Druga sjednica

Druga sjednica održana je bila već 2. srpnja, sa 25 točaka dnevnog reda! Zastrašujuće! Tko može odgovorno odlučivati o tako velikom broju pitanja? No, vidjet će se da i nije sve baš tako komplicirano.

Prva i naizgled najvažnija točka dnevnog reda bila je statutarna odluka o izmjenama i dopunama Statuta Grada Zagreba, budući da je Statut svojevrsni gradski ustav, dakle krovni gradski propis. Iako novoizabrani zastupnici imaju brojne suštinske zamjerke na važeći Statut, nadležni Odbor za statut, poslovnik i propise, (izabran na prvoj konstituirajućoj sjednici Skupštine, jedan od članova je i profesor Kregar) predložio je da se ovog puta izvrše samo "kozmetičke" izmjene i dopune, koje su obavezne zbog usaglašavanja s novim Zakonom o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i izmjenama Zakona o lokalnoj i Jednom godišnje gradonačelnik mora izvještavati Skupštinu o stanju imovine. Ova obećavajuća kontrola tražit će da zastupnici budu vrlo dobro upućeni u manipuliranje s financijama i nekretninama, koje poslove za gradonačelnika pripremaju regimente pravnih i ekonomskih eksperata. područnoj (regionalnoj) samoupravi, donesenih krajem 2008. godine. Prave sadržajne izmjene Statuta provest će se "na jesen". Spomenuti zakoni uveli su veliku promjenu neposrednog biranja općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, istovremeno s biranjem predstavničkih tijela (skupštine). S danom stupanja na dužnost tako izabranih gradonačelnika prestaju s radom kolegijalna izvršna tijela - poglavarstva. Ta važna točka dnevnog reda završila je brisanjem riječi "gradsko poglavarstvo" iz svih članaka Statuta gdje su se spominjale, i prebacivanje njihovih zaduženja uglavnom na gradonačelnika, koji je sada jedina izvršna vlast u gradu.

Tko bi uopće želio biti sada gradonačelnik, opterećen takvom ogromnom odgovornošću? No, zna se da će se uvijek naći kandidat. Srećom, zakonodavac je pokazao namjeru da se ipak ograniče ili stave pod kontrolu neizmjerne ovlasti gradonačelnika, pa je propisao da:

• Najmanje jedna trećina skupštinskih zastupnika može podnijeti prijedlog o raspisivanju referenduma o razrješenju gradonačelnika, ali tek 6 mjeseci nakon početka njegova mandata, a u slučaju neuspjeha referenduma slijedeći takav prijedlog može se podnijeti tek nakon godinu dana. (Za razliku od ove zahtjevne procedure gradonačelnik bi teoretski mogao daleko lakše raspustiti Skupštinu. On to može učiniti, na primjer, ako Skupština ne prihvati njegov prijedlog proračuna.)
• Odlučivanje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina u ovlasti je gradonačelnika, ali samo do vrijednosti od milijun kuna, a iznad toga iznosa odlučuje Skupština. Jednom godišnje gradonačelnik mora izvještavati Skupštinu o stanju imovine. (Ova obećavajuća kontrola tražit će da zastupnici budu vrlo dobro upućeni u manipuliranje s financijama i nekretninama, koje poslove za gradonačelnika pripremaju regimente pravnih i ekonomskih eksperata.)
• Skupštinski zastupnici mogu postavljati gradonačelniku pitanja o njegovom radu, usmeno na sjednici ili pismeno putem predsjednika Skupštine. (Kakve šanse za samopromociju dobiva gradonačelnik kad mu zastupnici upute bilo kakvo pitanje saznat ćete već u slijedećem nastavku, koji će opisati prvu takvu predstavu, sa početka treće skupštinske sjednice.)
• Gradonačelnik će podnositi polugodišnja izvješća o svom radu i izvršenju proračuna, a ne samo jednogodišnja kao dosada.

Potpisnica ove kolumne zaigrala je na kartu nove zastupnice koja još nije dovoljno upućena u procedure, pa se nada da se nešto može predlagati direktno na Skupštini, bez prethodne procedure na nadležnim odborima. Pokušala je sugerirati još jednu malu dopunu Statuta - da se u nadležnost gradske Skupštine upiše utvrđivanje javnog interesa, kako to slučajno ne bi palo u nadležnost samo gradonačelnika (kao zamjena za gradsko poglavarstvo, koje je u siječnju 2008. utvrdilo javni interes napr. u privatnom projektu Cvjetni prolaz i time omogućilo rušenje dviju povijesnih zgrada na Cvjetnom trgu i kopanje rampe u pješačkoj Varšavskoj ulici). Taj prijedlog nije mogao biti niti razmatran, već je rečeno da ga treba uputiti odgovarajućem odboru "na jesen".

Druga po redu i značaju bila je točka dnevnog reda koja se bavila Odlukom o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela - ukupno sedamnaest službi, ureda i zavoda. Za ovu točku dnevnog reda potpisnica kolumne priredila je nekoliko amandmana koji su valjanom procedurom, preko nositelja liste Velimira Sriće stigli do predsjednika Skupštine i stavljeni na glasanje, a svode se na slijedeće:

• da se poslovi prostornog planiranja povjere Zavodu za prostorno uređenje kako to predviđa Zakon o prostornom uređenju i gradnji (umjesto kontinuirane degradacije tog Zavoda koji je 1991. imao 150 djelatnika, a danas ih ima samo dvadesetak, a poslovi prostornog planiranja obavljaju se u Uredu za strategijsko planiranje i razvoj s pedesetak djelatnika, što niti jedan zakon ne omogućava);
• da se Ured za strategijsko planiranje preimenuje u Ured za održivi razvoj, uz odgovarajuću promjenu nadležnosti i kadrova, budući da je već odavno isteklo vrijeme da se Zagreb i faktično, a ne samo deklarativno, orijentira na održivi razvoj;
• da se poslovi "energetika, toplinska energija, učinkovito korištenje energije u neposrednoj potrošnji, tržište plina, zaštita okoliša, zaštita zraka, otpad, zaštita od buke", dakle sve redom bitne komponente održivog razvoja, dodjele Uredu za održivi razvoj, a ne Uredu gradonačelnika kako se predlaže;
• da se odustane od osnivanja novog Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, jer je dosada te poslove kvalitetno obavljao postojeći Ured za zdravstvo i socijalnu skrb, a osnivanje još jednog ureda povećalo bi troškove administracije i time smanjilo potencijalnu socijalnu pomoć.

Moje zalaganje dobilo je potporu nekih zastupnika, pa je čak i zastupnica SDP-a Mirela Holy rekla da je imala sličnu zamjerku na lociranje zaštite okoliša u gradonačelnikov ured, od koje je ipak odustala uz zavjet da će budno pratiti kako zaštita okoliša i održivi razvoj prolaze u ovom ustrojstvo uprave. Vrlo je jasno i određeno govorio zastupnik HSLS-a Darinko Kosor, rekavši da u novopredloženom Vidjelo se da postoji određena opozicijska jezgra oko koje bi trebalo okupljati i druge slobodnomisleće zastupnike koji bi se zalagali za opći i javni interes neovisno o stranačkoj stezi ustrojstvu gradske uprave postoje najmanje tri nepotrebna ureda, osnovana po mjeri pojedinih persona, što je općepoznata činjenica (Ured za strategijsko planiranje i razvoja osnovan za gospodina Dakića, Ured za upravljanje u hitnim situacijama stvoren po mjeri gospodina Kalinića, zvanog "moj mali tenkić", te najnoviji Ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom formiran za sretnu gospođu Fortunu).

Unatoč ovako snažnoj argumentaciji, u šest krugova glasovanja svi su amandmani odbijeni s prosječno tridesetak glasova "protiv" ili "suzdržanih" (SDP, većina HDZ, lista Holjevac) i 18-ak glasova "za" amandmane (HNS, HSLS, HSS, lista Srića).

Iako za mene vrlo važni amandmani (koji bi trebali rehabilitirati struku prostornog planiranja i uspostaviti ured za održivo upravljanje gradom) nisu "prošli", određenu korist vidim u ovom pokušaju glasovanja. Vidjelo se da postoji određena opozicijska jezgra oko koje bi trebalo okupljati i druge slobodnomisleće zastupnike koji bi se zalagali za opći i javni interes neovisno o stranačkoj stezi.

Većina preostalih točaka dnevnog reda odosila se na izbore predsjednika i članova skupštinskih odbora, među kojima je i Odbor za prostorno uređenje, u čijem sastavu će ubuduće raditi i potpisnica ovih redaka. Veliku odgovornost i tremu osjećam pred ovim zadatkom, jer taj Odbor ima važnu ulogu u pripremi eventualnih izmjena prostornih planova, a priča se da "Cosa Nostra" naveliko kupuje jeftino zemljište u zelenim zonama ...

Nastavak slijedi.