Boris Štromar, predsjednik Astronomskog društva "Beskraj": Parkovi tamnog neba su područja u kojima se nastoji očuvati prirodno zvjezdano noćno nebo. S Petrove gore snimljene su mnoge impresivne astrofotografije i time već međunarodno proslavile Petrovu Goru kao idealnu, lako dostupnu lokaciju za astronomska promatranja.

Boris Štromar predsjednik je Astronomskog društva "Beskraj"  iz Zagreba koje od početka 2012. godine pokušava izboriti da Hrvatska na Petrovoj Gori dobije svoj prvi park tamnog neba.

Što je to park tamnog neba i zašto baš Petrova Gora?

Parkovi tamnog neba su područja u kojima se nastoji očuvati prirodno zvjezdano noćno nebo. U njima je dozvoljeno korištenje rasvjete, ali ona mora biti umjerena i ekološka, odnosno usmjerena prema tlu, kako to postojeći hrvatski zakon i propisuje. U parku tamnog neba naglasak je na vidljivosti neba bogatog zvijezdama, a posjetitelji dolaze, osim u prirodu, uživati i u ljepotama svemira. U Europi je zbog pretjerane rasvjete svjetlosno onečišćenje vrlo veliko i malo je mjesta gdje se golim okom može vidjeti Mliječni put, tamne zvijezde i maglice. Osim toga, svjetlosno onečišćenje remeti bioritam prirode, šteti ljudskom zdravlju i rasipa goleme količine energije, a prema tome i novca poreznih obveznika. Upotrebom ekološke rasvjete gradovi mogu uštedjeti do 40 posto na javnoj rasvjeti, što bi npr. za Zagreb iznosilo oko 40 milijuna kuna godišnje.

Stjecajem okolnosti, u Hrvatskoj još uvijek ima područja s vrlo tamnim nebom, no mnoga od njih nisu lako dostupna ili je do njih potrebno duže putovati, npr. na Lastovo. Petrova gora, koja se nalazi u Karlovačkoj županiji, ima vrlo povoljnu lokaciju i asfaltiranu cestu te veliko parkiralište u podnožju izuzetnog, ali nažalost zapuštenog spomenika, koje se koristi za postavljanje teleskopa i promatranje noćnog neba.

Upotrebom ekološke rasvjete gradovi mogu uštedjeti do 40 posto na javnoj rasvjeti, što bi za Zagreb iznosilo oko 40 milijuna kuna godišnje

Proglašenjem parka noćnog neba privuklo bi se ne samo astronome već i škole koje bi na izletima mogle pokazati mladima ljepote svemira čime bi se mnogi zainteresirali za bavljenje znanošću. Dakako, u svemu postoji i veliki turistički potencijal.

Koliko je takvih parkova u Europi?

U Europi postoje trenutno tri parka tamnog neba i jedan rezervat. Dva se nalaze u Mađarskoj, jedan u Škotskoj te rezervat u Walesu.   

U svemu treba znati da je zvjezdano noćno nebo inspiracija, ali i baština koju treba sačuvati za nove generacije. Zato u suradnji s Međunarodnom udrugom za zaštitu noćnog neba (IDA - International Dark Sky Association) parkove tamnog neba priznaje i UNESCO.

Za promociju naše zemlje, a naročito za lokalnu zajednicu i sve općine u okolici Petrove Gore, bilo bi dobro da se tamni park proglasi što prije.

U tome smislu Astronomsko društvo Beskraj već je u niz navrata uputilo prijedloge Hrvatskim šumama i lokalnim općinama koje su podržale inicijativu.

Koje su konkretne prepreke, odnosno koje kriterije treba zadovoljiti pred međunarodnim tijelima za ostvarivanje statusa parka tamnog neba?

Dok Ministarstvo kulture uopće ne reagira niti odgovara na naše dopise, susretljivošću pojedinaca uspjeli smo dogovoriti da se nepotrebna rasvjeta na Petrovoj Gori gasi barem tijekom astronomskih promatranja

Da bi se dobio status parka tamnog neba potrebno je prije svega obvezati se na promjenu sve postojeće rasvjete na području parka u ekološku rasvjetu, a nakon toga promovirati tamno nebo i astronomiju u zajednici. Park treba primjerom pokazati na koji se način vrši očuvanje noćnog neba. Kada smo 2012. godine pokrenuli inicijativu proglašenja parka, jedino je u selu Ključar bilo 6 ekoloških lampi, no prošle godine Ministarstvo kulture naložilo je postavljanje svijetlećih kugli na parkiralište podno spomenika na Petrovoj Gori, odnosno točno tamo gdje se obavljaju astronomska promatranja. Na naše upite do sada nismo dobili nikakve odgovore. Zanimljivo je da je iste godine na snagu stupio Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, donesen od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a koji zabranjuje postavljanje neekološke rasvjete. Dok Ministarstvo kulture uopće ne reagira niti odgovara na dopise, susretljivošću pojedinaca na lokaciji uspjeli smo dogovoriti da se ta nepotrebna rasvjeta gasi barem tijekom astronomskih promatranja.  

Dakle, konkretne prepreke za ostvarenje statusa prvog parka noćnog neba u Hrvatskoj nisu nepremostive, ali birokracija očito mora dobiti nalog odozgo da se stvari pomaknu s mrtve točke i da Hrvatska dobije nešto na čemu može poboljšati obrazovanje vlastitih građana, osnažiti lokalnu zajednicu i omogućiti održivi gospodarski razvoj temeljen na, u europskim okvirima, izuzetnoj vrijednosti tamnog neba koje mnogi nisu ni svjesni.  

Koje su aktivnosti koje Beskraj provodi na Petrovoj Gori?

Osim redovitog promatranja i fotografiranja noćnog neba, jednom godišnje organizira se veliki PGSP - Petrova Gora star party - kao okupljanje astronoma amatera iz cijele Hrvatske kako bi se razmijenila iskustva i družilo pod zvjezdanim nebom uz najraznovrsnije teleskope. Takva događanja imaju veliki turistički i drugi potencijal za lokalnu zajednicu, a s proglašenjem parka tamnog neba ona bi se mogla puno uspješnije i internacionalizirati te Hrvatsku staviti na kartu kao jedno od rijetkih mjesta u Europi s takvim bogatstvom. S Petrove gore snimljene su mnoge impresivne astrofotografije i time već međunarodno proslavile Petrovu Goru kao idealnu, lako dostupnu lokaciju za astronomska promatranja. Nakon proglašenja parka tamnog neba, uz minimalnu investiciju mogao bi se npr. urediti prostor bivšeg restorana kod spomenika, kako bi posjetitelji imali gdje sjesti i poslušati predavanje ili koristiti struju za svoju astronomsku opremu. Za istu svrhu poslužiti bi mogao i sada zapušteni devastirani nekadašnji muzejski prostor unutar samog spomenika čime bi on dobio i nekakav novi, primjereni sadržaj.

<
Vezane vijesti