00_glavna_web.jpgTreću godinu zaredom projekt Otvoreni grad u sklopu Društva arhitekata Istre ostvaruje arhitektica Breda Bizjak sa suradnicima. Program će biti izveden u suradnji s priznatim hrvatskim umjetnikom Vladom Martekom, u ponedjeljak, 26. ožujka u 12 sati u Mornaričkom parku u Puli. Tema ovogodišnjeg projekta je "zeleni sistem" grada, odnosno istraživanje njegove uloge i vrijednosti kao integralnog dijela kulturno-povijesne baštine. Stabla su živa materijalna kulturna baština i elementarni dio naše ukupne kulturno povijesne cjeline.

Zeleni plan realizirat će se u dva usporedna čina. Kolektiv OG će u suradnji s djelatnicima Pula Herculanee te učenicima Eko škole pulske Gimnazije posaditi stablo vrste tulipanovac (Liriodendron tulipifera), dok će Vlado Martek izvesti akciju koja ostavlja rad pod nazivom Vraćanje; i primanje. (Predpoetski dijalog s neverbalnim) za kojeg navodi: "Radi se o vraćanju drveta drvetu, simbolički se prikazuju vrijednost i uporabna vrijednost (sredstvo za pisanje). Ljubav za stabla, ono dobro otišlo je u asocijacije pisanja". Stablo i rad umjetnik će posvetiti dobroj poeziji.

Namjera je upozoriti širu javnost na sustavno uništavanje zelenog fonda te senzibilizirati građanstvo za njegov kulturni, biološki i ekološki značaj. Sa stablima dijelimo isti ekosustav tj. činimo kompleksno jedinstvo u istom prostoru. Stabla su živa materijalna kulturna baština i elementarni dio naše ukupne kulturno povijesne cjeline.Trenutna situacija koja bilježi sve više primjera rušenja višegodišnjih, čak stogodišnjih zdravih stabala u gradu Puli, a koja se neopravdano uklanjaju zbog različitih građevinskih, komunalnih zahvata dosegla je kritičnu masu na koju želimo reagirati te su neposredan povod ovogodišnjeg programa. Na akcije rušenja projektom se reagira akcijom stvaranja.

Konceptualnim povezivanjem akcije s umjetničkom intervencijom sam čin sadnje poprima drugačiju estetiku i doživljava se u kontekstu svjesne poruke. Ova se akcija može razumjeti i kao konstruktivna kritika s namjerom podizanja svijesti o ljudskoj ovisnosti o ekosistemu u urbanim sredinama te o potrebi valorizacije, poštivanja i zaštite prirodnih elemenata kao dijelova kulturno-povijesnog nasljeđa grada.

Jednako kao što se revno valoriziraju i štite otisci dinosaura, rimski mozaik ili zidovi srednjovjekovne građevine, trebale bi se sačuvati i stoljetne pinije, ladonje ili črnike koje su živi svjedoci prostora i vremena koje je prethodilo, a bit će svjedoci i vremenu koje slijedi nakon našeg životnog vijeka, ako im to omogućimo.

Osim podizanja svijesti o važnosti očuvanja zelenog sistema grada kao prirodnog elementa kulturno-povijesne baštine, želi se usmjeriti pozornost na ideju da je svako stablo spomenik, ali živući spomenik, koji raste i u stalnoj je promjeni. Bilo da su sadnje stabala potaknute ritualnim, političkim, ekološkim ili artističkim pobudama, bitan je rezultat koji ima nedvojbeno pozitivne utjecaje na zajednicu – svijest o zelenom sistemu kao integralnom i nedjeljivom elementu naše kulturne sredine i kulturne baštine.

Zeleni sistem grada nedjeljiv je segment pojedinih vizura na građevinu, dijelove grada, grad u cijelosti, esencijalan dio koji grad čini onim što jeste. Stoga je od krucijalne važnosti za grad i njegovu ukupnu kulturnu održivost što prije registrirati problem i početi s valorizacijom, zaštitom i revitalizacijom zelenog kulturnog dobra.

Lokacija za realizaciju akcije o kojima se razmišljalo bilo je više, no zbog objektivnih razloga one su bile nedostupne. Odabir prave lokacije bio je veoma važan, jer se sadnjom stabla htjelo napraviti razliku u prostoru, bilo da se radi o degradiranom i zapuštenom mjestu bez stabala ili lokaciji koja je bila bogata stablima, a više nije. Naposljetku, odabran je Mornarički park. Na prvi pogled može se učiniti da u mnoštvu postojećih stabala u parku jedno novo stablo neće učiniti razliku. No, namjera je da se ovom sadnjom simbolički tek započne rasprava, potaknu procesi zaštite te dugoročna revitalizacija parka koji zbog svoje kulturno povijesne vrijednosti, ali i nezavidnog postojećeg stanja, to zaista i zaslužuje.