Foto: Mstyslav ChernovFoto: Mstyslav ChernovZa nekoliko dana u Turskoj se održava međunarodni forum na kojem će se raspravljati o budućnosti interneta i pripadajućih sloboda. Dok jedni najavljuju bojkot, drugi ovo vide kao jedinstvenu priliku za izravno suočavanje država s masovnim kršenjem internetskih sloboda

Početkom rujna predstavnici nevladinih organizacija i udruženja za zaštitu medijskih sloboda imat će rijetku priliku da na području Turske otvoreno i sasvim slobodno upute kritiku trenutnoj turskoj administraciji glede opetovanih kršenja ljudskih prava i medijskih sloboda na internetu. Nakon što je 2012. godine održan u Azerbajdžanu, koji je na svježoj ljestvici poštivanja novinarskih sloboda Reportera bez granica 160. od 180 država, Forum o upravljanju Internetom (IGF) od 2. do 5. rujna ugostit će upravo Turska, koja se na istoj ljestvici nalazi na 154. mjestu.

Činjenica da je Turska odabrana kao domaćin primljena je dvojako među organizacijama koje se bave zaštitom građanskih i novinarskih sloboda, s obzirom na represivne aktivnosti vlade odnedavnog predsjednika Tajipa Erdogana naspram internetskih stranica, posebno socijalnih mreža

Riječ je o uglednom međunarodnom događaju kojeg su inicirali Ujedinjeni narodi, s ciljem da na njemu vlade, privatni i nevladin sektor raspravljaju o budućnosti upravljanja internetom i u konačnici definiraju preporuke nadležnim tijelima.
Činjenica da je Turska odabrana kao domaćin primljena je dvojako među organizacijama koje se bave zaštitom građanskih i novinarskih sloboda, s obzirom na represivne aktivnosti vlade odnedavnog predsjednika Tajipa Erdogana naspram internetskih stranica, posebno socijalnih mreža.

Od 2007. do lipnja 2014. godine turske su vlasti blokirale 48 tisuća internetskih stranica, pozivajući se na kontroverzni zakon koji je izlasan za zaštitu djece od štetnog sadržaja na internetu, ali koji se opetovano koristi za ušutkivanje disonantnih glasova koji kritiziraju nedemokratičnost turske vlasti, ukazuju na kršenje ljudskih prava ili zastupaju alternativne (lijeve) političke ideje. Samo tijekom minule godine, nakon masovnih antivladinih lipanjskih prosvjeda u Gezi parku, deseci građana Turske kažnjeni su zbog aktivnosti na socijalnim mrežama, pod optužbom za terorizam, blasfemiju, kritiziranje države i dužnosnika, kao što je bio slučaj sa skladateljem Fazilom Sayem, koji je zbog tweetova dobio uvjetnu kaznu od 10 mjeseci jer je u njima vrijeđao vjerske osjećaje.

Unatoč presedanskoj odluci turskog ustavnog suda da je blokada sadržaja Twittera i Youtubea bila kršenje slobode izražavanja koju jamči turski ustav, Twitter i Facebook su se od travnja naovamo povinuli gotovo svim sudskim odlukama ove zemlje i blokirali brojne sadržaje koje otvoreno kritiziraju Erdogana

Reporteri bez granica najavili su da će u Istambulu povodom IGF-a, zajedno s organizacijama poput Human Rights Watcha, Amnesty Internationala i turskih organizacija za zaštitu medijskih sloboda, ukazati na poraz slobode informiranja u ovoj zemlji i pozvati tursku vladu da prestane s masovnim nadzorom svojih građana te zatvaranjem novinara. S druge strane, pojedini istaknuti turski borci za internet bez političke cenzure najavili su bojkot foruma na kojem bi se trebalo raspravljati o internetskim slobodama - u državi koja ih sustavno krši. Yaman Akdeniz i Kerem Altipamark u otvorenom pismu nisu propustili ukazati i na licemjerje najvećih svjetskih socijalnih mreža, poput Twittera i Facebooka, koje su faktički postale suučesnice u Erdoganovoj cenzuri političkog sadržaja na njihovim platformama.

Unatoč presedanskim odlukama turskog ustavnog suda prema kojima je blokada sadržaja Twittera i Youtubea bila teško uplitanje države u slobode izražavanja koje jamči turski ustav, Facebook i Twitter su se od travnja naovamo povinuli gotovo svim sudskim odlukama ove zemlje i blokirali brojne sadržaje koje otvoreno kritiziraju Erdogana.

Baš je to jedan od razloga da je kao lokacija ovogodišnjeg IGF-a odabrana Turska, jer se na taj način nastoji pojačati dijalog i s tom zemljom glede unaprjeđenja postojećeg stanja na internetu. To za aktiviste, ako ništa drugo, predstavlja jedinstvenu priiku da državnim dužnosnicima iz ovakvih zemalja otvoreno u lice sasuju sve što ih pripada. Kao što su prošle godine u Indoneziji zviždanjem i smijehom pratili govore kineskih i američkih dužnosnika koji su pričali o internetskim slobodama i ograničavanju državnog nadzora interneta te sveprisutnog prisluškivanja građana...

Ključne riječi: novinarske slobode, turska
<
Vezane vijesti