H-Alter
Glavašev ultimativni "zločin"
Među tekstovima koje sam objavio u Feralu, a nisu izazvali reagiranja kolika sam želio i očekivao, posebno mi je žao jednog o Thompsonu. Napisao sam ga nakon što mi je došao ruku izvrstan ratni dnevnik 1941-45. Nikole Adžije, predratnog HSS-ovca, gradonačelnika Drniša i brata poznatog komuniste Božidara Adžije. U njemu on, uz obilje čudesno zanimljivih i poučnih podataka o ratnim godinama u drniškom kraju (osobito o suradnji ustaša i četnika), kaže neku i o Čavoglavama.
Naravno, nema čovjek pojma da će to seoce pet-šest desetljeća poslije postati mitski toponim, takoreći Meka hrvatskih novoustaša i o tome progovara neopterećeno i čista srca. I tako saznajemo da te Čavoglave nisu bili nikakva utvrda rasnih hrvatskih muževa, kako danas egzistira u blentavom imaginariju velikih Hrvata. Da je bilo tako, ne bi se baš nikako moglo dogoditi, kako opisuje Adžija, da tzv. divlji ustaše napadnu selo a da ga po uhodanoj talijansko-četničkoj suradnji (poslije posebnim ugovoromGlavaš upravo postaje medijska superzvijezda oko koje se omata pređa javne radoznalosti i pažnje isto kao svojedobno u Srbiji oko masovnog ubojice Arkana proširenoj i na vlasti NDH) ode braniti jedna četnička jedinica. Iako sam svjestan rizika da se nekima od toga zavrti u glavi, pa možda i pozli, ponovit ću. Tobožnji dalmatinski Siget u Čavoglavama napali su ustaše, a branili četnici! Točka, novi red.
Spominjem sve ovo zato da pokažem kako i najtvrdokorniji mitovi umiru poput vampira čim ih osvijetli snop jednostavnih činjenica, ali i da konstatiram da ni to kod
CROPIX
Dakle, Glavaš upravo postaje medijska superzvijezda oko koje se omata pređa javne radoznalosti i pažnje isto kao svojedobno u Srbiji oko masovnog ubojice Arkana, i izgleda da se Hrvatskoj ništa gore od toga ne može dogoditi. Ipak, ima goreg od tog iritantnog, ali bezglavog estradiziranja zločina i smrti. To su oni naizgled uzorni i razorni tekstovi moćne gomilice liberalno-lijevih novinara (uglavnom iz EPH) koji se s tolikom strašću obaraju na najnoviju Glavaševu odluku da proda svoja ratna odlikovanja da ispada kako je on time napravio neko naročito, dosad neviđeno i nepojmljivo svetogrđe. Neću brzati sa zaključcima, ali nekako mi izgleda da mu se to čak uzima i kao najveće zlo koje je napravio u svom nimalo svetačkom životu. Evo, uzmite Antu Tomića, koji Glavašev igrokaz s odličjima naziva "lažljivom predstavom bestidnika", jer se prebjeg iz Drinovaca, biva, "obijesno ruga pravdi i istini, naopako izvrće i dobrotu i poštenje i čast i domoljublje". Ha, je li baš tako? Ili je, crni Tomiću, sasvim obratno, pa je Glavaš dobio svoja ratna odlikovanja sasvim u skladu s onim kako se tada u Hrvatskoj doživljavalo pravdu, čast i domoljublje, a dobrim dijelom Ima goreg od iritantnog estradiziranja zločina i smrti, a to su oni naizgled uzorni i razorni tekstovi moćne gomilice liberalno-lijevih novinara (uglavnom iz EPH) koji se s tolikom strašću obaraju na najnoviju Glavaševu odluku da proda svoja ratna odlikovanja da ispada kako je on time napravio neko naročito, dosad neviđeno i nepojmljivo svetogrđe tako se doživljava i danas.
Kako bilo, ovom prevažnom moraliziranju koje pluta bez ikakvog povijesnog sidra predao se i predsjednik Josipović, koji s Pantovčaka uvrijeđeno poručuje odbjeglom zločincu da su odlikovanja stvar časti, a ne metala, a čast se, veli gordo navlaženih očiju, ne može prodati, pokloniti ili otuđiti. Bože, ako te ima, čuješ li tu raskošnu paradu cendrave i beskorisne patetike. O kakvoj to časti govori predsjednik i je li moguće da je po njemu ona više pogažena time što je Glavaš prodao svoja odlikovanja nego time što ih je dobio? Ovako kako je izašlo iz Josipovićevih usta, ispada da je ta čast neka apstraktna lenta s kojom svaki Hrvat izlazi iz rodilišta i na kraju životnog puta liježe u grob, a sada se, evo, našao jedan neviđeni drznik da tu lentu proda kao kravu ili komad zemlje. Pa, čovječe božji, bolju i točniju definiciju časti dao je sam Glavaš, koji je, bacivši odličja na hreljićki štand, praktički priznao da on te časti nema i još efektno poentirao Josipoviću u brk da mu ono čega nema ne može ni oduzeti.
Ovo bi svakome bilo dovoljno dobar razlog da prestane braniti osječkog zločinca i warlorda od samoga sebe. Ali, šipak, nastavlja se i dalje ta moralistička litanija nad Glavešem, pa tako čuješ ljutite prigovore da, ako se on tako prezrivo odnosi prema državi u pogledu svoje presude i odličja, zašto je od nje uredno ubirao plaću, a ubuduće će i saborsku mirovinu. Da, vrag je to, Glavaš nikada nije držao do sklada u tim stvarima. Lako možeš zamisliti da je, dok je naređivao mučenja osiječkih Srba elektro-šokovima i likvidacije na Dravi, uredno plaćao državi svoje privatne račune za struju i vodu. Problem je jedino što taj nesklad dugo, predugo nikome nije smetao, a kada je dva desetljeća poslije napokon osuđen, i to je učinjeno tako bezvoljno (osam godina zatvora) da je Anto Nobilo presudu prokomentirao ovako. "Morali smo ga osuditi, ali on je ipak naš". Da groteska ode do kraja, o ovome je opet otvorenije i točnije od bilo koga progovorio Glavaš, izjavivši da je za sedmoricu likvidiranih osiječkih Srba svakako morao dobiti puno veću, maksimalnu kaznu.
Svi ostali, od Josipovića naniže, nemaju petlje reći nešto takvo, kao da je to nevažna, rubna stvar u ovoj priči, što u neku ruku zbilja i stoji. Puno važnije, zapravo glavno, je O kakvoj to časti govori predsjednik Republike, i je li moguće da je po njemu ona više pogažena time što je Glavaš prodao svoja odlikovanja nego time što ih je dobio? da se hrvatski zločini devedesetih tretiraju kao nešto nebitno i slučajno, što ne baca "ni najmanju mrlju na Domovinski rat" (to je sramotno obilježilo i ovogodišnju proslavu godišnjicu Oluje u Kninu), pa onda ni presuda Glavašu nikako nije mogla ispasti drukčije. Naravno da domovinski rat nije izgledao tako i naravno da Srbe u Osijeku i drugdje nije gutala noć samo zato što je izolirana grupa luđaka željela da tako bude. Ali, badava ti, o tome u Hrvatskoj postoji tako tupo ustrajan i mitologiziran konsenzus kakav ne postoji o ničem, baš ničem drugom.
I zato, za kraj pitanje za koje nikada nisam mislio da ću ga postaviti: Je li moguće da će Glavaš u mahnitom batrganju dolijalog ratnog ubojice napraviti više od ikoga u vlasti i provladinim medijima na demontaži tog lažnog mita? I je li moguće da će mu se to možda uzeti čak i za veće zlo od ratnih zlodjela koja je napravio?
prethodno1
Vezane vijesti
Prodavanje magle
Između redova o neslućenim užicima buteljiranog H2O-a provlači se poziv na prepuštanje vodnih rezervi zemlje vizionarskim planovima…
Objavljeno: 13.05.2012.
Povratak Glavaša
Kad se vrati, Glavaš može doživjeti i politički uzlet što u nekim novim vremenima može biti itekako opasno, kaže u intervjuu Drago Hedl.
Objavljeno: 09.03.2012.
Glavaševa stranka u pohodu na Dalmaciju
Blagoslov za osnivanje dalmatinske regionalne stranke koja bi s HDSSB-om bila u sestrinskim odnosima dao je i sam Glavaš
Objavljeno: 28.02.2012.
Kutle - prikriveni vlasnik EPH
Iz dviju tužbi koje je u Zagrebu podnio odvjetnik Mladen Dragičević proizlazi da je Miroslav Kutle prikriveni je suvlasnik 25 posto…
Objavljeno: 31.01.2012.
Mediji su dio korupcijske hobotnice
Jučer je u Zagrebu održan prvi dan konferencije Hrvatski mediji u borbi protiv korupcije
Objavljeno: 25.01.2012.
© H-Alter - Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
dodaj komentar 44 komentara
http://www.vsrh.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/VSRH_I-Kz-84-2010-8.pdf
Čulić, i ini naši čulići, računaju da je nećete pročitati. Ono, trideset stranica božmiprosti dosadnog pravničkog nizanja i razmatranja utvrđenih činjenica, i potom hladna primjena zakona. Zašto su Glavaš, Getoš, Krnjak i ostali uradili to što jesu? Tko su bile žrtve? Je li koja od njih odista surađivala s neprijateljem? Je li u Osijeku postojala "peta kolona"? Kakve su bile ratne i ine okolnosti u Osijeku i istočnoj Hrvatskoj tada? U čemu je prvostupanjski sud pogriješio, a što je odlučio valjano..?
Koga to još zanima? Lakše je, i daleko zabavnije, čitati ovakve kuknjave filosrpskih analfabeta koji nikako da skuže zašto im presude za hrvatske ratne zločine u Domovinskom ratu ne vraćaju ni "krajinu", ni Jugoslaviju. A toliko su se trudili sve ove godine... :-)
Izgleda si slijep kraj svojih ociju. Procitaj jos jednom,ali polako,sta je Marinko napisao. Mani se glupog nacionalizma jer to nije domoljublje. Ovdje se govori o doticnoj zivotinji Glavasu a ne sta bi bilo da je bilo.
Zanimljiva konstatacija. Primjerenije bi bilo napisati da nije suđen za druga kaznena djela.
Zbog čega mu bijeg u BiH nije uračunat kao otegotna okolnost?
Zanimljivo je čitati pasuse u presudi iz kojih se može razabrati postojanje dvostruke linije zapovijedanja o kojoj je govorio i general Tus u razgovoru u mislim Jutarnjem. Tu leži osnovna hipoteza Marinkovih tekstova, a to je da
"se hrvatski zločini devedesetih tretiraju kao nešto nebitno i slučajno", dok su po njegovoj hipotezi zločini provođeni namjerno putem djelovanje te druge zapovjedne linije. Pitanje je dokle je sezala ta druga linija?!
Zaboravio sam da su tjerali ljude da piju sumpornu kiselinu... pomalo je depresivno za što smo sve sposobni... a puno depresivno je da te i takve postupke i danas ljudi brane.
"Je li koja od njih odista surađivala s neprijateljem?" - ovaj argument pokazuje svu moralnu bijedu onoga koji ga je koristio.
http://www.h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/vs-relativizira-zlocin
...od sebe napravili bedake, vrlo slično kao i Čulić u ovom članku.
Što se tiče osječke "pete kolone" i suradnje s neprijateljem, Nixfi izgleda da nisi baš sve pročitao. Pokušaj opet.
"Mišljenja smo da je neprihvatljivo da zločin u Osijeku bude pravdan „cijevima uperenima u Osijek" i panikom i strahom građana Osijeka nakon pada Vukovara. U trenucima panike i straha zapovjednici, bilo vojni bilo civilni, imaju još veću odgovornost za svoje postupke, pa bi im se to moglo uzeti i kao otegotna okolnost. Teza Vrhovnog suda o "situacijskom deliktu" je opasna jer umanjuje odgovornost hrvatskih vojnika i policajaca u slučaju počinjenja ratnog zločina protiv civila, zarobljenika i ranjenika zbog situacije opasnosti u kojoj se RH nalazila. U odnosu na predmetni zločin je tek neprimjenjiva jer je dio optuženika, kako je sam Sud utvrdio, bio dio tajne grupe koja je u konspiraciji tijekom dužeg vremenskog perioda radila zločine." ( Documenta, GOLJP, Centar za ljudska prava Osijek)
Ako su nevladine organizacije koja štite ljudska prava (a odavno nam je jasno da je tebi DRŽAVA - prva, a LJUDSKA PRAVA - poslijednja rupa na svirali) gornjom izjavom "od sebe napravili bedake" - to znači da je tebi ova izjava NEUTEMELJENA, NEMORALNA, i BEDASTA.
Dakle, po tebi je Glavašev (i kompanije mu) zločin OPRAVDAN „cijevima uperenima u Osijek" i panikom i strahom građana Osijeka nakon pada Vukovara". E, malo je čudno od tvojevrsnih, u kontekstu usporednog razmatranja Bleiburga:
- tamo (u Bleiburgu) "ZLOČIN JE ZLOČIN bez obzira tko ga je počinio"
- u Osijeku, za tebe, očito VIŠE NIJE - ZLOČIN JE ZLOČIN
- u Osijeku je očito, za tebe, itekako važno TKO JE ZLOČIN POČINIO
- u Bleiburgu, kontekst u kojem je zloči počinjen NIJE VAŽAN
- u Osijeku je, po tebi, KONTEKST ITEKAKO VAŽAN (cijevi uperene u grad i strah građana)
Stoga mislim, da je BEDAKA (i amoralnog tipa) VEĆEG OD TEBE teško bilo kome napraviti.
A tvoja paralela s Bleiburgom je upravo komično bespredmetna, jer niti sam ga spominjao, niti je ikad itko za tadašnja i kasnija partitzanska klanja uopće optužen, kamoli osuđen. A neki su još živi i zdravi, i znaju im se adrese.
Radi se o tvom licemjernom zaključivanju, a ne o tome je li za Bleiburg netko osuđen ili nije. To je za ovu temu irelevantno. Nešto drugo je u tvom postu bitnije:
- kako je moj odgovor EVIDENTNO upućen nicku MILAN (što se vidi i spominjanjem linka koji je dao) a ti - koji se potpisuješ kao MILAN KNEŽEVIĆ - promptno odvraćaš na njega, među ostalim i sa:
"A tvoja paralela s Bleiburgom je upravo komično bespredmetna, jer NITI SAM GA SPOMINJAO..." (Milan Knežević)
jasno je tko se služi sa više nickova!
----------------------------------------------------
Ti si i Milan, i Milan Knežević, i možda još tko.
----------------------------------------------------
Tim licemjerniji je tvoj zahtjev na adresi:
http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/prezrena-katolicka-manjina#komentar30355
"Što se tiče nickova, još jednom pozivam H-alter da uvede obveznu registraciju komentatora. Razlozi su više nego jasni."(Milan Knežević)
Zaista, time si RAZLOGE UČINIO VIŠE NEGO JASNIMA, pak otpada moja želja za zasluživanjem tvoje milosti, kako bi mi ih objasnio. Obrnuto, upravo ti si ZASLUŽIO milost, da ti posvetim pjesmu Fedora Pilgrima:
O, licemjerje, kakvo ti je ime?
Kakvo bilo, ti ponosiš se njime
i krinku njeg'vu na obraz si stavljaš.
U naravi tvojoj nije da raspravljaš
o sebi. Obrazine razne stoje ti pri ruci
za priliku svaku. U radosti, tuzi il' na muci,
podjednako lako nosiš svoje maske;
u lažljivoj pozi – iskrena do daske!
Da li, kad dan navuče zastor od zvijezda,
a stvorenja, kao ptice u svoja gnijezda
pohrle, ispirući psihu eliksirom sna,
duša farizejska, ipak, sramiti se zna?
Dečko dragi, zapamti dobro - LICEMJERJE SE PRIJE ILI KASNIJE SAMO DEMASKIRA!
U svakom slučaju, jasno je kao dan koji su postovi na ovome forumu izvorno moji, a koji nisu, a jasno je i tko se registracije boji. I zašto.
- ime + prezime + djevojačko prezime
- prezime
- ime
- djevojačko prezime
- krsno ime
- pseudonim
- ime od milja
NICK je NICK i on se uvijek i u svakoj prilici doslijedno koristi. To bi, dečec MORAO ZNATI DA SI BILO GDJE REGISTRIRAN!
A "svi koji su malo duže ovdje" TO ODAVNO ZNAJU.
Još ću ti/vam jednom skrenuti pozornost na činjenicu da je Glavaš pravomoćno osuđen, za ratni zločin, na višegodišnju bezuvjetnu zatvorsku kaznu - pred *hrvatskim* sudom. U međuvremenu je s BiH sklopljen sporazum o izručivanju pravomoćno osuđenih, tako da neće nikako moći izbjeći izdržavanje kazne. Dakle, želje su ti uslišene. Imaš li ih još?
"Ili da ti, koji preuzimaš na sebe sva govna te većine, iskušaš na sebi tu metodu i izvijestiš "bazu" kako je to kada ti niz grlo sklizne ta žestica."
Hmm... nikako ne vidim i ne razumijem zašto bih baš ja "na sebe preuzeo sva govna te većine". Misliš li da sam ja nekakv Isus, što li? :-)
Što se tiče "iskušavanja metoda", u ratu sam odista iskusio, vidio i doživio prilično toga. Recimo, sela puna staraca poklanih na pragovima svojih kuća, prijatelje ubijene PAM-om s JNA transportera za vrijeme "primirja", kuće pune ljudi, civila, raznesene avionskom "krmačom"... i tako. Sve u cilju rješavanja hrvatskog pitanja u Jugoslaviji.
- sama po sebi
- u usporedbi sa kaznama izrečenim Srbima za iste ili čak i manje zločine. Vidjeti na primjer:
http://www1.voanews.com/croatian/news/Hrvatska-87625517.html
"Kad su u pitanju suđenja za ratne zločine u izviješću tih triju organizacija 2009. se ocjenjuje kao još jedna godina pospremanja u kojoj je pravosuđe bilo opterećeno rješavanjem posljedica i zaostataka etnički pristranih sudskih postupaka tijekom devedesetih godina kad je u Hrvatskoj prevladavao stav političkih i pravosudnih tijela da u obrambenom ratu nije moguće počiniti ratni zločin. Taj stav je promjenom vlasti 2000., konstatira se u izviješću triju nevladinih organizacija, zamijenjen deklarativnim stavom da sve ratne zločine treba procesuirati u skladu sa zakonom i međunarodnim standardima. Međutim i devet godina poslije političke elite u Hrvatskoj nespremne su pronaći odgovorne za izostanak pravovremenih istraga, optužbi i presuda za ratne zločine. Uz to, istraživanje i sudski progon ratnih zločina, ističe se i izviješću , otežano je i zbog protoka vremena u kojem su mnogi dokazi i svjedoci nestali.
Veliki problem, ističe se u izviješću i dalje su presude donesene u odsutnosti optuženih tijekom devedesetih. Riječ je uglavnom o građanima srpske nacionalnosti koje su hrvatski sudovi u odsutnosti osudili na dugogodišnje zatvorske kazne između 10 i 20 godina. Državno je odvjetništvo 2004 omogućilo reviziju tih postupaka, ako se pronađu novi dokazi. U prošloj godini revidirano je ukupno 10. sudskih postupaka iz devedesetih u kojima je 35 osoba u odsutnosti bilo osuđeno na kazne između 8 i 29 godina zatvora, ili na ukupno 578 godina zatvora. Revizija tih postupaka srušila je gotovo sve presude jer su zatvorske kazne dosuđene bez dokaza. Od 35 osoba osuđenih u odsutnosti, 34 su u ponovljenom postupku oslobođene, a samo je jedna osuđena i to na kaznu od 3,5 godine." (V.T.)
- to što ti, dečec, ismijavaš napore organizacija za zaštitu ljudskih prava
- to što nisi u stanju sagledati stanje u hrvatskom sudstvu
- to što si - zbog velikohrvatskog daltonizma - vjerojatno vidio samo leševe hrvatskih staraca, a srpski te ionako ne zanimaju
- to što ti cijelo vrijem nastupaš s velikohrvatskih pozicija pa su ti svi koji nastoje sagledati i "zločine svojih" - četnici
indikativno je po tvoj moral i svjetonazor, baš kao i sugestivno intonirano pitanje:
"Zašto su Glavaš, Getoš, Krnjak i ostali uradili to što jesu? " (Milan Knežević).
Odgovor je, svakom humanom ČOVJEKU (a ne Hrvatu ili katoliku) jasan:
ZATO ŠTO SU ZLOČINCI,
i stoga zaslužuju PRAVEDNU KAZNU ZA SVOJE ZLOČINE, neovisno od razloga zbog kojih su ih počinili, i od toga jesu li kao djeca cuclala hrvatsku ili srpsku sisu.
I to je sve, dečko. Sve drugo je tek tvoja intrinsična pokvarenost!
A kakve to veze ima blento moj, sa cijelom problematikom o kojoj se ovdje priča - sa Glavaševom presudom?
===================================================================
- znam priče o sličnim hrvatskim zločinima (sjeckanje srpskih ušiju, nabijanje na kolac i pečenje odojka ispod obješenog živog Srbina. Onu prvu mi je lično pričao zenga koji mi je prijetio nožem u prepunom autobusu)
- hoćeš li reći da si privilegiran zbog svojeg učešća u ratu i kršenja božje zapovjedi ili da imaš PTSP?
Dat ću ti svoj komentar na nešto sasvim drugo a istovremeno sasvim isto onome o čemu ti tupiš:
----------------------------------------------------------------------------------------------------
"Neslužbeno se procjenjuje kako 20 posto onih koji su ratovali na bojištima Iraka i Afganistana imaju trajna oštećenja mozga."
Moglo bi se to gledati i na slijedeći način:
Svi koji pristaju učestvovati u ratovima (ne samo u Iraku i Afganistanu) izmanipulirani razlozima onih za čiju korist - u suštini - odlaze ginuti, imaju već od rođenja trajna oštećenja mozga. A to je barem 90% ljudi na svim meridijanim i paralelama.
Uključivo i tvoje geografske koordinate.
Da je pravde na ovome svijetu, crna zemlja bi se pod vama otvorila i presudila vam, da ne sramotite ljudski rod. Bljuje mi se.
'Ajmo Jovo, nanovo. Balvanijada, četnikijada i pucnjava počele su 17. kolovoza 1990. godine. Koje su to, gdje i kada, "hrvatske svinjarije prethodile srpskim", u Slavoniji ili bilo gdje drugdje? Da čujem.
Oho, ne pašu ti datumi, a? Dakle, ti *znaš* da se sve to o čemu govoriš ti (ponavljam, zažmirimo za tren na četničke mitove i izmišljotine), dogodilo prilčno dugo *nakon* onoga o čemu sam govorio ja - nakon što su balvanaši uzeli oružje u ruke i prolili krv, iako za to nisu imali baš nikakvog razloga. A ipak ih braniš. Što sad slijedi? Hoćeš li reći da je rat počeo 1995? :-)
pa onda
http://sr.wikipedia.org/...
Dve nedelje posle Plitvičkog incidenta, za Prvi maj, nekoliko policajaca iz Osijeka je u tajnosti ušlo u Borovo Selo u nameri da skine jugoslovensku zastavu, istaknutu u čast praznika, i postavi novu hrvatsku zastavu. Stražari su zapucali i dvojicu ranili i zarobili. Sledećeg jutra, dvadesetak hrvatskih policajaca ušlo je autobusom u Borovo Selo s namerom da oslobodi zarobljene policajce. Dočekani su paljbom. Dvanaest ih je poginulo.
Pa dobro, evo: policajac, zapravo milicajac Goran Alavanja ubijen je 23. studenog 1990. na cesti kod Obrovca. Bio je Srbin i ubijen je pogreškom, jer su četnici balvanaši mislili da pucaju na našu policiju, a zapravo su izrešetali svoje, odmetnute. Njega su ubili, a još dvojicu ranili. Što, ne računa se? Službeno ne, jer kako je pokazao Jura, prva *naša* žrtva bio je Josip Jović na Krvavi Uskrs 1991, ali da su u automobilu odista bili policajci lojalni Hrvatskoj, a ne martićevci, misli li netko da bi se meci zaustavili u zraku? :-)
Od ljeta 1990, otkad je JNA otvoreno pomogla četnike, zaprijetivši da će oboriti helikoptere naše policije koji su bili upućeni na Martića u Knin, pucnjave s barikada na sve što se kreće, a ne nosi kokardu ili petokraku, postale su svakodnevica. Samo su Tuđmanova nakana da se rat ne rasplamsava, kao i žalosni nedostatak ljudi i oružja na našoj strani, bili razlozi što nije bilo više žrtava.
Kad već poučavam bedake, neka znaju da "srpske svinjarije" u ratu protiv Hrvatske sežu još dalje u povijest, u ljeto 1989, odmah nakon legendarnog Miloševićevog govora na Gazimestanu, u kojem je otvoreno najavio buduće ratove. Tada su u istom ovom kraju, u Kninu i Benkovcu, bili održani prvi četnički "mitinzi istine" u Hrvatskoj, na kojima se vikalo: "Ovo je Srbija!" Tada je ovdje na vlasti bio ne Tuđman, ne Račan, nego *Stipe Šuvar*, kojemu su vikali - ustaša.
Recimo, Šušak, vukojević, Glavaševo pucanje ambrustima po Borovom Selu - prije pogibije hrvatskih policajaca. Čuo si!
- "Glavaševi ratni zločini nad kojima se vi "humanisti" i "borci za ljudska prava" sada tako licemjerno zgražate, nisu ništa drugo nego običan pičkin dim prema zločinima onih protiv kojih se on borio - i kvantitetom i strahotnošću.... A vi ste sad, kao, "nezadovoljni", vi biste, kao, "pravednu presudu"? " (Milan Knežević)
Da. A TI BI NEPRAVEDNU PRESUDU? U skladu s principima "pravog kršćanina" o kojima melješ na drugoj temi?
-Glede "pičkinog dima" - da nisi ti pisao presudu Mraoviću, obrazlažući kako guranje prsta u anus nije silovanje, "jer bi se u protivnom i svako neželjeno rukovanje moglo poistovjetiti sa silovanjem"?
Bi li kao takvo okarakterizirao i silovanje svoje majke, jer je prema zločinima onih protiv kojih si se (navodno) borio, to običan "pičkin dim"?
Sinek, sinek - pa ni psihijatar kome sam te uputio, ne može izliječiti neizlječivo.
Što se tiče početka rata, Republika Srbija donijela je 09. svibnja 1992. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, u kojemu crno na bijelo, bez imalo oklijevanja ili skrivanja, kaže da se osiguranicima u poseban staž osiguranja u dvostrukom trajanju, računa "vreme u oružanim akcijama posle 17. avgusta 1990." - dan kad je Martić proglasio ratno stanje.
DETE JE POBJEGLO S MJESTA
http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/prezrena-katolicka-manjina
GDJE JE TREBALO ODGOVORITI NA DONJE PITANJE:
"Balad, kao i uvijek, pustit ću te da se u vlastiti feces uvaljaš još dublje. Radi se o "Službenom glasniku Republike Srbije" br. 57/92." (Milan Knežević)
Možda - međutim, to ("SlužbenI glasnik Republike Srbije" br. 57/92.") piše upravo tamo odakle sam rekao da si uzeo podatak:
- u „Izvješću Ustavnog suda RH“ iz 2002. godine
-u Glasu Koncila od 29. travnja 2007. u članku diplomiranog pravnika Stjepana Androića ili u linkovima na taj članak
Dečec, trebaš naučiti da se citati uzimaju iz IZVORNIH DOKUMENATA! Daklem, nisi citirao IZVORNI DOKUMENT, a ako jesi, DAT ĆEŠ NAM INTERNETSKU ADRESU na kojoj ga možemo pročitati!
Tvoje FINGIRANJE UČENOSTI I OZBILJNOSTI je prema tome - sasvim neuspjelo!
=================================================================
Uostalom, sve to nije ni važno - rekao sam ti jasno i glasno. Bitno je kakve ti krive zaključke izvlačiš o početku rata - bilo iz stvarnog, bilo iz krivotvorenog dokumenta.
=================================================================
http://www.zamirzine.net/spip.php?article9876
U obrazloženju presude je sudac rekao da je svjedočenje nekadašnjeg generala JNA Miodraga Panića utjecalo na smanjenje kazne. Sud je prema tom svjedočenju zaključio da Šljivančanin ne može biti odgovoran za pokolj na Ovčari, jer nije znao da će JNA povući vojnike JNA s Ovčare, a zarobljenike ostaviti na milost i nemilost paravojnih postrojbi. Šljivančanin bi na slobodi mogao biti već za 2,5 godine.
Šljivančanin je imao obavezu štititi zatvorenike
Vijeće je zaključilo da je obrana pružila novi dokaz koji zahtijeva reviziju ranije odluke, po kojoj je Šljivančanin proglašen krivim za pomaganje u ubijanju hrvatskih ratnih zarobljenika na zloglasnoj Ovčari. Šljivančanin je proglašen krivim 2007. godine, i osuđen na pet godina zatvora. Dvije godine kasnije žalbeno vijeće zaključilo je da kazna od pet godina nije primjereno visoka, a dodalo je i novu osudu, onu za pomaganje pri ubijanju 194 zatvorenika.
Zaključeno je da je Mile Mrkšić "morao obavijestiti Šljivančanina" o planiranom masakru na Ovčari, te da je Šljivančanin, kao časnik JNA, imao pravnu obavezu zaštititi zatvorenike. Početkom ove godine Šljivančanin je zatražio reviziju presude, a na saslušanju prije revizije posvjedočio je i Panić. Vijeće je odlučilo da se te nove informacije mogu smatrati "novom činjenicom", koja bi, ako se dokaže, mogla "eliminirati temelj ranije odluke, prema kojoj se Šljivančanina može smatrati odgovornim za pomaganje u ubojstvu i kršenju ratnih prava i običaja", navodi se u priopćenju Haškog suda.
Panićevo svjedočanstvo vjerodostojno
U današnjoj reviziji odluke Vijeće je navelo kako je "Panić vjerodostojan i u smislu prepričavanja razgovora i u vidu svojih motiva za svjedočenjem", te da je stoga ta nova činjenica dokazana. Njegovo opisivanje razgovora bilo je "koherentno i razumno detaljno, a njegovo ponašanje nije dalo naslutiti da pokušava sakriti istinu". Panićevo svjedočenje nije bilo namijenjeno tome da "JNA, njene vojnike, Šljivančanina ili Mrkšića prikaže u pozitivnom svjetlu", zaključilo je Vijeće, te dodalo da se Panić ne bi obratio Šljivančaninovom braniteljskom timu "da je bio motiviran željom za smanjivanjem rizika od kaznenog progona".
Budući da je dodatne presuda za ubojstvo bila utemeljena na Šljivančaninovoj dužnosti da zaštiti zatvorenike, te na njegovoj pravnoj sposobnosti da spriječi ubijanje, te da nove činjenice takvu presudu opovrgavaju, odlučeno je smanjiti mu kaznu. Ipak, budući da smatra kako kazna od pet godina za pomaganje u mučenju zatvorenika nije dovoljno oštra s obzirom na težinu zločina, odlučeno je ukupnu kaznu smanjiti sa 17 na deset godina.
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.