Izbori i 31. sjednica Skupštine

Suvremeni europski filozof Sloterdijk je rekao: "Angažman izgleda kao velika riječ filozofije XX stoljeća.". Rođena sredinom tog stoljeća, izgleda da sam nepopravljivo zadojena takvim svjetonazorom, za razliku od polovine stanovnika ove zemlje koji odbijaju svaki angažman, pa nisu imali snage ni volje izaći na birališta minule nedjelje. Nakon višegodišnjeg aktivizma u udrugama i nešto više od dvije godine angažiranog djelovanja u Skupštini grada Zagreba, pristala sam dati svoje ime za nositeljicu liste stranke Zeleni zajedno na parlamentarnim izborima. Budući da su izbori završili s više poželjnih nego nepoželjnih ishoda nisam nezadovoljna, osim s rezultatima zelenih stranaka, pa ću ih kratko komentirati.

Bila je pametna odluka svih zelenih stranaka da izađu na izbore, jer se samo na taj način moglo vidjeti kako zapravo stoje u ovoj zemlji sve te stranke sumarno te kako kotira koja od njih pojedinačno. Prvo, građani još uvijek zelenu politiku ne prepoznaju kao onu koja bi mogla riješiti bar dio aktualnih gospodarskih, socijalnih i ekoloških problema, kako to, naprimjer, vidi europska strategija razvoja zelenog gospodarstva, s otvaranjem velikog broja zelenih radnih mjesta. Drugo, kad bi građani i bili o tome Četiri zelene stranke, koje su izašle na izbore u prvoj izbornoj jedinici, gdje sam bila nositeljica zadnje, 39. liste na izbornom listiću, nisu sve skupa dobile više od jedan i po postotaka glasova. To je stvarnost od koje treba početi graditi daljnji razvoj zelenih stranaka informirani, kako bi mogli vjerovati potencijalnim nosiocima te politike, koji nisu u stanju udružiti svoje slabe snage i nastupiti barem donekle objedinjeno na izborima. Kao rezultat toga, četiri zelene stranke, koje su izašle na izbore u prvoj izbornoj jedinici, gdje sam bila nositeljica zadnje, 39. liste na izbornom listiću, nisu sve skupa dobile više od jedan i po postotaka glasova. To je stvarnost od koje treba početi graditi daljnji razvoj zelenih stranaka.

Zadnja skupštinska sjednica, održana 29. studenoga, imala je na dnevnom redu prvo čitanje posljednjeg gradskog proračuna koji donosi skupština u postojećem sastavu, a na prijedlog gradonačelnika Milana Bandića. (Do čitaoca H-Altera su vjerojatno stigle već glasine da će se lokalni izbori, i za skupštinu i za gradonačelnika, u Zagrebu gotovo sigurno dogoditi ovog proljeća.) Iako se u 2012. godini očekuje pad ukupnih prihoda grada za 3 posto, prijedlogom proračuna se mnogo veći pad sredstava planira za socijalu i kulturu, dok se za ured gradonačelnika ne planira pad sredstava. Standardno ponašanje izvršne vlasti, kojoj ne pada na pamet dijeliti sudbinu s onima koji nemaju moć. Zbog toga je većina zastupnika odbila takav prijedlog proračuna i tražila korigiranje svih stavaka na pravedniji način.

Na ovoj je sjednici skupštine također odbijeno nekoliko prijedloga pristiglih iz ureda Davora Jelavića, pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo i komunalne poslove. U medijima se pojavio komentar da ovaj saziv skupštine čini štetu razvoju grada, posebno u prikupljanju komunalnih naknada koje se ubiru za izdane građevinske dozvole. To je protumačeno kao posljedica političkog konflikta. Kao sudionica ovih procesa mogu reći da su ipak u pitanju stručni kriteriji. Opširniji ću pregled svih dobrobiti nove prostorne politike koju smo zastupali dati uskoro, pred kraj svog mandata (od potpunog izostanka prenamjene zelenila u građevinsko zemljište do prekida štetnih zamjena gradskog zemljišta), a zasada ću, za one koje to zanima, pokušati ukratko opisati svoje stavove o tri konkretna sporna slučaja.

Kad je već skupština prošlog saziva izglasala prenamjenu velike zelene površine sjeverno od prometnog terminala u Črnomercu (Millerov breg) u građevinsku zonu, onda treba njenu izgradnju uvjetovati prihvatljivim prometnim rješenjem. Naime, teško je zamisliti da dodatne tisuće automobila izađu na već zagušeno križanje Ilice i Zagrebačke ulice da bi se uključile u gradsku prometnu mrežu. Potrebno je da barem oni koji kreću prema istoku imaju mogućnost da se putem novog uličnog spoja, prema jugu produženom ulicom Črnomerec uključe u Ulicu baruna Filipovića za pravac istoka.

Zatim, ako već žrtvujemo lokaciju srednjoškolskog igrališta za izgradnju javne garaže, jer je to optimalna lokacija za prihvat automobila brojnih okolnih javnih institucija (fakulteta i srednjih škola, dječje bolnice, privredne komore, muzeja, kazališta, ...) ali i posjetioca najuže povijesne jezgre, koju ne želimo više opterećivati automobilom, zašto se unutar garaže planira izgradnja trgovačkog centra (navodno Konzuma)? Ne samo da će jednu etažu garaže zauzeti trgovina, nego će posjetioci te trgovine Iako se u 2012. godini očekuje pad ukupnih prihoda grada za 3 posto, prijedlogom proračuna se mnogo veći pad sredstava planira za socijalu i kulturu, dok se za ured gradonačelnika ne planira pad sredstava okupirati također veliki broj parkirališnih mjesta. Ovakva namjena prostora kao i model financiranja koji se predlaže, ponuđeni su zastupnicima kao jedino moguće rješenje, umjesto da se prethodno valoriziraju razne varijante i omogući zaista odgovorno odlučivanje.

Treći slučaj koji prilično jasno oslikava stručne dileme zastupnika, a ne političke konflikte, jest slučaj nebodera koji se želi sagraditi na sjeverozapadnom uglu križanja Savska-Vukovarska, u dvorištu oble zgrade u kojoj se nalazi pivnica. To je samo jedan od nebodera koji se planira uz Savsku ulicu, a da nije sagrađen niti metar buduće Šarengradske ulice, koja bi trebala odteretiti Savsku ulicu od automobilskog prometa. Savska je već danas zakrčena automobilima i ovdje se počinju akumulirati tramvajski zastoji barem šest tramvajskih linija, dakle počinje paraliza cjelokupnog javnog gradskog prijevoza. Izgradnja nebodera na mini-parceli (poput Hoto tornja također na Savskoj) može donijeti veliki profit privatnom investitoru, ali i teške poremećaje u funkcioniranju grada, ukoliko nije popraćena sinkroniziranim investicijama u prometni sustav.

Također želim dodatno komentirati rezultate istrage o protuzakonitim "ispravkama" prostornih planova. Osobno sam sudjelovala u radu povjerenstva koje je provelo temeljitu istragu "ispravki" kojima su se zapravo izvan procedure i bez kontrole javnosti mijenjali prostorni planovi. Naši nalazi, koji nedvosmisleno govore o nezakonitim postupcima, upućeni su pred više od godinu dana Državnom odvjetništvu. Ono je zatražilo mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenje i graditeljstva. Iako je mišljenje Ministarstva, koje potvrđuje naše nalaze, bilo već davno napisano, HDZ-ov ministar Branko Bačić ga je zadržao u svojoj ladici i uputio Državnom odvjetništvu tek ovih dana, nakon izbora. Evo još jednog primjera kako se dosadašnja vlast svih razina nije bavila samo velikim krađama i pljačkom, nego i malim lopovlucima koje su međusobno prikrivali.

Zaključno bi trebalo naglasiti da su sve opisane stručne poslove obavljali zastupnici uz pregolemi napor, jer nedostaju odgovarajuće stručne institucije, koje bi trebale kvalitetno elaborirati prijedloge za skupštinu. Gradske i državne institucije su proteklih dvadeset godina sustavno razarane i kadrovski devastirane, kako bi poslušno služile ispunjavanju naloga korumpiranih političara ili su pak njihovi poslovi prepušteni tržištu gdje vlada isključiva logika profita. Oporavak cijelog sustava odlučivanja, koji se očekuje od nove vlasti, ne može biti brz i jednostavan, ali je neophodan, želimo li zaštititi svoju egzistenciju.