Osama bin Laden hladnokrvno je ubijen 2. svibnja u jedan sat poslije ponoći u gradu Abbottabadu u sjevernozapadnom Pakistanu. Proglašen je krivim za smrt tisuća ljudi i smaknut je bez suđenja. Ogromna većina ljudi tu je vijest pozdravila, iako je njegova likvidacija problematična iz moralnih, pravnih i političkih razloga.

Valja se podsjetiti nekih drugih osama bin ladena iz povijesti. Recimo, izraelski bin Laden nesumljivo je bio glavni organizator Holokausta, Adolf Eichmann. Za njim su godinama bezuspješno tragali, da bi ga 1960. konačno pronašli u Argentini. Umjesto da ga, poput Amerikanaca, ubiju bez suđenja (iako je bio odgovoran za mnogo više smrti i patnje), izraelski tajni agenti ga kidnapiraju, dopremaju u Izrael gdje mu se javno sudi. Time svjetskoj javnosti pokazuju za što je sve taj čovjek odgovoran i zašto bi trebao umrijeti. Iako mi se čini malo vjerojatno da bin Laden nije odgovoran za smrt tisuća nevinih, ipak bih volio da mu se to lijepo i civilizirano dokazalo na sudu. Ovakav američki postupak ostavlja gorak okus u ustima.

Ukoliko u nečijoj likvidaciji nema kristalno jasnih pozitivnih posljedica za budućnost, moralno je neprihvatljivo tu likvidaciju izvršiti, stoga je ubojstvo bin Ladena problematično

Okolnosti ponekad ne dopuštaju civilizirano suđenje te je jedini način da se riješi vlastitog bin ladena - ubojstvo. Njemački oficiri su se 1944. htjeli riješiti jednog puno goreg i opasnijeg bin ladena (naravno, radi se o Hitleru) te su skovali urotu da izvrše atentat na njega. Taj pokušaj ubojstva navodi se kao standardni primjer dileme na satovima etike - je li moralno opravdano ubiti čovjeka da bi se spasilo milijune drugih ljudi? Tu se radi o teškom pitanju na koji nije lako dati odgovor čak ni ako se radi o Hitleru. Staviti bin Ladena u poziciju protagonista iste dileme danas se čini neuvjerljivo. Ovaj je već godinama bio potpuno izoliran i impotentan te je upitno koliko će života njegova smrt zaista spasiti. Ukoliko u nečijoj likvidaciji nema kristalno jasnih pozitivnih posljedica za budućnost, moralno je neprihvatljivo tu likvidaciju izvršiti, stoga je ubojstvo bin Ladena problematično.

Ovo nije prvi put da Amerikanci interveniraju na teritoriju druge države, ali ono što šokira je da se čini da su se svi već pomalo privikli na to

Osim moralne strane priče oko umorstva bin Ladena, tu postoje još ozbiljni pravni i politički problemi. Naime Pakistan je, po svemu sudeći, još uvijek suverena država. Ovo nije prvi put da Amerikanci interveniraju na teritoriju druge države, ali ono što šokira je da se čini da su se svi već pomalo privikli na to. Od gomile komentatora i novinara koji konstantno izvještavaju o bin Ladenovoj smrti malo tko se zapitao što američke trupe, dovraga, rade u Pakistanu. Vojna intervencija je ponekad zaista opravdana, i hvala Amerikancima što su intervenirali u Europi za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali ova akcija u Pakistanu teško se može opravdati. Niti ju je odobrio američki Kongres (dakle nedemokratska je), niti UN (unilateralna je), niti Pakistan (agresivna je), niti bi se uza sve to mogla opravdati humanitarnim razlozima (dapače, smrtonosna je).

Tajni rat koji SAD trenutno vodi u Pakistanu neugodno podsjeća na tajni rat koji su prije 40 godina vodili u Kambodži

Ovo nije prvi put da SAD intervenira u Pakistanu, dapače tamo već godinama operiraju tzv. dronovi, naoružane bespilotne letjelice koje kao da su izašle iz znanstvenofantastičnih filmova i to ne samo zbog imena modela (Predator). Kontrolirane iz vojnih baza stotinama kilometara udaljenih od mjesta sukoba, one iz visine raketama ubijaju kako teroriste i njihove zaštitnike, tako i nevine Paštunce i pripadnike drugih plemena sjeverozapadnog Pakistana. Kolateralne žrtve ove američke intervencije može se mjeriti u stotinama. Na kronično kršenje suverenosti vlastite zemlje, pakistanska vlada samo potiho gunđa, UN to uglavnom ne zanima, samo rijetke ljudskopravaške organizacije povremeno osude te napade. Čak niti ovaj put kad se ne ubija samo iz zraka, nego se strane trupe kreću po tlu, malo tko se dosjetio osuditi intervenciju iako je evidentno kršila odredbe međunarodnog prava.

Tajni rat koji SAD trenutno vodi u Pakistanu neugodno podsjeća na tajni rat koji su prije 40 godina vodili u Kambodži. Amerikanci danas umjesto teškog bombardiranja, napalma i agent organgea kojeg su tamo upotrebljavali koriste puno preciznije i suptilnije bespilotne letjelice ili još preciznije specijalne postrojbe. Međutim moralna i pravna neodrživost njihove kampanje u Pakistanu jednako je neupitna kao i moralna i pravna neodrživost one u Kambodži. Iako se čini da je eliminacijom svjetskog terorista broj jedan (u mirovini) svijet sigurnije mjesto za život, moguće je da se iz ovakvih kršenja moralnih i pravnih načela rode znatno veći problemi, kako za Amerikance, tako i za svijet. Neka kao podsjetnik posluži činjenica da je posljedica američke intervencije u Kambodži bilo jačanje Crvenih Kmera, a da su posljedice njihovog dolaska na vlast bila polja smrti i milijuni ljudi pobijenih u njima. Ovakvim američkim načinom rješavanja problema možda se može ubiti Bin Laden, ali se može roditi i Pol Pot.

<
Vezane vijesti