Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Kandidati HDZ-a na ovim izborima neće morati davati osobne mjenice kako bi stranka osigurala novac za izbornu kampanju, kako je to prije tri tjedna najavila predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor procjenjujući da će stranka nakon blokade zgrade središnjice teško dobiti kredit.
Plan je bio da se zgrada središnjice založi kod banke za kredit za financiranje kampanje, a Kosor je, uvjerena kako će to biti iznimno teško nakon što je DORH blokirao zgradu, odlučila stranačkom vodstvu predložiti da se bankama ponude osobne mjenice ljudi iz vodstva HDZ-a i kandidata na izborima.
HDZ je ipak uspio dobiti kredit za financiranje kampanje, potvrdilo nam je više ljudi iz vodstva stranke, i bez osobnih mjenica svojih članova koji su na taj način trebali jamčiti povrat zajma. U HDZ-u je nemoguće dobiti informacije o tom kreditu, pa tako i o banci koja ga je odobrila i uz koliku kamatu, te kad HDZ-ovci moraju vratiti zajam. Naši sugovornici kažu da je on odobren do određenog iznosa koji je manji od deset milijuna kuna, ali da to ne znači da stranka mora potrošiti sva sredstva. Otkrivaju da kredit nije bilo tako teško dobiti jer HDZ može računati na naknadu troškova kampanje iz proračuna i to po 180 tisuća kuna po svakom zastupničkom mjestu koje osvoji.
Uz to HDZ će, mimo pokrivanja dijela troškova predizborne promidžbe, dobivati i novac iz proračuna za redovito godišnje financiranje, tako da joj povrat kredita, ako ne pretjera s trošenjem novca u kampanji, ne bi trebao biti problem. Stranke na troškove promidžbe maksimalno mogu potrošiti 1,5 milijun kuna po izbornoj jedinici, što znači da HDZ, koji je kandidirao i listu za dijasporu, može dosegnuti trošak od 16,5 milijuna kuna.
Éric Toussaint kritizira programe strukturnih prilagodbi, politike koje su MMF i Svjetska banka provodili u zemljama u razvoju.
Vođa grčkih konzervativaca Antonis Samaras u ponedjeljak navečer je objavio da nije mogao sastaviti koalicijsku vladu te je svoj mandat za sastav vlade vratio predsjedniku Karolosu Papuliasu
Konzervativci Nova demokracija osvojili su 21,2 posto glasova, Koalicija radikalnih ljevičara14,99 posto glasova, a u parlament ulaze i komunisti KKE te neonacisti Zlatna zora
Francois Hollande je dobio oko 52 posto glasova, a Nicolas Sarkozy je već priznao poraz i čestitao konkurentu
Kandidat koalicije oko vladajuće Demokratske stranke (DS) Boris Tadić osvojio je 24,81 posto glasova, a kandidat oporbene Srpske napredne stranke (SNS) Tomislav Nikolić 24,71 posto glasova
Za demokratske države bilo bi bolje da se neki političari biraju nasumice, izračunao je tim talijanskih fizičara, ekonomista i politikologa.
Na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici nova šefica Fonda za zaštitu okoliša postala je USKOK-ova optuženica Sanja Kalambura
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.