Ilustracija: M.K.Ilustracija: M.K."Iako u regiji ima najmanje gubitke u prijenosu i distribuciji, najpovoljniji indeks percepcije korupcije i najveći udio novih obnovljivih izvora energije, Hrvatska je daleko od ostvarivanja svojeg potencijala, europskog prosjeka i ciljeva EU-a", naglasila je Ivana Rogulj iz DOOR-a.

Skupina nevladinih organizacija objavila je nove statističke podatke koje pokazuju da Jugoistočna Europa ostvaruje napredak, doduše nejednak, prema povećanju održivosti u energetskom sektoru. Emisije CO2, gubici električne energije i energetska intenzivnost doživjeli su pad u većini zemalja ovog područja, ali je ostvaren manji napredak u povećanju udjela sunčeve energije i energije vjetra, kao i u borbi protiv korupcije. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Statistika se odnosi na sedam država, a usporedbe podataka iz 2010. i 2014./2015. služe kao dodatak Izvještajima Europske komisije o napretku. Ova statistika uzima u obzir i druge faktore osim uvođenja propisa kako bi se proučile konkretne promjene tijekom posljednjih pet godina.

Neki od podataka koje valja istaknuti:

  • Emisije CO2 po osobi uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva smanjile su se između 2010. i 2014. u svim zemljama osim u Bosni i Hercegovini i Albaniji. Međutim, postoji mogućnost da je pad emisija u Srbiji uzrokovan poplavama 2014.
  • Hrvatska koristi najviše energije vjetra i sunca u regiji, sa 5.5% električne energije proizvedene iz energije vjetra u 2014. godini. Iste je godine proizvedene električna energija iz sunčeve energije bila 35 GWh – međutim, to je i dalje mali dio potencijala.
  • Gubici uzrokovani prijenosom i distribucijom su se smanjili između 2010. i 2015. u svim zemljama osim u Albaniji.
  • Kosovo najviše ovisi o ugljenu koji je 2014. generirao 97% električne energije u zemlji. Makedonija i Srbija su na drugom i trećem mjestu, sa 69.5% i 64.8% električne energije dobivene iz ugljena. U usporedbi s tim, EU je 2014. godine proizvodila 26.3% električne energije iz ugljena.
  • Energetska intenzivnost – količina energije utrošena po jedinici ostvarenog BDP-a – smanjila se između 2010. i 2014. u svim zemljama osim u Bosni i Hercegovini i Albaniji.
  • Između 2010. i 2015. sve su zemlje osim Makedonije i Albanije poboljšale svoje rezultate u Transparency Internationalovom indeksu percepcije korupcije – ali gotovo zanemarivo malo.

"Utješno je da je više zemalja u regiji sposobno smanjiti emisije stakleničkih plinova uzrokovanih izgaranjem fosilnih goriva. Međutim, Srbija i Bosna i Hercegovina mogle bi zbog ispodprosječnih rezultata uskoro postati pravno odgovorne, ako hitno ne poduzmu nešto u vezi toga", komentirala je Dragana Mileusnić iz organizacije Climate Action Network Europe.

"Napokon napredujemo po pitanju rasipanja energije zbog gubitaka ostvarenih kroz prijenos, distribuciju i neučinkovito korištenje u većini regije, ali zašto Albanija ne uspijeva iskoristiti prednosti onoga što joj je servirano na pladnju? Takva su ulaganja uvijek isplativa i nema izlike za ovakvo rasipanje energije", dodala je Lira Hakani iz organizacije EDEN Center u Albaniji.

"Razočaravajuće je što se unatoč visokom interesu ulagača u regiji energija vjetra i energija sunca i dalje vrlo slabo koriste. Sve zemlje moraju do 2020. postići određene ciljeve po pitanju obnovljive energije, a energija sunca i vjetra dva su izvora energije koji bi se mogli dodatno povećati kad bi za to postojala politička volja", zaključila je Sonja Risteska iz organizacije Analytica u Makedoniji.

"Iako u regiji ima najmanje gubitke u prijenosu i distribuciji, najpovoljniji indeks percepcije korupcije i najveći udio novih obnovljivih izvora energije, Hrvatska je daleko od ostvarivanja svojeg potencijala, europskog prosjeka i ciljeva EU-a", zaključuje Ivana Rogulj iz DOOR-a.

Ključne riječi: obnovljivi izvori
<
Vezane vijesti