Predsjednik Republike Ivo Josipović službeno će ovoga tjedna posjetiti BiH, gdje će se pokloniti žrtvama hrvatskog ratnog zločina nad Bošnjacima u Ahmićima te ubijenima u bošnjačkome ratnome zločinu nad Hrvatima u Grabovici kod Mostara, neslužbeno je jučer našem listu potvrđeno u Uredu predsjednika Republike.

Predsjednik Josipović u BiH će boraviti u srijedu i četvrtak. U srijedu će u Sarajevu razgovarati s čelnicima BiH, a govorit će i u državnom parlamentu. U četvrtak navečer u Mostaru će otvoriti Dane Matice hrvatske, kojima je hrvatski predsjednik tradicionalno pokrovitelj. Precizni detalji Josipovićevih susreta bit će objavljeni uskoro, a u predsjedničkome uredu naglašavaju da je Josipovićev posjet BiH izraz predsjednikove potpore neovisnoj, suverenoj i prijateljskoj susjednoj zemlji.

No s povijesno-civilizacijskoga stajališta, najzanimljiviji dio prvoga posjeta novoga hrvatskog predsjednika BiH svakako će biti u četvrtak, 15. travnja, kada će Josipović odati počast žrtvama zločina u Ahmićima i Grabovici. Ta su dva sela amblematska mjesta uzajamno počinjenih zločina u hrvatsko-bošnjačkome ratu 1993. i 1994. U srednjebosanskom selu Ahmići, nekoliko kilometara istočno od Viteza, 16. travnja 1993. hrvatske su snage ubile 116 civila, među kojima 32 žene i jedanaestoro djece. Spaljena je seoska džamija i mnoge kuće. Nekima od neposrednih počinitelja zločina Tuđmanove su tajne službe dale novi identitet te ih u Hrvatskoj uspješno skrivale sve do 2000. godine.

Za zločin u Ahmićima Haški je sud na 25 godina osudio ratnog zapovjednika HDZ-a BiH Darija Kordića, jednoga od ključnih planera zločina. Ratni zapovjednik Operativne zone HVO-a središnja Bosna general Tihomir Blaškić u prvostupanjskome je postupku osuđen na 45 godina zatvora za zločin u Ahmićima i druge zločine u srednjoj Bosni, ali mu je nakon žalbenoga postupka kazna smanjena na devet godina. Ratni zapovjednik vojne policije HVO-a u srednjoj Bosni Vlado Šantić te Drago Josipović osobno su sudjelovali u napadu na Ahmiće. Prvi je u Haagu osuđen na 18, a drugi na 12 godina zatvora. Na deset godina u Haagu je osuđen i Miroslav Bralo, koji je osobno srušio ahmićku džamiju. Paško Ljubičić, ratni zapovjednik vojne policije HVO-a, također je sudjelovao u zločinu. Njegov je predmet Haški sud prepustio Sudu BiH, koji ga je osudio na deset godina zatvora.

Predsjednik Josipović bit će prvi hrvatski dužnosnik koji će odati počast bošnjačkim žrtvama hrvatskih ratnih zločina u BiH. Stoga će njegov posjet Ahmićima biti višestruko simboličan, a taj će dojam pojačati već i datum: 15. travnja, dan Josipovićeva dolaska u Ahmiće, bit će samo dan prije 17. obljetnice toga okrutnog zločina.

Ali Josipović neće zaobići ni hrvatske žrtve, postajući tako prvi hrvatski predsjednik koji će posjetiti poprište bošnjačkoga zločina nad Hrvatima u hrvatsko-bošnjačkome ratu. Istoga dana kada oda počast u Ahmićima, posjetit će selo Grabovicu, dvadesetak kilometara sjeverno od Mostara, gdje su vojnici 9. i 10. motorizirane brigade Armije BiH 8. i 9. rujna 1993. ubili 33 hrvatska civila. Za taj je zločin osumnjičen, a pred Haškim sudom 16. listopada 2007. i oslobođen ratni zamjenik zapovjednika štaba Vrhovne komande Armije BiH Sefer Halilović.

Sudovi u BiH osudili su petoricu neposrednih počinitelja: Županijski sud u Sarajevu na deset je godina osudio je Enesa Šakraka, a na devet godina Mustafu Hotu. U kolovozu 2007., Županijski sud u Mostaru na po 13 godina zatvora osudio je Seada Karagića, Nihada Vlahovljaka i Harisa Rajkića. Zapovjedna odgovornost, međutim, nikada nije utvrđena jer Haški sud nije uvrstio zločin u Grabovici u optužnicu protiv ratnog zapovjednika Armije BiH Rasima Delića, koji je bio nadređeni Seferu Haliloviću. Grabovica se često povezuje sa zločinom u obližnjem selu Uzdol, gdje je Armija BiH 14. rujna ubila 29 hrvatskih civila i 12 pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane.

Mesić zaobišao Ahmiće

Usprkos svojoj politici nedvosmislene osude Tuđmanove politike u BiH, Josipovićev prethodnik Stjepan Mesić nikada nije posjetio Ahmiće, premda je u nekoliko navrata javno izjavio da je spreman to učiniti. Prva se prigoda ukazala još 2000. godine, kada je Anto Nobilo, tadašnji branitelj Tihomira Blaškića pred Haškim sudom, Mesića javno pozvao neka ode u Ahmiće, pokloni se žrtvama i osudi Tuđmanovu agresiju na BiH. No to se nije dogodilo, kao što nije ni sljedećih deset godina Mesićeva predsjedničkog mandata. Javnost nikada nije službeno obaviještena zašto Mesić nije otišao na mjesta bošnjačkih i hrvatskih stradanja. Za Ahmiće se neslužbeno tvrdilo da Mesić želi dobru i temeljitu organizaciju posjeta, kako se ne bi dogodilo da razmirice među Ahmićanima upropaste tako važan događaj. Nije, naime, tajna da među žrtvama u Ahmićima postoji podjela na umjerenije, koji se ne protive primjerenome dolasku hrvatskih dužnosnika u selo, te na one koji se suprotstavljaju svakome kontaktu s »agresorima«. Potonji, bliski vehabijskome pokretu, sagradili su čak u Ahmićima i novu džamiju, čime su podjele dovedene do usijanja.

Tagovi: ivo josipović, ahmići