Antej Jelenić 24.07.2014.

Politika i alkemija

Antej Jelenić Neovisno o bilo kakvom programu ili kriminalnom ili čak ubilačkom poduhvatu, politička partija svemutirajuća je supstanca kojoj možemo pripisivati proizvoljna svojstva, kao što naivan alkemičar pripisuje tvari svojstva koja nemaju veze s njezinom prirodom.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

Građanski brat

Fotografija članka
Zašto se Milanović ljuti što je cenzuriran mada smo čuli istinu? Hrvoje Klasić, povjesničar: "Rat u Hrvatskoj ima obilježja i građanskog rata i međunarodne agresije." Neven Budak, povjesničar: "To je bio obrambeni rat s elementima građanskog." Originalna fotomontaža: Feral Tribune

Viktor Koska, politolog: "Domovinski rat je prije svega agresija u kojoj su postojali elementi građanskog rata." Snježana Koren, povjesničarka: "Naravno da je rat u Hrvatskoj bio i građanski rat."

Izjava premijera Zoran Milanovića u kojoj  je povukao paralelu između Hrvatske i Finske rekavši kako "Finska nije imala građanski rat", ponovo je digla na noge branitelje i desničarske stranke. I baš kad je čovjek pomislio da bi ova vlada mogla napokon stati iza nečeg što kaže i što bi trebala zagovarati, premijer je brže bolje opleo po novinarima koji nisu pustili cijelu izjavu optužujući ih da ne izvještavaju objektivno.

U hrvatskom medijskom i cjelokupnom javnom prostoru još i dvadesetak godina nakon rata gotovo pa nemoguće je izreći ono što povjesničari i politolozi već odavno znaju, a prosječno zainteresirani čitatelj lako može provjeriti - naime da je rat u Hrvatskoj, osim svog obrambenog karaktera, bio i građanski.

Dovoljno je uzeti definiciju građanskog rata i državljanstva i nekoliko ključnih datuma da se argumetni i stvari poslože u prilog tezi o građanskom ratu.  Za mišljenje o navedenoj temi za H-Alter govore Hrvoje KlasićNeven Budak i Snežana Koren s Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta te Viktor Koska s Fakulteta političkih znanosti.

Hrvoje Klasić:

foto: tripalo.hrRat u Hrvatskoj devedesetih godina ima obilježja i građanskog rata i međunarodne agresije.

Kad govorimo o međunarodnoj agresiji, onda je to razdoblje nakon 8. 10. 1991. jer do tog trenutka Hrvatska je u sastavu SFRJ, a službene vojne formacije te državne tvorevine su jedinice JNA. Te jedinice u tom trenutku nisu bile nisu strane trupe pa ne možemo govoriti o međunarodnoj agresiji pošto Hrvatska nije bila samostalna neovisna država. Čak i ljudi iz drugih republika, koji su bili u okviru JNA-a do tog datuma a su se nalazili na području Republike Hrvatske, su bili građani iste zemlje.

Nakon proglašenja odcjepljenja Hrvatske od SFRJ može se govoriti i o međunarodnoj agresiji. Od tog trenutka nadalje, sve jedinice koje nisu vojne postrojbe u okviru oružanih snaga Republike Hrvatske se smatraju stranim vojnim jedinicima.

Osim ovog razloga, još važniji argument u prilog činjenici da je riječ i o građanskom ratu je taj da su glavni akteri pobune u Hrvatskoj 1991. godine bili hrvatski građani srpske nacionalnosti. Riječ je o ljudima koji su živjeli na području Banije, Like, Korduna, istočne, zapadne Slavonije. To što su se oni pobunili protiv vlasti ili protiv svoje države ne umanjuje niti odriče činjenicu da su oni bili građani RH u tom trenutku.

S druge strane, kada se sagledava period nakon 8.10.1991. godine, često se navodi, da je JNA naoružavala pobunjene Srbe u Hrvatskoj. No ta se činjenica ne može koristiti kao argument protiv teze o građanskom ratu. Ako bismo išli tom logikom na primjerima iz 20. stoljeća, Španjolski građanski rat ne bi to bio je jer je riječ o sukobu u kojem je jedna strana vrlo aktivno podupirana oružjem i pojedincima od strane Njemačke i Italije. Ili noviji primjer, građanski rat u Angoli, u kojem su na jednoj strani aktivno sudjelovale vojne formacije Kube i Sovjetskog saveza. Činjenica što su stranci podupirali jednu od zaraćenih strana, ne umanjuje činjenicu da je rat u Španjolskoj bio građanski ili da je rat u Angoli bio manje građanski.

I naposljetku, ako se odriče pravo ljudima koji su živjeli u Petrinji ili Glini da u tom trenutku nisu građani Hrvatske, onda se daje državno-pravni legitimitet državi koju su oni proglasili, a to je tvz. Republika Srpska Krajina. Stoga mi nisu jasne udruge ni pojedinci koji negiraju tezu i o građanskom ratu jer time potenciraju učinak da se prizna državno pravno postojanje drugih država na teritoriju Republike Hrvatske, a to je Republika Srpska Krajina.

Neven Budak:

Sasvim je nedvojbeno da je bila riječ o agresiji JNA na Hrvatsku i da je to bio obrambeni rat s elementima građanskog rata. Ako se građani jedne države pobune oružjem, onda se to ne može drugačije nazvati nego građanskim ratom. A u Hrvatskoj se radilo o pobuni dijela građana srpske nacionalnosti protiv vlastite države. No mislim da ta pobuna ne bi bila moguća ili barem ne bi imala takve posljedice bez agresije JNA. Ta agresivna komponenta daje posebno obilježje. 

Viktor Koska:

Domovinski rat je prije svega agresija u kojoj su postojali elementi građanskog rata. Ponajprije, treba imati na umu da su ratni sukobi počeli prije samog međunarodnog priznanja Republike Hrvatske ali su se nastavili, i većim dijelom trajali kada je Hrvatska već postala međunarodni subjekt. Već sama činjenica da je Hrvatska bila u sukobu s pobunjenim hrvatskim državljanima ukazuje na elemente i građanskog rata.

Za braniteljsku populaciju je klasifikacija rata kao agresije posebno važna, jer dodatno ističe opravdanost borbe te njihove žrtve u stvaranju neovisne Hrvatske. Ipak, problem oko obje formulacije leži u načinu i razlozima njihove uporabe u svakodnevnim situacijama. Problem je kada se pod diskursom obrambenog rata želi negirati ili opravdati stradavanje manjinskog civilnog stanovništva.

Snježana Koren:

Naravno da je rat u Hrvatskoj bio i građanski rat. Dovoljno je pogledati definiciju građanskog rata i činjenice koje postoje o povijesti devedesetih. Druga je stvar što se to iz ideoloških razloga ne želi priznati.

Činjenica da je rat bio i građanski ne umanjuje sve žrtve koje je imala Hrvatska.

Tagovi: domovinski rat
Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar 13 komentara
  1. sorel19.03.2013. 11:34
    Hvala bogu na glasu razuma! Ali Angolija?
  2. marko95619.03.2013. 15:55
    Ako je građanski rat, tko je branitelj a tko agresor ? Ako je bila agresija, ona je bila kao potpora samo jednoj strani u građanskom ratu pa da li na strani agresora ili branitelja ? Ako je bila agresija, zašto nije objavljen rat ? Ako je bio rat, zašto nema ratnih heroja ? Ako je bila agresija, a ne građanski, zašto se obnavljaju kuće jednima i drugima ? Ako je bila agresija od JNA gdje je nestao Veljko Kadijević i cijeli generalštab ? Tko je bio predsjednik države kad je počela agresija ? Gdje su ti ljudi ?
  3. milaperkovi20.03.2013. 19:38
    Pozivati nekakvog "medievista", koji ne zna latinski jezik ali je dođavola sveprisutan u državnim tijelima, pa je tako predsjednik ovoga i onoga, savjetnik ovog ili onog "političara", pa je u raznim odborima za "unapređenje" znanosti u Hrvata,a takav tip koji je u sustavu više od 30 godina je uzrok problema kako znanosti u našoj zemlji tako i njegove totalitarne karakteristike znane iz vremena kada je bio posljednji "šef" komunističke podružnice na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, takvu kreaturu pozivati da dade svoje "mišljenje" o karakteru sukoba na hrvatskim prostorima?
    On, Neven Budak, koji je pobjegao 1991.iz Hrvatske u Austriju, valjda se nečega bojao kada se nije osjećao sigurnim u zemlji koju nikada i nije smatrao svojom, ili nikada ne bi bježao da je njegova totalitarna Partija pobijedila na izborima, on, on, da govori o ratu u Hrvatskoj?
    On, taj sveprisutni totalitarist, govori kako vjetar puše, samo treba uzeti intervjue u upokojenom Feral Tribuneu pa da se vidi kako je taj prepotentni jadnik ponižavao zemlju u kojoj, na našu žalost, živi.
    Jadne li zemlje tko predstavlja "elitu", s njima kao zajednica i ne možemo daleko dogurati jer ovi odvratni tipovi samo mržnju sipaju, rigaju a novac u svoje džepove trpaju. Njima mržnja treba kao gladnome i žednome iće i piće. Kako se ovih fukara riješiti to je pitanje!
  4. Anonimno20.03.2013. 23:22
    Milanovićeva KASTA troši resurse ovoga naroda na svoje izdvojene probitke. Ma kome je važna Finska i njen građanski rat? Sve su to budalaštine za potpuno poglupljele podanike koji se onda glođu oko kosti dok KASTA jede meso.
  5. andjusticeforall21.03.2013. 13:32
    "What's so civil about war, anyway?"

    Sa najjačeg albuna Gansa...
  6. DMIR21.03.2013. 19:53
    @mileperkovi
    Kako se ovih fukara riješiti to je pitanje!
    Evo prika univerzalnog rijesenja. Skupiti ih sve na prevaru, strpati u Lfthansin avion poslati na Havaje (to nam je naj dalje) na neodredeno vrijeme dokle god povjerenstvi sa vama na celu ne zakljuci da su promjenili svetonadzor.

    P.S. ako je stvarno uteka u Austriju za rata onda mu i ja spominjem boga i od boga oca.
  7. DMIR21.03.2013. 20:06
    O drugom necem bih ja bacio kost.
    Agresija na Hrvatsku kao i gradanski rat kao oruzani sukob su zavrseni onako kako jesu.
    DALI JE MOGUC RECIDIV TE BOLESTINE
    Svakodnevno ova piskarala po novinama pune mi glavu sa Mamicima, Ruzama,Gkavasima, Kloaki portalskoj, Jasenovcima,Kriznim putevima Komunjarama Cetnicima, Ustsoidnim hrvatima i tako dalje i tako dalje i svatko svakom oc i mater spominje.
    RECIDIV te bolestine dali je moguc? Neki pak kazu da nije moguc a neki pak kazu da je moguc. Ajmo na jedan eksperimenat za ulazak u EU.
    Zamislimo ovakav scenarij. Vojska i policija ce biti zatvoreni u kasarne oli ti ga vojarne na sedam dana i nece izlazit vanka nikako.
    A mi cemo promatrati sta ce se zbivati na ulicama i trgovima.
    AJDE STA MISLITE STA CE SE ZBIVATI Recite sta mislite. Ma radoznao sam za popizdit.
  8. Pajser21.03.2013. 21:44
    Naravno da je rat moguć. Povijest čovječanstva je povijest ratova, i ja baš ne vidim da smo mi došli do nekih spoznaja koje bi to prekinule. Čak ne vidim niti da se o tome nešto puno razmišlja. A šta bi bilo da se vojska i policija povuku? Pljačke, ubojstva, silovanja, mučenja. Sve što izgleda kao da nešto vrijedi sa svih javnih prostora bi bilo odnešeno.
  9. DMIR22.03.2013. 20:50
    @Pajser. Ma nismo se razumjeli. Nemislim ja na neki globalni svjetski rat.
    Spekuliram sa nacionalnim tenzijama u Hrvatskoj ( u zadnje vrijeme malo poodmaklim). Mislim na recidiv gradanskog rata koji bi bio izazvan nekontroliranim porastom antagonizama na nacionalnoj, politickoj i svjetonazorskoj osnovi.
  10. Pajser23.03.2013. 02:13
    Pa da, naravno da je moguć i rat u Hrvatskoj, iz istih razloga. To što postoje značajne tenzije čini rat još lakše mogućim. Pogotovo u BiH.
  11. rimljanka226.03.2013. 19:05
    velevažnog li pitanja u današnjoj situaciji, da je li domovinski rat imao i značajke građanskog!
    i sjajno mi je kako autor misli da je to vrijedan stav kojeg bi vladajuća koalicija trebala zagovarati. Od svih stvari koje se u ovoj zemlji trenutno dešavaju oni bi trebali inzistirati na tezi o građanskom ratu. Živo me zanima kako bi to utjecalo na gospodarski oporavak, civilizacijski nivo, smanjenje broj nezaposlenih, sporo pravosuđe, nepotizam i korupciju... Stvarno gorim od želje da saznam!
  12. Pajser26.03.2013. 20:18
    Kao da su Hrvati nekakvi Supermeni koji nikad ne pričaju o nogometu, nikad ne gledaju Sulejmana, svaku sekundu svog vremena posvećuju brizi za spašavanje svijeta, pa onda, eto, nemamo vremena izreći istinu o tome kakav je bio rat u Hrvatskoj.

    Razumijevanje prošlosti je iznimno važno za budućnost, i političari, između ostalog, i tome moraju posvetiti pažnju, financiranjem muzeja, knjiga, istraživačkih projekata, spomenika, priredbi i komemoracija, ali i osobnim zauzimanjem jasnih stavova.
  13. rimljanka227.03.2013. 09:20
    @pajser

    osobno zauzeti jasan stav je jedno, sasvim je drugo međutim kada netko treći pokušava odrediti što bi taj stav kod nekog političara trebao biti.

    i dalje smatram da je tema posve nevažna. Uostalom, zašto ga onda ne bismo definirali i kao separatističkog budući je Hrvatska u stvari djelovala protiv interesa federacije u kojoj se u tom trenutku nalazila i pokušavala razoriti skladnu zajednicu naroda
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

23.07.

Izbacivanje sa zakašnjenjem

Gradski odbor SDP-a Sisak je na jučerašnjoj sjednici koja je trajala samo dvadesetak minuta jednoglasno donio odluku o isključenju Marine Lovrić Merzel iz SDP-a

18.07.

Radnik od 26 sekundi

Sindikat lokalnih i državnih službenika ne može se oteti dojmu da u MVEP, na čijem je čelu predsjednica stranke koja već mjesecima traži ukidanje Zakona o državnim službenicima, grade slučaj koji će im poslužiti kao uvod u antibirokratsku kampanju

16.07.

Tko će zaštititi "Vrtlar" od propasti?

"Ukoliko se Vlahušić ne preže udariti po najosjetljivijoj socijalnoj skupini naših sugrađana, kakvim se sve sredstvima služi ne bi li prikazao tvrtku koja ima veliku tradiciju kao gubitaša vrijednog otpisa?", pita se grupa birača "Srđ je Grad"

14.07.

Novo lice za stare nevolje

Stranka Mire Cerara, koju vodi 51-godišnji sveučilišni profesor i pravnik, uvjerljiva je pobjednica prijevremenih parlamentarnih izbora održanih u Sloveniji

14.07.

Srpski ministar financija dao ostavku

Lazar Krstić priopćio je da se o povlačenju s dužnosti dogovorio s premijerom Aleksandrom Vučićem

01.07.

Izborna reforma kao neželjeno dijete

Promjene izbornih jedinica, uvođenja preferencijalnog glasanja, izmjene referendumskog okvira, zabrane kandidiranja osobama osuđenima za ratne zločine i gospodarski kriminal te promjene u medijskim pravilima praćenja izbora, dio je prijedloga GONG-a za sustavnu reformu izbornog zakonodavstva

30.06.

HDZ preuzima Vukovar

U drugom krugu prijevremenih izbora za gradonačelnika Ivan Penava pobijedio je Željka Sabu i to za 191 glas

Dokukino
Info most
Superknjižara
Info most