Sindikat biciklista uspio je barem oko jedne ideje ujediniti žestoke političke protivnike i najveće stranke - složni su da će u skoroj budućnosti više pažnje posvetiti promociju bicikla i poboljšanju biciklističke infrastrukture u gradovima. Svoje potpise na deklaraciju stavili su pojedini političari iz HDZ-a, SDP-a, HSLS-a, HSS-a, HSP-a, Hrvatskih laburista i IDS-a, dok se od drugih stranaka, kojima je poziv upućen, potpis tek očekuje.

Seviljska deklaracija je dokument nastao povodom konferencije "Velo-city 2011" održane u Sevilli ove godine, a namijenjen je promociji bicikala među svjetskim ministrima prometa i svim drugim dužnosnicima nadležnim za kreiranje prometnih politika. Kao takva, ona odražava glasove biciklističkih aktivista i entuzijasta, političara i donositelja odluka sa svih strana svijeta te naglašava prednosti upotrebe bicikla kao svakodnevnog prijevoznog sredstva navodeći, između ostaloga, poboljšanje zdravlja, smanjenje prometnih gužvi,  ukupno manje proračunske izdatke, veću društvenu ravnopravnost, veću sigurnost i smanjenje proizvodnje stakleničkih plinova kao neke od najvećih koristi od ulaganja u biciklistički promet.

"Iako se Hrvatska tik pred izbore suočava s čitavim nizom izazova i problema, potpisi na deklaraciji dašak su optimizma jer je riječ o inicijativi koje je uspjela povezati stranke različitih svjetonazora oko nečega što je itekako važno za budućnot - bicikla", rekao je Marko Gregović, predsjednik Sindikata biciklista, naglasivši kako bicikl kao prijevozno sredstvo smanjuje ovisnost o nafti, povećava kvalitetu života usred smanjenja gužvi i dakako, poboljšava zdravlje. Sindikat ovim putem poziva i stranke koje još nisu stavile svoj potpis na Seviljsku deklaraciju da to učine.

Donosimo tekst Sevillske deklaracije:

SEVILJSKA DEKLARACIJA O PREDNOSTIMA BICIKLA KAO PRIJEVOZNOG SREDSTVA

1. Bicikl je prijevozno sredstvo dostupno većini populacije i koje, uklanjanjem prepreke slobodi kretanja, omogućuje ljudima veću ravnopravnost u društvu.

2. Šira upotreba bicikala u prometu pomaže u zadovoljenju postojeće društvene potrebe za smanjenjem proračunskih troškova.

3. Širom upotrebom bicikla u prometu smanjuje se štetan utjecaj prometa na okoliš, kao i na čovjekovo fizičko i mentalno zdravlje.

4. Vožnja bicikla je, kao i hodanje, način kretanja pri kojem se ne stvaraju nusproizvodi prisutnikod motoriziranog prijevoza: zagađenje zraka, buka, staklenički plinovi itd.

5. Budući da bicikli na cesti predstavljaju znatno manju opasnost nego osobna vozila na motorni pogon, njihovom širom upotrebom smanjuje se broj ljudskih žrtava u prometu.

6. Šira upotreba bicikala smanjuje prometne gužve i omogućuje ekonomičnije iskorištavanje prostora za potrebe prometa. Općenito, biciklistički gradovi imaju kvalitetnije javne prostore.

7. Suvremeni sustavi javnih bicikala poboljšavaju kvalitetu javnog prijevoza u gradovima.

8. Upotreba bicikala u gradovima, selima i drugim naseljenim područjima, u kombinaciji s javnim prijevozom na većim udaljenostima (između naselja), održiv je način zadovoljavanja društvenih potreba za pokretljivošću.

9. Sigurna i dobro prilagođena infrastruktura za bicikliste omogućava i mladima i starima pokretljivost uz korištenje zdravog i ekološki prihvatljivog načina prijevoza.

10. Bicikli s pomoćnim električnim pogonom (električni bicikli, pedeleci) omogućuju održiv pristup motorom potpomognutoj pokretljivosti većem brojem ljudi nego što je to slučaj kod bilo kojeg drugog oblika prijevoza na motorni pogon.

11. Često se podcjenjuje potencijal upotrebe bicikala za prijevoz robe unutar gradova. Raznovrsni bicikli za prijevoz tereta mogli bi se koristiti znatno više kada bi vlasti za to stvorile bolje uvjete.

12. Bicikl je otporno i energetski neovisno prijevozno sredstvo. To je prednost u slučaju prekida opskrbe energijom ili nestašica nafte; širom upotrebom bicikala društvo postaje manje ovisno o nafti.

13. Jeftinije je ulagati u biciklističku infrastrukturu nego u infrastrukturu za osobna vozila na motorni pogon. Ukupan izračun troškova (uključujući zdravstvene, ekološke, društvene te ekonomske troškove i koristi) ukazuje na visoku stopu povrata sredstava koja su uložena u bolju biciklističku infrastrukturu.

14. Biciklističke udruge spremne su raditi na poboljšanju uloge građana u procesu planiranja prometnih sustava.

15. Mnogi gradovi danas napuštaju prometne strategije usmjerene na automobile te se primiču konceptu "gradova za ljude", stavljajući na prvo mjesto hodanje, upotrebu bicikala i javni prijevoz. U tome im je potrebna podrška i državnih vlasti.