Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Istraga ne smije nikoga zaobići

Fotografija članka
Predsjednik Republike Ivo Josipović u intervjuu za H-Alter: Istrage i procesuiranja ovoga su puta otišli dovoljno daleko i mislim da se razmjeri korupcije koji su zahvatili hrvatsko društvo ne mogu ponoviti. Građani više nisu spremni gledati kako se njihov novac neracionalno troši ili odlazi u privatne džepove. Jedno od velikih postignuća trenutne borbe protiv korupcije jest da u Hrvatskoj danas više nema nedodirljivih.

Jesu li radnje koje je zadnjih mjeseci poduzeo DORH udar na samo srce korupcije u Hrvatskoj?

Sasvim sigurno su policija, Državno odvjetništvo i pravosuđe ovoga puta duboko prodrli u razotkrivanju korupcijskih mreža i kriminalnih djela. Iz onoga što je javnost do sada saznala, izgleda da je bilo namjere za izvlačenjem novca iz državnog proračuna na nelegalne i netransparentne načine i za svrhe za koje ta proračunska sredstva nisu bila namijenjena.
Želim naglasiti da je sastavni dio svih ovih istraga i otkrivanje tijeka novca kako bi se on vratilo u proračun i iskoristio za one svrhe za koje građani ove zemlje izdvajaju tako visoke poreze.

Ima li razloga strah da će se sve okončati kao samo još jedna
kampanja, bez pravih rezultata?

Mislim da su ovoga puta istrage i procesuiranja otišli dovoljno daleko i da se razmjeri korupcije koji su zahvatili hrvatsko društvo ne mogu ponoviti. I to zato što se promijenila svijest o štetnosti korupcije. Mislim da je velik broj građana postao Nitko se ne može opravdavati argumentom da nije znao, jer mu je dužnost bila da zna o čemu Vlada odlučuje na svojim sjednicama netolerantan prema svakom obliku korupcije. Građani više nisu spremni gledati kako se njihov novac kojim pune državni proračun neracionalno troši ili odlazi u privatne džepove.
S druge strane, moramo biti svjesni da korupcija nikad neće biti iskorijenjena. I u najdemokratskijim društvima pojavljuje se korupcija, ali ono što je važno jest da korupcija ne postane dominantan model funkcioniranja društva i da nadležni organi oštro reagiraju na svaku njenu pojavu.

Ne navodi li na opravdanu sumnju činjenica da su neki od političara, koji su u javnosti prepoznati kao šampioni korupcije, zaobiđeni - zato jer nisu sljedbenici Ive Sanadera? Nema li, dakle, ta kampanja naznake instrumentalizacije pravosuđa, dijelom u svrhe stranačkih obračuna, dijelom u svrhe parade za EU?

Mislim da nitko nije zaobiđen u istragama. I nitko ne smije biti zaobiđen. Jedno od velikih postignuća trenutne borbe protiv korupcije jest da u Hrvatskoj danas više nema nedodirljivih. I tako treba biti. Svatko, pa i oni na najvišim državnim položajima, podliježu jednakim kriterijima kao i svaki drugi građanin.

Dokle smo stigli s reformom pravosuđa? Što su europski zahtjevi: kakvo ono mora biti, što se mora mijenjati?

Poduzeto je dosta mjera na sređivanju stanja u pravosuđu: od novih postupovnih propisa, do organizacije pravosuđa i načina izbora sudaca. Isto tako, broj neriješenih predmeta u posljednje dvije godine drastično je pao. Ali, još je uvijek dosta predmeta koji predugo traju, odluka koje izazivaju ozbiljne dvojbe, postupaka koji predugo traju. Mora biti jasno da reforma pravosuđa nije nešto što se može dovršiti u par mjeseci. To ne očekuje ni EU. Očekuje jasan pozitivan smjer i mislim da će to i prepoznati u reformama koje se provode. Ipak, istakao bih i to da, osim neovisnosti, treba insistirati i na stručnosti te odgovornosti pravosudnih dužnosnika. Naravno, osim samih sudaca i drugih profesija vezanih uz pravosuđe, i politika treba odigrati svoju ulogu, u prvom redu, odričući se ambicija da na bilo koji način utječe na donošenje sudskih odluka, a zatim i osiguranjem uvjeta za dovršenje reforme: popravljanjem zakonodavstva, osiguranjem tehničkih uvjeta za rad, dostatnim financiranjem, osiguravanjem cjeloživotnog obrazovanja pravnika.

Koja su ključna izvorišta korupcije u Hrvatskoj?

Najopasnija je korupcija koja se uvukla u državne strukture. Vidimo da se u velikom broju slučajeva radilo o isisavanju novca iz državnog proračuna. Ali ne smijemo zaboraviti ni kriminalnu pretvorbu i privatizaciju iz devedesetih godina koja je u velikom broju slučajeva rezultirala zatvaranjem proizvodnje i gubitkom radnih mjesta. Zato je dobro da je odredba o nezastarijevanju kriminalnih djela iz pretvorbe ušla u U opisu posla svakog ministra je da bude upoznat s odlukama koje Vlada donosi, a pogotovo ako se radi o odlukama koje spadaju u resor pojedinog ministra Ustav RH i bilo bi vrlo važno da se bar oni najeklatantniji slučajevi ispitaju i procesuiraju.

Nije li naš vrijednosni sustav sam po sebi na neki način jedan od generatora: velik dio građana, odlazeći u medicinske ustanove ili tijela javne vlasti, nosi "plavu kovertu", pravu ili metaforičnu...

Sigurno je da dio ove korupcije poznajemo još iz prethodnog sustava prije 1990. godine. Ipak mislim da nije stvar u pojedincima, već se radi o propustima sustava. Ako sustav ne osigurava ravnopravnu i efikasnu uslugu svim korisnicima sustava, osobito u zdravstvu, obrazovanju ili u dobivanju pojedinih dozvola, pojedinci nužno pribjegavaju raznim načinima "podmazivanja". Mislim da je sazrelo vrijeme da našu državnu upravu učinimo efikasnijom i da se konačno počne vrednovati državne službenike i namještenike na način da se onima koji dobro obavljaju posao to odražava na plaću i na status. Dok god se pojedinac koji loše obavlja posao ne mora brinuti hoće li zadržati posao do tada neće početi učinkovita borba protiv korupcije u državnoj upravi.

Može li vladajuća koalicija s tim izaći na kraj? Vlada sve odluke donosi većinom glasova i teško je povjerovati da bi samo jedan čovjek, bio on premijer, potpredsjednik ili ministar, mogao raditi kao solist...

Točno, nije jedan čovjek donosio odluke. Nitko se ne može opravdavati argumentom da nije znao, jer mu je dužnost bila da zna o čemu Vlada odlučuje na svojim sjednicama. Ako se i ne radi o kaznenoj odgovornosti, sasvim sigurno se može govoriti o političkoj odgovornosti. U opisu posla svakog ministra je da bude upoznat s odlukama koje Vlada donosi, a pogotovo ako se radi o odlukama koje spadaju u resor pojedinog ministra. Demokratsko je pravo, pa čak bismo mogli reći i obaveza, svakog ministra da odstupi i na taj način izrazi svoj protest ukoliko smatra da se od njega kriju važne odluke.

Može li se očekivati da razmjerno veliki broj istražnih i sudskih radnji, pokrenutih na dosta visokim razinama, djeluje već sad kao prevencija?

I te kako. Vjerujem da su mnogi već počeli razmišljati na taj način. Mislim da je većina u Hrvatskoj shvatila da je došlo vrijeme u kojem više nema nedodirljivih i da svaki pojedinac mora odgovarati za svoj rad. Ali, čujem da se javlja novi fenomen: nitko ne želi svoj potpis staviti na odluke, dokumente, ugovore. Takav je strah štetan i paralizira postupak odlučivanja. A, zapravo, za tako što nema razloga. Kriteriji kaznene odgovornosti moraju biti jasni i transparentni i straha će nestati.

Koliko država godišnje gubi zbog korupcije?

Teško je to izreći u brojkama, čuo sam procjenu o godišnjoj šteti od oko 12,5 milijardi kuna. Ali mislim da je moralna šteta još i veća od materijalne. Gubitak vjere u sustav i u državu je nenadoknadiva šteta i zbog toga je borba protiv korupcije izuzetno važna.

Istraživanja Eurobarometra pokazuju da smo, uz Britaniju i Island, najeuroskeptičnija zemlja medju svim članicama i kandidatima. U čemu nalazite uzroke toga?

Sigurno postoji više faktora, a jedan od važnijih faktora je nedovoljno ili možda bolje rečeno - neprimjereno komuniciranje s javnošću o prednostima koje će svi hrvatski Usvajanje visokih standarda poštivanja ljudskih prava, izlazak na ogromno europsko tržište za naše gospodarstvenike, mogućnost putovanja i školovanja u zemljama Europske unije uvelike će pridonijeti i boljitku hrvatskih građana građani dobiti ulaskom u Europsku uniju. Sjećamo se kako su neki gradili svoje političke kampanje na zastrašivanju građana kako više neće biti sira i vrhnja nakon ulaska u Europsku uniju, a ovih dana je šef Delegacije Europske komisije pisao kako nema govora o tome. Propisi Europske unije samo traže da se poštuju određeni higijenski standardi ili bilo koji drugi standardi u svrhu zaštite građana, a ne uništavanja hrvatskog identiteta. Kao jedan od razloga euroskepse vidim i samu činjenicu jako dugog trajanja pregovora. Istina, kriteriji koje ima Hrvatska su viši nego za ijednu drugu državu s tzv. europskog istoka. Ali, moramo znati da EU postavlja kriterije primitka, a na nama je da odlučimo jesmo li sposobni da ih ispunimo. Osobno mislim da jesmo i da ćemo već i od samog postupka usklađivanja našeg društva s EU kriterijima profitirati.
Iskreno vjerujem da Europa čuva svoje različitosti i da s te strane ne postoji prijetnja. A usvajanje visokih standarda poštivanja ljudskih prava, izlazak na ogromno europsko tržište za naše gospodarstvenike, mogućnost putovanja i školovanja u zemljama Europske unije uvelike će pridonijeti i boljitku hrvatskih građana.

Postoje li dvojbe oko teške industrije u kontekstu ulaska u EU, bojite li se da EU ide na upropaštavanje onoga što je ostalo od naše industrije...

Mislim da takva tumačenja nisu u skladu s intencijama Europske unije. Radi se o poglavlju 8 (tržišno natjecanje) kojim Europska unija traži da se svima osiguraju jednaki uvjeti na tržištu kako bi se pojedine tvrtke svojom kvalitetom ili cijenom same izborile za svoj prostor na tržištu. Naša brodogradilišta su već godinama i desetljećima, iz raznih često i opravdanih razloga, bila subvencionirana od države. Prema pravilima EU, državna pomoć znači da bi naša brodogradilišta od starta bila u prednosti pred brodogradilištima u Europi koja nisu subvencionirana od strane svojih država i stoga se traži da država više ne financira brodogradilišta već da ona moraju naći način da opstanu na tržištu. Isti problem imala je i Poljska sa svojim brodogradilištima, a u zadnje vrijeme otvorilo se i pitanje državnih pomoći željezarama. Odgovorni u našoj zemlji znaju za ovaj problem već godinama, ali nisu dovoljno poduzimali da ga riješe, a siguran sam da je bilo mogućnosti.
Uostalom, vidimo i primjer brodogradilišta Uljanik u kojem su odgovorni ljudi uspjeli sanirati tvrtku i izgraditi je na zdravim ekonomskim temeljima tako da danas to brodogradilište ne treba državnu pomoć i njegova budućnost nije upitna.

Tagovi: ivo josipović, korupcija, ulazak Hrvatske u EU
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 10 komentara
  1. kaktus25.10.2010. 11:09
    Kuhana noga...bla, bla, bla, blam
  2. ap25.10.2010. 11:52
    ''Građani više nisu spremni gledati kako se njihov novac neracionalno troši ili odlazi u privatne džepove."

    Tu se konačno slažemo (welcome to the club) ali i bitno razlikujemo u zaključcima i odlukama oko osnovnih pitanja i stanja poslovanja.

    Predsjednik države je konačno došao na startnu poziciju razmatranja stvarnog poslovanja ali, kao i cijeli samo upravni sustav desetljećima i sada pokušava da se to na njeg i njih ne odnosi nego je sve isključivo stvar drugih a njihovo je samo upravljanje (zajedno sa izvrsnošću, vodstvom u nove pobjede ...).

    Problem je u tome da iz svega proizilaze drukčiji zaključci te još više da sam ja stalno na liniji da to ne mogu i neću financirati niti prepustiti sve samo upravljanju. Dapače, iz svega toga proizilaze posve drukčiji do suprotni zaključci a obziorm da je nikad nisam mogao ni htio to financirati i prepustiti samo upravljanju, samo upravljanje je sada veliki podređeni dužnik a ne neka nadređena nadgradnja (i sam Kardelj je zno da su to samo pomoćni trikovi partije).

    ''Želim naglasiti da je sastavni dio svih ovih istraga i otkrivanje tijeka novca kako bi se on vratilo u proračun i iskoristio za one svrhe za koje građani ove zemlje izdvajaju tako visoke poreze."
    Tih 1 % novca je nama sporedno i skretanje sa osnovne teme. Naša potraživanja se odnose na oko 50.000 mlrd kuna koji od rezidencija i rezidencijalne potrošnje idu kroz sve osnove do sitnih stotine milijuna casha, uključujući one s kojima predsjednik ima jake veze (novac posmrtne pripomoći te kroz povezani slučaj Komercijalna banka i ostalo novac fakulteta, zavoda, gradskih tvrtki, strukovnih udruga i njihovih članova inženjera i drugih, preplaćene naplate ZAMP-a i razno), uključujući benginih cca 450 lijuna kuna državnog novca maloj tvrtki SMS.

    ''S druge strane, moramo biti svjesni da korupcija nikad neće biti iskorijenjena."

    Predsjedniče, nismo naivci - pustimo korupciju, to je uobičajeno dnevno pitanje kao odlaganje, odvoz i zbrinjavanje otpada, da ne kažem smeća i dnevni smetlarski poslovi.

    ''Mislim da je sazrelo vrijeme da našu državnu upravu učinimo efikasnijom i da se konačno počne vrednovati državne službenike i namještenike na način da se onima koji dobro obavljaju posao to odražava na plaću i na status.''

    Tu su tri uobičajene krupne greške i izvora problema:
    - nisu službenici ti koji određuju, diktiraju ni rješavaju ključne nego su oni pomoćni. Dok god se glavni (samo) upravljači kriju i vječnost na svim kongresima i prigodama usmjeravaju svoje horde navijača i egzekutora na birokraciju (činovnike), to je izvor velikih problema, pa i ovo to jano pokazuje. Dakle, tu u vezi predsjendika kao institucije i osobe polazimo od toga, zakona o tome koji se izbjegava, rezidencija uključujući Brijune, ured veći nego i jedna monarh ili perdsjednik i šta rade

    - razlike u redu i radu nisu ni blizu toliki problem kao razlike ''neki samo upravljači, pa i službenici, uzeli sve od prije u toku i poslije dok je sve ostalo preupušteno drugima, najčešće boljima''. Tj. partija i njezine elitne samo upravne snage su uzele sve a sve ostalo prepuštaju ostalima, Kako je predsjednika od rođenja do nedavno u vrhu partije, minimalni se treba krenuti od toga

    - pod nova finoća, izvrnost, pristojnost ... se opet gura stara provjerena uravnilovka, svi isto i dobivaju isto, samo što inače pogubno te što neki pod isto moraju napraviti deset puta bolje i više i dobiju k.... uz trošenje plaće na posao a partija i samo upravljači dobiju plaću koja im služi za piće, glavne prihode imovine, casha, vile, vikendice .... Tu je rješenje ništa, strogo više i ne pokušavati oko toga.
  3. ap25.10.2010. 14:10
    Komentar o očiglednom

    Predsjednika Josipović je samo jedan u nizu bezbrojnih koji su sustavnim napredovanjem sami sebe doveli tako dalekeo, visoko i izvrsno da se jedva hvataju za slamke koje ih drže s ovim svijetom (Bajić, nešto paragrafa i Crnomarkove policije), koji svijet je kao i uvijek u prvom redu živo kazalište (a oni su mislili da je samo i jedino samo upravljanje u fazi konačne izvrsnosti).

    Teatrolg dr Ivo Sanader im je fino rekao da su zajedno došli daleko kuda su svi htjeli te da se on sada povlači kako bi pružio i dao bolju šansu svima za iskazivanje. Da su na to samo malo obratili pažnju ne bi tako stvarali fikcije i korake za potpuno proklizavanje te grčevito hvatanje za slamke.

    Nakon što je teatrolog postavio paragrafe i automatizirane zečeve za diktiranje tempa trke (Kosor, Šeks, Vesna Pusić za EU ...), samo oni koji niša ne vidi su mogli zaključiti da je trenutak za preuzimanje vodstva. Istina je voda duboka i lakše se je u njoj utopiti nego preuzeti bilo kakvo vodstvo, a novo svjetlo sjanije od svjetla nad Betlehemom još teže, u takvog kazališnoj situaciji besmisleno.

    Teatrolog očito poznaje samo upravnu scenu i logično je da je sada, nakon što je uspješno usmjerio, došao bliže u publiku dati do znanja da moderira.

    Dok teatrolog moderira samo upravljanje, razni moderiraju teatrologa, dužnu pažnju trebamo sati na širu scenu gdje se po djelovima na kojima je manja pažnja i dalje kokošari, kamatari, oslobođaju milijarde te još življi prizori po ne samo upravnim djelovima scene.
  4. nedodirljivi25.10.2010. 15:01
    ako u hrvatskoj nema nedodirljivih, zasto nije uhapsen vladimir seks za ratne zlocine u osijeku ili barem ukradeni stan od 160 kvadrata u petricevoj, ili bivsi sudac ustavnoga suda vice vukojevic za silovanje?

    napretka ima, ali ima i nedodirljivih.
  5. ap25.10.2010. 16:06
    Nedodirljivi

    u sustavu samo upravljanja nema nedodirljivih, samo previše (to much) premreženih i tako previše (to much) angažiranih samo upravljanjem.

    Npr. ovo, najmanje 10.000 njih se izravno bavi parkiarnjem po zagrebu, od psecijalnog tima do mjesnih odbora i svih ćelija partije, jer se radi specijalnom povlaštenom parkiranju svih (njih oko 100.000 + vezanih 300.000) i parkiranju navijača i drugih.
    http://www.jutarnji.hr/milan-bandic--parkiralisne-karte-izdavat-ce-se-na-kapaljku/898112/

    Sada kad ni bivši predjenik Mesić nije mogao održati jedinog koji je to držao, sss ekonomistu pa brzo doktora tih prometnih znanosti Matu Kraljevića, ni tih 10.000 izravno angažiranih nećem moći zgasiti požare.

    A to je tek kap u moru ukupnog parkiranja i preparkiranja (guza i svega), što je jedini smisao, početak i cilj samo upravljanja, dok je sve ostalo prepušteno ostaloj rulji (Sulji, Mulji i ostaloj rulji).

    Tko, ah, u tom prožimanju može ostati nedodirljiv !?

  6. ap25.10.2010. 16:25
    Dakle, nakon što je Kerum oprao svoga Svaguču što nedoličnim pijančevanjem noću jako ruši ugled njihove građanske stranke

    sada su sve frakcije i snage prehomogeno, preodlučno i nadsve prekomjerno na liniji izvrsnosti i besprijekornosti.

    Kucnuo je čas za odlučni odgovor slabosti na sve to - niti možemo niti hoćemo niti ćemo uspjeti slijediti taj desetljećima i desetljećima neizdržljiv tempo.

    Naročito smo slabi i odlučni u financiranju, servisiranju i odlučivanju. Ili ćemo sve to prepustiti ovim samo upravnim snagama ili ćemo opaliti po njima svuda po svemu. Zajenička pijanka je završena, ili definitivni međusobni razlaz ili moraju bezuvjetno kapitulirati i podvrći se diciplini podmirenja ceha i svemu neizbježnom.
  7. toronto25.10.2010. 20:04
    "...Građani više nisu spremni gledati kako se njihov novac neracionalno troši ili odlazi u privatne džepove. ..."

    A sto im drugo preostaje nego da gledaju i trpe?
  8. Slavko Sonntag25.10.2010. 21:14
    Dok god je Mladen Bljajić, bivši vojni tužitelj (u Splitu 1991/1992 god.) glavni državni odvjetnik, svatko iz politike bit će nedodirljiv, sve dok Bljajić od premijera ili pijanog Šeksa ne dobije, jasno usmeno, nalog da ga se dodirne i ispita. Ali, svemu dođe kraj. Slavko Sonntag
  9. Gdanjsk Osamdesete26.10.2010. 01:48
    Lijepo je da nam je pruzio primjer Poljskih brodogradilista. Njihova prica je vrlo tuzna. Naravno da cemo biti euroskepticni.
  10. Grga27.10.2010. 13:03
    Ova "borba protiv korupcije" je samo predstava za glupe.

    Bez radikalnih rezova neće se napraviti baš ništa.

    Znate li šta bi pomoglo?

    Mislim da bi se korupcija najbolje potukla prvo tako da se državni proračun čvrsto veže uz naplatu poreza. U cijeloj državnoj upravi napraviti smjenu svih kadrova koji su došli na pozicije negativnom selekcijom. Takve se može prepoznati po neljudskom ponašanju prema potčinjenima, a ulizivačkom prema pretpostavljenima. Moguće ih je kupiti novcem autom, mobitelom, sexom... Dakle, radi se o prostitutkama. S njima ne možemo naprijed.
    Istovremeno da se obustavi suludo dizanje kredita i zaduživanje države.
    Sa pravosuđem riješiti ovrhu nakon 14 dana neplaćanja između pravnih osoba.
    Pravosuđe, USKOK i tajnie službe urediti da mogu biti učinkoviti u procesuiranju korupcije.

    Ali, za sve to treba hrabrosti, čelične volje, beskompromisnosti, a bojim se da toga u vlasti nema, niti ima šanse da se pojavi.

    Sam sustav "demokracije" kakav se kod nas primjenjuje onemogućava napredak. Krupni novac posjeduje medije, mediji određuju pobjednike na izborima i "mišljenje naroda". Mišljenje naroda je stav zaglupljene i užurbane mase koja je u stalnom stresu i ne pokazuje znakove inteligencije. O tome opet ovisi kako će ikoja vlast "vladati".

    Hoće li biti smjena vlasti ili ne, ovisi zato o interesu krupnog kapitala i njegovim potrebama. Pri tome ne mislim na Todorića, on nije krupan, on je jadnik.

    Možda je potrebno naglasiti da je uvijek lakše upravljati čovjekom (na bilo kojoj funkciji) koji je tu došao negativnom selekcijom, nego nekim beskompromisnim i moralnim, odanim pravdi i logici općeg dobra.

    Dakle, ima li borba protiv korupcije ikakve šanse za uspjeh?
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

10.05.

Programi strukturne prilagodbe

Éric Toussaint kritizira programe strukturnih prilagodbi, politike koje su MMF i Svjetska banka provodili u zemljama u razvoju.

08.05.

Radikalna ljevica pokušat će sastaviti grčku vladu

Vođa grčkih konzervativaca Antonis Samaras u ponedjeljak navečer je objavio da nije mogao sastaviti koalicijsku vladu te je svoj mandat za sastav vlade vratio predsjedniku Karolosu Papuliasu

07.05.

Neonacisti i komunisti u grčkom parlamentu

Konzervativci Nova demokracija osvojili su 21,2 posto glasova, Koalicija radikalnih ljevičara14,99 posto glasova, a u parlament ulaze i komunisti KKE te neonacisti Zlatna zora

07.05.

Francuska dobila socijalističkog predsjednika

Francois Hollande je dobio oko 52 posto glasova, a Nicolas Sarkozy je već priznao poraz i čestitao konkurentu

07.05.

Tadić i Nikolić izjednačeni

Kandidat koalicije oko vladajuće Demokratske stranke (DS) Boris Tadić osvojio je 24,81 posto glasova, a kandidat oporbene Srpske napredne stranke (SNS) Tomislav Nikolić 24,71 posto glasova

27.04.

Nasumice izabrani zastupnici

Za demokratske države bilo bi bolje da se neki političari biraju nasumice, izračunao je tim talijanskih fizičara, ekonomista i politikologa.

20.04.

Holy zna bolje od suda

Na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici nova šefica Fonda za zaštitu okoliša postala je USKOK-ova optuženica Sanja Kalambura