Dragutin Lesar, Darinko Kosor i Milan Bandić mogli bi postati glavna iznenađenja idućih parlamentarnih izbora. Sudeći po rezultatima velikog terenskog istraživanja koje je na uzorku od 2619 građana u svih 10 izbornih jedinica provela agencija Ipsos Puls,  Hrvatski laburisti, HSLS i zagrebački gradonačelnik na pragu su da pomrse račune SDP-ovom i HDZ-ovom političkom bloku.

Iako su Lesaru prognozirali tek jedan mandat u rodnom Međimurju, njegovi laburisti na korak su od osvajanja još najmanje dva zastupnička mjesta. Kosor je podignuo otpisani HSLS iz mrtvih i udvostručio njegov rejting, jer ankete govore da uživa 5,2 posto potpore. Bandić je, praktički bez ikakve kampanje, ali sa zalihom od gotovo 800 tisuća glasova s predsjedničkih izbora, blizu osvajanja čak tri mandata.

Dubinska sondiranja raspoloženja birača pokazuju da je između sedam i 10 posto tradicionalnih glasača SDP-a i HDZ-a duboko razočarano strankama za koje glasaju. Socijaldemokrati Zorana Milanovića ne uspijevaju prekoračiti rejting iz jeseni 2007. godine i kreću se između 31 i 32 posto potpore.

HDZ-ovci Jadranke Kosor svu energiju su koncentrirali na zaustavljanje slobodnog pada koji zbog niza korupcijskih afera opasno prijeti njihovoj stranci. Ako se nastavi trend rasta malih stranaka, idući parlamentarni izbori najavljeni za zimu ove godine mogli bi biti neizvjesniji nego se to na prvi pogled čini.

"U Hrvatskoj vlada iznimno nisko povjerenje u političke stranke i tu je šansa drugih opcija. Bilo da se radi o Lesarovim laburistima ili Kerumu, koji ne spada u klasične političare, oni na izborima svakako mogu pokupiti dio glasova", tvrdi politolog Višeslav Raos iz Centra za politološka istraživanja.

Stoga se na izborima mogu očekivati iznenađenja i šarolikiji sastav Sabora nego do sada. "Riječ je o potpuno novoj situaciji, a velike stranke tek trebaju pokazati znaju li se s njom nositi ili ne", zaključuje Raos. Analitičar Ipsos Pulsa Dragan Bagić ističe da svaka mala stranka ima svoju "nišu" u kojoj je jaka, i u kojoj leži ključ njihovog eventualnog uspjeha.

"Njihov uspjeh stoga ponajviše ovisi od uspjeha u regiji u kojoj su jaki i u kojoj uzimaju glasove neke od većih stranaka", upozorava Bagić. Detaljnije analize, ističe, pokazuju da Lesar dobiva potporu od nekadašnjih birača HNS-a i SDP-a, dok Bandić uglavnom "lovi" u bazenu desnice, HDZ-a i HSP-a.

Predsjednik Hrvatskih laburista uvjeren je u dobar rezultat na izborima. Tvrdi da su dvije velike stranke zaboravile na građane. "Ljubav prema moći najopasnija je ljubav. SDP je na svojem tranzicijskom putu negdje usput zaboravio radnike. Sve što se do sada događalo pod svim Vladama išlo je na ruku krupnom kapitalu, domaćem i inozemnom", tvrdi Lesar.

 

Šef HSLS-a Darinko Kosor, pak, uvjeren je da će stranke koje se nalaze izvan dvaju velikih blokova na izborima osvojiti između 20 i 25 mandata. "Bez obzira koja koalicija, lijeva ili desna, bude imala relativnu većinu, bez dijela drugih zastupnika neće moći formirati saborsku većinu.

 

Naš je cilj do izbora doći na rejting od 10 posto te osigurati prolaz u minimalno pet izbornih jedinica", poručuje Kosor. U izbornom raspletu naziru se tako tri moguća scenarija. Prvi uključuje rapidnu polarizaciju na ljevicu i desnicu koja će sa scene pomesti manje političke opcije koje su ostale izvan dvaju najjačih političkih blokova.

Drugi scenarij temeljen je na pretpostavci da će se glavne političke bitke odvijati unutar postojećih biračkih bazena ljevice i desnice. Čak i ako Lesar uspije "otkinuti" pokoji mandat SDP-u i HNS-u, a Kerum HDZ-u, ukupan zbir glasova ljevice i desnice neće se mijenjati. Tada će idućeg premijera dati blok koji bude jači na izborima, a saveznike će regrutirati iz manjih stranaka.

Treći scenarij pretpostavlja da će male stranke novim idejama, projektima i pristupom politici uspjeti, uz dio razočaranih birača HDZ-a i SDP-a, animirati i nove glasače, one koji inače ne izlaze na izbore. U tom bi slučaju pobjednik do posljednjeg trenutka bio neizvjestan.

Dodatna dva Bandićeva mandata, ukupno četiri zastupnika SDSS-ovca Milorada Pupovca, dva Kerumova mandata i nekoliko zastupnika za Stranku umirovljenika lako bi mogli anulirati prednost koju u anketama ima Kukuriku koalicija. Posebno ako joj Lesarovi laburisti, Kosorovi liberali, Cuccurinova Ladonja u Istri ili nezavisna lista Josipa Kregara diljem zemlje "otkinu" pokoji, možda, sitni ali za konačan ishod bitni postotak glasova...

 

Splitski gradonačelnik Željko Kerum lako bi se mogao naći u četverolistu koji će uspjeti izvojevati prolaz u Sabor. Sa svojom Hrvatskom građanskom strankom najavio je sudjelovanje na parlamentarnim izborima, a pakt sa, recimo, Stipom Petrinom u Šibeniku ovom bi dvojcu mogao jamčiti prolaz i u 10. splitsko-dubrovačkoj, i u 9. zadarsko-šibenskoj izbornoj jedinici. Kerumov cilj mogli bi biti razočarani HDZ-ovi birači, ali i mladi među kojima je, unatoč svim gafovima, još uvijek prilično popularan.

 

Milan Bandić prolazom u Sabor želi ojačati svoju poziciju u Zagrebu, uzdrmanu nakon poraza na predsjedničkim izborima i razlaza sa SDP-om. Kampanja protiv "crvenih" iz drugog predsjedničkog kruga izbila mu je mogućnost da računa i na dio SDP-ovih glasova, pa će glavnu bitku za birače voditi s HDZ-om. Kako u Hrvatskoj, tako i u BiH, gdje bi mogao "otkinuti" barem jedan zastupnički mandat i tako dodatno zakomplicirati situaciju...

Umirovljenički savez okupljen oko Stranke umirovljenika mogao bi pokupiti dio glasova HSU-a, priča se o, čak, četiri zastupnička mjesta. Dosadašnja praksa govori da penzioneri u pravilu na listiću traže zasebnu umirovljeničku stranku.

Tagovi: HDZ, SDP, parlamentarni izbori 2011