartova" se zapravo nalaze u Dubravi. Narodno sveučilište Dubrave počelo je sa svojim projektom, koji je trenutno u stanju mirovanja, još prije nekoliko godina, a rezultati njihovog rada su bile izložba Zagrebačka Dubrava, od predgrađa do grada postavljena u Muzeju grada Zagreba 2012. godine te istoimena monografija.

Primijetili smo da su dosadašnji projekti tog tipa iza sebe ostavljali vrlo vrijedne informacije, no one su bile i ostajale dostupne samo rijetkima - posjetiocima izložbi, kupcima malotiražne monografije, sudionicima radionica. Stoga smo kao osnovni cilj projekta postavili našu želju da sve što (sa)znamo o Trešnjevci bude i dostupno javnosti najdemokratskijim putem, preko web stranice projekta. Dosadašnje reakcije su potvrdile da je takav pristup bio dobra odluka: količina informacija koju smo objavili na webu nadmašuje i najoptimističnija očekivanja, a posjećenost stranica i broj reakcija njenih posjetilaca su u stalnom laganom usponu.

Isto tako, prošle godine smo krenuli sa nizom vođenih tematskih šetnji koje su se pokazale vrlo uspješnima i sa njima nastavljamo i dalje, a pokrenut ćemo i neke nove akcije.

U planu su i nove tematske šetnje ?


Foto: Mapiranje Trešnjevke

t2.jpg t2.jpg

Tematske šetnje su jedan od prepoznatljivih znakova našeg projekta. Ovoga proljeća vodim dvije šetnje. Jedna će u petak, 11. travnja  (polazak od Sky officea u 19 sati) provesti posjetioce malo poznatim putevima Vrbana i Prečkog, sve do krajnje jugozapadne točke Trešnjevke. Slogan šetnje je:  Od stakla i betona do vrbe i gloga u sat i pol šetnje.  

Druga će u petak, 9. svibnja (polazak iz parka na Trešnjevačkom trgu u 19 sati) posjetioce povesti jugoistočnim dijelom kvarta, područjem Knežije i okolice pa do Savske ceste, najstarijim urbanim dijelom Trešnjevke u kojem se sve do danas miješaju zdanja koja su bila avangarda svog doba sa kućicama i zapuštenim dvorištima koja su se malo promijenila u posljednjih 100 godina.

Nekad je sa istočne strane pruge bilo urbanizirano naselje pod imenom Predgrad Sava, dok je zapadni dio bio ruralnog karaktera, selo Horvati ... a danas je obrnuto, sa zapadne strane se nalazi pretežno urbana Knežija, dok se u tankom trešnjevačkom pojasu između pruge i Savske ceste, konkretno predio južno od Gagarinova puta, nalazi niz potleušica, skladišta i prostora bez ikakve namjene sa tek pokojim lokalom koji se ugnijezdio u to "divlje" područje. 

"Ovdje se ne nalaze Katedrala, Lotrščak niti Mirogoj, no Trešnjevka je posve sigurno kvart zanimljiv ljubiteljima arhitekture 30-ih i 40-ih, urbanih vrtova, željezničke memorabilije ili pak urbanih legendi svih vrsta"

Koje su još aktivnosti projekta?

Uz šetnje mogu spomenuti i naša nastojanja da u javnosti Trešnjevku učinimo i prepoznatljivim ciljem za "alternativni turizam" - ovdje se ne nalaze Katedrala, Lotrščak niti Mirogoj, no Trešnjevka je posve sigurno kvart zanimljiv ljubiteljima arhitekture tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća, urbanih vrtova, željezničke memorabilije ili pak urbanih legendi svih vrsta. Dosadašnji kontakti s Turističkom zajednicom grada Zagreba nisu urodili plodom, no zato se okrećemo alternativnim metodama suradnje s malim agencijama zainteresiranima za ponudu programa koji izlaze iz okvira mainstream turizma.

Pored toga pokušavamo i zainteresirati građane za aktivnosti na poboljšavanju kvalitete života u svome kvartu - uskoro ćemo pokrenuti akciju Dolje s rubnjacima!, kojoj je cilj inventura još uvijek brojnih previsokih rubnjaka na području kvarta. To je aktivnost pri kojoj nam građani mogu puno pomoći, a cilj bi joj bio stvaranje liste rubnjaka kojima je potrebno spuštanje, koju bismo mogli podastrijeti vijećima gradskih četvrti Trešnjevka sjever i jug, koje bi na taj način dobile informacija o problemima koje mogu rješavati putem malih komunalnih akcija.

Tko su suradnici i kako se građani mogu uključiti?

Jezgro projekta čini mala skupina volontera koje krasi entuzijazam i ljubav prema prikupljanju "kamenčića" za slaganje mozaika Trešnjevke. Sa strane Centra za kulturu Trešnjevka je tu Saša Martinović Kunović, voditeljica Galerije Modulor, koja je specijalizirana za fotografiju, urbanizam, arhitekturu i srodne teme. Tu su i GP, autor bloga GP Zagrebancije, koji svakim danom čitateljima otkriva slike Zagreba i njegovih stanovnika iz nepoznatog kuta, Mladen Sokele, poznat iz Facebook grupa Zakaj volim Zagreb i Di je ovo?, Vladimir Tarnovski, znatiželjni istraživač Zagreba nekad i sad, Konstantina Kralj, kao predstavnica Sekcije mladih Društva arhitekata Zagreba i ja, kao autor bloga Nepoznati Zagreb i dugogodišnji stanovnik Trešnjevke. 

"Želja nam je u projekt uključiti čim širu grupu suradnika, aktivirati građane i prijatelje Trešnjevke na sudjelovanje u projektu putem njihovih priča iz života, starih fotografija, svakodnevnih zapažanja ... jer, prava povijest, sadašnjost pa i budućnost Trešnjevke su zapravo mozaik tisuća malih priča"

No, uz ovu čvrstu jezgru tu je sad već i poprilično dugačka lista suradnika svih profila, od umirovljenika, koji se sa nostalgijom prisjećaju nekadašnjih vremena te ih kroz svoje priče čuvaju za nove generacije, preko mladih, koje intrigiraju nepoznati detalji o tom kvartu, pa do "stručno zainteresiranih" arhitekata, pjesnika, sociologa ...

Želja nam je u projekt uključiti čim širu grupu suradnika, aktivirati građane i prijatelje Trešnjevke na sudjelovanje u projektu putem njihovih priča iz života, starih fotografija, svakodnevnih zapažanja... jer, prava povijest, sadašnjost pa i budućnost Trešnjevke su zapravo mozaik tisuća malih priča, slika i detalja i za puni uvid u stvarnost kvarta treba upravo poslušati njene stanovnike i to čim više njih. I to je upravo ono što želimo postići - otvaranje ljudi prema svom kvartu i aktivnom sudjelovanju u njegovom životu: za početak kroz stranicu projekta i njegov Facebook profil.  

Ovim putem bih želio pozvati sve zainteresirane koji se žele na bilo koji način uključiti u ovaj projekt da se jave bilo mailom, bilo porukom sa web stranice ili Facebooka i ispričaju nam svoje viđenje Trešnjevke, podijele s nama neki novi podatak, fotografiju, priču, urbanu legendu ...

Po čemu je Trešnjevka osobita, odnosno što biste izdvojili? Kako Trešnjevku doživljavaju stanovnici drugih zagrebačkih kvartova?

tresnjevka_park.jpg tresnjevka_park.jpg

Da nema Jarunskog jezera i njegovog neposrednog okoliša, koji ujedno uživa povlašteni status "trešnjevačkog Pantovčaka", i to ne samo u zagrebačkim okvirima, zaista ne bismo imali neku čvrstu točku kojom bi se Trešnjevka u javnosti pohvalila svijetu. No, ispod površine se može naći veliko bogatstvo priča i detalja sa granice grada, predgrađa i sela. Među građanima i dalje živi kult "Samoborčeka", „Babinjaka" i kupališta na Savi. I na jedno i na drugo nas podsjeća čuveni film Tko pjeva zlo ne misli koji je, uz Špišićeve balade, vjerojatno najbolji ambasador života Trešnjevke, iako njen pravi karakter puno bolje opisuje ne osobito romantičan film Snivaj, zlato moje.Teško je u nekoliko riječi opisati Trešnjevku, a isto tako i njenu percepciju među građanima kvarta i Zagrepčanima općenito... No, neka opća mjesta postoje: U javnoj svijesti je Trešnjevka prije svega potpuno neglamurozan kvart, kvart radnika, uskih uličica i malih starih kućica, ugaslih tvornica, nizova dosadnih novogradnji razasutih po svim njenim kvartovima.

Trešnjevku čini niz malih kućica sa dvorištima i trešnjevim stablima u njima, Trešnjevačkog placa ... ali, ne treba zaboraviti da je Trešnjevka oduvijek bila i kolijevka zagrebačkog tramvaja, da se tu nalaze dva od tri zagrebačka zatvorena bazena i nesrazmjerno velik broj sportskih dvorana, poput Doma sportova, dvorane Dražena Petrovića, odbojkaški dom i Kutija šibica... Na Trešnjevci se nalaze i Končar i Ericsson Nikola Tesla, dvije natprosječno uspješne velike hrvatske tvrtke. Često se zaboravlja da je na Trešnjevci i kolijevka zagrebačkog vodovoda i električne energije, ovdje su i dva velika studentska doma, a na Savi je kolijevka Radija 101...

Od ne toliko vidljivih karakteristika osobno bih izdvojio činjenicu da je Trešnjevka kao niti jedan drugi kvart izolirana od svog susjedstva željezničkom prugom koja je umnogomu odredila njen životni tok. Taj "zid" oko gotovo polovice njene granice, k tome upotpunjen rijekom Savom koja određuje južnu granicu, je u stvarnosti i dan-danas prava barijera prema centru grada i susjednim kvartovima.

Isto tako, zanimljiva je sudbina napuštenih tvornica, skladišta i sličnih industrijskih "zaostataka" iz industrijskog doba grada. To je priča koju Trešnjevka dijeli s ostalim kvartovima iz "srednjeg prstena" grada kao što su Trnje i Peščenica koji se nalaze između centra i novosagrađenih planskih naselja Novog Zagreba. Kada bi u lokalnoj i gradskoj upravi bilo sluha za njihovu prenamjenu ti bi objekti mogli svojim novim ulogama npr. kulturnim, društvenim, u mnogome oživjeti život Trešnjevke.

<
Vezane vijesti