Ilustracija: M.K.Ilustracija: M.K.Povodom druge godišnjice od potpisivanja Pariškog sporazuma, Platforma za dobru energiju podsjeća da Hrvatska kao potpisnica mora hitno izraditi Strategiju energetskog razvoja, usvojiti Niskougljičnu strategiju kao i provedbene akte Zakona o obnovljivim izvorima energije.

Priopćenje platforme koja okuplja predstavnike civilnog sektora, akademske zajednice i gospodarskih udruženja, s ciljem promicanja suvremenih trendova i provođenja kvalitetnih javnih politika iz područja obnovljivih izvora energije, prenosimo u cijelosti:

Od 2000. godine do danas zabilježeno je čak 16 najtoplijih godina, dok je prošla 2016. bila najtoplija u povijesti mjerenja temperature. Kako bismo ograničili porast globalne temperature na 1.5 stupanj C, u skladu s Pariškim sporazumom, do 2050. godine potrebno je svesti emisije ugljičnog dioksida na nulu.

Istovremeno, Hrvatska ima priliku biti regionalni predvodnik primjene obnovljivih izvora u jugoistočnoj Europi, te na taj način ostvariti proizvodnju iz domaćih resursa, nova radna mjesta, razvoj gospodarstva i zajednice, rast standarda građana, uključujući zdravlje i okoliš te dugoročno smanjenje uvoza i uporabu domaće energije.

Dok se na europskoj razini mijenjaju zakoni koji trebaju pridonijeti svjetskoj borbi protiv klimatskih promjena do 2030., u Hrvatskoj već dvije godine čekamo usvajanje temeljnih dokumenata potrebnih za ulaganje u obnovljive izvore energije. Hrvatska zaostaje za europskim i svjetskim trendovima te je i dalje na dnu europske ljestvice po korištenju energije sunca kojom obilujemo.

Hrvatska zaostaje za europskim i svjetskim trendovima te je i dalje na dnu europske ljestvice po korištenju energije sunca kojom obilujemo.

Statistika pokazuje da je u 2016. u svijetu gotovo 2/3 novoinstaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije bilo iz obnovljivih izvora (oko  165 GW) s velikim udjelom solarnih fotonaponskih sustava (74 GW). Samo za solarnu energiju instalirani kapacitet je rastao sa stopom od 50% u odnosu na godinu ranije. Prema novim predviđanjima Međunarodne energetske agencije do 2022. biti će instalirano novih 1150 GW u postrojenjima koje koriste obnovljive izvore.

Hoće li Republika Hrvatska biti samo promatrač u svjetskim trgovinskim tokovima ili će se aktivno uključiti u isporuku opreme i dijelova te možda najvažnije stvaranju inovacijskog i znanstvenog kapitala, koje može razviti uz pomoć vlastitih resursa ovisi o koracima koje će poduzeti u sljedećih par godina?

U mnogo slučajeva sama oprema za proizvodnju električne energije nosi manji dio investicije npr. kod fotonaponskih panela gdje pomoćna oprema, projektiranje i instalacija i trošak kapitala zauzimaju više od 50% troškova. Tu je i prilika za uključivanje hrvatskih gospodarskih subjekata koji se mogu specijalizirati za određenu nišu proizvoda, ne nužno cijelih postrojenja, instalaciju ili održavanje postrojenja, kao i razvijanje novih poslovnih modela i financijskih mehanizama. Upravo tu se može ostvariti i najveći iskorak te dobit za gospodarstvo jer danas, u digitalnom dobu, proizvodnja znanja i obrada podataka, kao i upravljanje informacijama donose znatno veće prihode od same proizvodnje opreme. Također hrvatske tvrtke, zadruge i ostali s domaćom proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora energije, zbog velikog raspoloživog potencijala, mogu postati velik igrač u regiji i značajan u Europskoj uniji.

Europska komisija želi da Europska unija zadrži vodeće mjesto po pitanju dobave čiste, sigurne i pristupačne energije za svoje građane te stoga predlaže paket mjera Čista energija za sve Europljane s najvećim naglaskom na odmicanju od upotrebe fosilnih goriva (dekarbonizaciji) s jedne strane te ubrzanju gospodarskog rasta i otvaranju "zelenih" radnih mjesta s druge strane.

"Građani pojedinci, zadruge, udruge, privatni sektor i lokalna samouprava nezaustavljivo idu u smjeru sve veće i šire primjene obnovljivih izvora energije, udruživanjem u energetske zadruge, financiranjem projekata iz programa Europske unije, grupnim ulaganjem, sredstvima etičnih banaka, i slično. Nema razloga da Hrvatska ostane u prošlosti. Pozivamo Vladu i Ministarstvo da donesu jasne i ambiciozne ciljeve, novu strategiju u skladu s načelima održive, decentralizirane i fleksibilne energetike, u kojoj građani-proizvođači imaju bitnu ulogu, a domaća industrija vidi poslovnu priliku", poručuje Maja Pokrovac u ime Platforme za dobru energiju.

<
Vezane vijesti