anobservantmind.comanobservantmind.comPrestanak ocjenjivanja na polugodištu ne znači prestanak davanja povratnih informacija o učenju. Povratne informacije samo mijenjaju oblik, ali to je teško prepoznati - kako nastavnicima i nastavnicama, tako i roditeljima, a pogotovo učenicama i učenicima - jer svi smo uvjetovani učenje razumjeti isključivo u obliku numeričke ocjene.

Bilo bi vrlo korisno iskoristiti potencijal hrvatskih obrazovnih znanstvenika i znanstvenica za sustavnu i pouzdanu obradu podataka o stanju u školama, umjesto donošenja zaključaka na temelju neprovjerenih, ad-hoc istraživanja

Nedavno je jedan medij prezentirao brojku o lošijem uspjehu učenika u ovoj školskoj godini, te donio zaključak da je uzrok tomu činjenica što je ukinuta obveza ocjenjivanja na polugodištu. Pritom, osim brojke od 90 posto lošijih ocjena nitko u javnosti nema uvid o tomu kako je to istraživanje točno provedeno. Iz tog razloga ne možemo tvrditi da je brojka od 90 posto učenika ispravna, niti da se može generalizirati na cijelu populaciju učenica i učenika u zemlji. Još manje  možemo tvrditi da je uzrok lošijem uspjehu ukidanje ocjenjivanja na polugodištu. Umjesto da propitkuje validnost istraživanja, naša javnost odmah se uhvatila za podatak od 90 posto lošijih ocjena, te je u medijskom prostoru krenula već ustaljena igra prozivanja i okrivljivanja. Čini se da nitko od onih koji su komentirali situaciju ne želi iskoristiti medijski prilog kao mogućnost za početak stvarnog ispitivanja stvari. Sama po sebi, ideja iza priloga je izvrsna - bilo bi još bolje da je ministarstvo obrazovanja došlo do nje, a ne novinska struka. No, dok MZOS vehementno odbija prihvatiti istraživanje, te predbacuje nastavnicima da su upravo oni tražili ukidanje ocjena na polugodištu, mediji nam serviraju priče o nastavnicima koji tvrde da nikad nisu tražili ukidanje ocjenjivanja na polugodištu. Ipak, nakon priloga o pogoršanju učeničkog uspjeha zbog ukidanja ocjenjivanja na polugodištu trebamo razmisliti o sljedećem:

1. Stupanj uključenosti obrazovnih znanstvenika u odluke MZOS-a

Prestanak ocjenjivanja na polugodištu ne znači prestanak davanja povratnih informacija o učenju. Povratne informacije samo mijenjaju oblik, ali to je teško prepoznati

Ministarstvo tvrdi da je odluku o ukidanju ocjenjivanja na polugodištu dovelo zbog molbi nastavnica i nastavnika. Pritom ne spominje je li ta odluka došla kao rezultat sustavnog istraživanja mišljenja nastavnica i nastavnika. Drugim riječima, u ovoj priči MZOS ne pruža informacije da je odluka o ukidanju ocjenjivanja na polugodištu došla na temelju empirijske studije koja je u obzir uzela struku. Ukoliko je istraživanje provedeno, zašto se ministarstvo u svom javnom priopćenju nije odmah oslonilo na njega? Kako ne spominje nikakvo istraživanje, ministarstvo otvara prostor spekulacijama da prije donošenja odluke nije ni bilo studije, niti sustavnog konzultiranja struke. Hrvatski obrazovni znanstvenici i znanstvenice prošli su trening koji im omogućuje izradu empirijskih istraživanja koje mogu obrazložiti bitne policy odluke. Kao i druga ministarstva koja koriste znanstvene studije pri donošenju odluka, bilo bi lijepo vidjeti da to radi i ministarstvo koje propagira društvo znanja.

2. Ne radi se o ocjenjivanju, nego o povratnoj informaciji

U mom doktorskom istraživanju o iskustvima s državnom maturom, učenici su mi često znali reći da ih jedino motivira ocjena. To je dubinsko sustavno uvjerenje našeg obrazovnog sustava. Ne može se promijeniti preko noći

Naše učenice i učenici, jednako kao i njihovi nastavnici i nastavnice naučili su funkcionirati preko sustava ocjenjivanja. U mom doktorskom istraživanju o iskustvima s državnom maturom, učenici su mi često znali reći da ih jedino motivira ocjena. To je dubinsko sustavno uvjerenje našeg obrazovnog sustava. Ne može se promijeniti preko noći. Ocjena kod nas služi kao glavna povratna informacija o učenju. Ona čak ima i širu funkciju jer služi da nagradi ili kazni određene osobne karakteristike učenica i učenika, kao što su trud, rad, volja ili neprimjereno ponašanje. Naravno, u teoriji nastavnice i nastavnici bi trebali moći komunicirati povratnu informaciju učenicima na druge, kreativne načine. To bi jednima i drugima omogućilo bolju vizualizaciju procesa učenja. Međutim, ne možemo očekivati da ćemo jednom odlukom promijeniti dubinske i sustavne mehanizme. Na to je upozoravala i udruga Nastavnici.org u svom priopćenju na odluku o ukidanju ocjenjivanja na polugodištu. Moramo biti spremni da to da će proces uvođenja drugih oblika davanja povratnih informacija, uz sumativno ocjenjivanje na kraju školske godine zahtijevati promjenu razmišljanja kako nastavnika tako i učenika i njihovih roditelja.

Nadam se da će ovaj kratki komentar malo smiriti strasti i doprinijeti prestanku senzacionalizacije ocjenjivanja na polugodištu. Ne zaboravimo da su objavljeni medijski prilog i istraživanje izvrsna mogućnost da započnemo razgovarati o načinu na koji nastavnici u školama daju povratne informacije o učenju, te o načinu na koji ih učenici i roditelji primaju. Moramo se zapitati koji tip povratnih informacija koristi učenicima i njihovim roditeljima, koji je tip povratne informacije koji ih zanima, te na koji način ih oni uopće percipiraju.

Prestanak ocjenjivanja na polugodištu ne znači prestanak davanja povratnih informacija o učenju. Povratne informacije samo mijenjaju oblik, ali to je teško prepoznati - kako nastavnicima i nastavnicama, tako i roditeljima, a pogotovo učenicama i učenicima - jer svi smo uvjetovani učenje razumjeti isključivo u obliku numeričke ocjene. Za početak, priznajmo si da smo svi jako naviknuti na ocjenjivanje na polugodištu. Ministarstvo i obrazovne agencije, i svi ostali sudionici i sudionice u obrazovnom sustavu zato trebaju razmišljati o načinima koje uz ocjenjivanje daju korisnu povratnu informaciju o učenju, te iskoristiti spomenuti medijski prilog kao mogućnost za popravljanje stanja, a ne kao prostor za međusobno okrivljivanje. Pritom bi bilo vrlo korisno iskoristiti potencijal hrvatskih obrazovnih znanstvenika i znanstvenica za sustavnu i pouzdanu obradu podataka o stanju u školama, umjesto donositi zaključke na temelju neprovjerenih, ad-hoc istraživanja.

Ključne riječi: obrazovanje, obrazovni sustav, školstvo
<
Vezane vijesti